Početna Blog Strana 836

Prevazilaženje ograničenja svetlosnog mikroskopa

Prevaziđena ograničenja svetlosnog mikroskopa

Dugo se mislilo da je svetlosni mikroskop najdalje što ćemo otići kad se radi o uveličavanju.

Uz pomoć fluorescentnih molekula, dobitnici Nobelove nagrade za hemiju su genijalno prevazišli ograničenja svetlosnog mikroskopa. Njihovo otkriće je pomoglo optičkim mikroskopima da “vide” čak i predmete nano veličine.

Niko nije mogao da pogodi da če naučnici u današnje vreme moći da posmatraju ćelije do najsitnijih molekularnih detalja. Američki naučnici Erik Becig i Vilijam Merner i Nemac Stefan Hel dobitnici su Nobelove nagrade za hemiju jer su prevazišli dosadašnja optička ograničenja svetlosnog mikroskopa – zbog njihovih otkrića sada možemo da zavirimo u nano-svet.

Danas se nanoskopija koristi širom sveta za sticanje novih znanja korisnih čovečanstvu.

Do sada su dodeljene nagrade za medicinu i fiziku.

Uglješa Šajtinac dobitnik Evropske nagrade za književnost

Nagrada Evropske unije za književnost

Evropska nagrada za književnost koju dodeljuje Evropska unija pripala je Uglješi Šajtincu, ekskluzivnom autoru Arhipelaga. Ovu informaciju je saopštila Evropska komisija na konferenciji za novinare na sajmu knjiga u Frankfurtu.

Nagradu je dobio za roman “Sasvim skromni darovi“, a za isto delo, objavljeno u izdanju Arhipelaga, dobio je Vitalovu nagradu za knjigu godine i nagradu “Bora Stanković” za najbolju proznu knjigu godine.

Odmah nakon što je proglašen za dobitnika Nagrade evropske unije za književnost, on je dao izjavu koju je medijima prosledio putem svog izdavača Arhipelaga: “Evropska nagrada za književnost zatekla me je dobrano udaljenog od njenog povoda. Mislio sam, naivno, da je već sve što je imalo da se desi sa romanom Sasvim skromnim darovi davno prošlo. Ali mi je drago da me ta knjiga i dalje iznenađuje i da je stalno na putu do čitalaca. Na to što sada sledi ljubazno sam informisan od dobitnice iste nagrade od pre nekoliko leta Jelene Lengold. Mogući prevodi, kokteli i prijemi. Dobro za knjigu, lepo za književnost. Neka se spremi sledeći dobitnik ove nagrade iz naše književnosti jer reč je o više od dvadeset zemalja koje će prisustvom nagrađenih pisaca biti u fokusu ove nagrade. Hvala onima koji su predlagali i birali. Drago mi je da sam imao priliku da putujem na Sajam knjiga u Frankfurt na proglašenje Evropske nagrade za književnost”.

Ovo delo Uglješe Šajtinca već je imalo dva izdanja na srpskom jeziku, a trenutno je u štampi treće izdanje. Arhipelag je objavio ovaj roman i u elektronskom izdanju, a pre pola godine objavljen je i na bugarskom jeziku. Zaniteresovanih izdavača ima i iz drugih evropskih zemalja, pa će knjiga biti prevedena i na druge evropske jezike.

Nagrada se sastoji iz povelje i novčanog iznosa od 5.000 evra. Biće mu zvanično uručena 18. novembra ove godine, na svečanoj ceremoniji u Koncert Noblu u Briselu, a ceremoniji će prisustvovati i evropski komesar za obrazovanje i kulturu, kao i članovi Evropskog parlamenta.

Izvor: Blic

Prestižni skup iz oblasti fizike u Beogradu

Skup fizičara iz celog sveta u Srbiji

U Beogradu se održava jedan od najvećih svetskih naučnih skupova iz oblasti fizike pod nazivom “Linear Collider Workshop 2014”. Skup je počeo 6. oktobra, a traje do 10.

Organizator je Institut za nuklearne nauke “Vinča“, a kako je najavljeno, na skupu će učestvovati više od 200 vrhunskih fizičara iz celog sveta, koji se aktivno bave istraživanjem linearnih akceleratora ILC i CLIC u oblasti fizike visokih energija.

Svečano otvaranje skupa bilo je u ponedeljak u hotelu “Hajat” u Beogradu, a skupu je prisustvovao i predsednik Srbije Tomislav Nikolić.

U organizaciji “Linear Collider Workshop” smenjuju se Evropa, Amerika i Azija, što znači da taj skup ne predstavlja samo Srbiju i Beograd, već ceo svet, a promoviše se i naučni institut “Vinča” koji je domaćin skupa.

Izvor: 24 sata

Večeras početak “Balkanima” festivala

Festival

Evropski festival animiranog filma “Balkanima” počeće danas u Domu kulture Studentski grad.

Festival će početi nastupanjem dečjeg hora “Aprilzmajun” grupe Škart u 19 časova i otvaranjem izložbe “Fokus: Srbija, srpska animacija u prvoj deceniji Balkanime” u 19.30. časova.

Nakon toga, u 20 časova u Velikoj sali DKSG sledi projekcija filmova poput “Super Venera“, koji govori o plastičnom hirurgu koji u realnom vremenu stvara novu boginju lepote, i filma “Lepota” koji oživljava slike iz istorije umetnosti na interesantan način.

Na ovogodišnjem festivalu prikazaće se ukupno 119 filmova iz 25 evropskih zemalja, od ukupno 397 filmova koji su pristigli putem konkursa. Festival će kao i ranijih godina, imati dve vrste takmičenja – autorsku i studentsku.

Žiri u autorskom takmičenju činiće Špela Čadež (Slovenija), Marko Meštrović (Hrvatska) i Milen Alempijević (Srbija), a u studentskom to će biti Denica Hristova (Bugarska), Petra Zlonoga (Hrvatska) i Siniša Milosavljević (Srbija).

Nagrade će se objaviti u subotu, 11. oktobra u 20 časova.

Novo svetlo za obasjavanje sveta

Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

Odabrani su i ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku, a nagrada ide za izum novog svetlosnog izvora koji troši malo energije i ne zagađuje okolinu – plava LED dioda.

Nobelove nagrade dodeljuju se samo izumima od najveće koristi za čovečanstvo; korišćenjem ovih plavih LED svetala može se stvoriti bela svetlost na drugačiji način. Uz pomoć LED svetala sada imamo dugotrajnije i efikasnije alternative od starijih svetlosnih izvora.

Dobitnici su Šudži Nakamura, Isamu Akasaki i Hiroši Amano, a njihov izum nastao je u ranim devedesetim godinama prošlog veka. Crvene i zelene diode su dugo postojale, ali nije bilo onih koje emituju plavo svetlo, te bela svetlost nije mogla biti stvorena od postojećih LED dioda.

Akasaki je sarađivao sa Amanom na Univerzitetu u Nagoji, a Nakamura je radio u kompaniji Nichia Chemicals. Njihovi izumi su revolucionarni i 21. vek će biti osvetljen LED svetlima koja su dugotrajnija i efikasnija od običnih, a emituju više lumena po potrošenom vatu.

LED svetla obećavaju poboljšanje kvaliteta života milijardi ljudi širom sveta koji nemaju pristup strujnoj mreži – a sve to zbog njihove izuzetno male potrošnje i mogućnosti napajanja solarnom energijom.

Iako je ovaj izum star već 20 godina, sada se koristi na potpuno nov način koji je svima od koristi.

Pogledajte i ko su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu.

Novosadski sajam zapošljavanja

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

U četvrtak, 9. oktobra, od 10 do 15 časova održaće se četrnaesti Sajam zapošljavanja. Sajam će se odvijati u prostorijama zapadnog hola Spensa.

Sajam je odlična prilika za poslodavce da iskažu svoje kadrovske potrebe i da brzo i jednostavno pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju imaju i besplatnu profesionalnu selekciju prilikom izbora kandidata, kao i mogućnost ostvarivanja određenih finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Zainteresovani nezaposleni treba da se jave svom savetniku da bi se evidentiralo učešće i da bi se informisali o pripremi za sajam.

Nacionalna služba za zapošljavanje savetovala je nezaposlene da, kako bi se predstavili poslodavcima u najboljem svetlu, pre dolaska na Sajam odu na Obuku za aktivno traženje posla (pisanje radne biografije, pripremanje za intervju i drugi saveti).

Ostale sajmove zapošljavanja možete pogledati na ovoj stranici.

Izvor: 021

Uskoro 64-bitna Mozila

Uskoro 64-bitna Mozila

Kompanija Mozilla najavila je da će na proleće sledeće godine korisnici moći da koriste i 64-bitnu verziju popularnog pregledača.

Pregledač pod nazivom Firefox 37 moći će da se preuzme od 31. marta sledeće godine, što znači da će se pojaviti na tržištu pre Majkrosoftovog novog Windows 10 operativnog sistema.

Mozila se odlučila na ovaj potez jer kruže glasine da će Majkrosoft ukinuti 32-bitnu verziju svog sledećeg operativnog sistema, međutim to još uvek nije zvanično potvrđeno.

Menadžer Fajerfoksa, Javaun Moradi, izjavio je da će 64-bitna verzija biti zanimljiva svima jer se zna da ona nudi stabilnije i sigurnije surfovanje, kao i bolje performanse. Dodao je da oni koji ne znaju za ove prednosti, potražiće 64-bitnu verziju kada dožive probleme na internetu.

Rivali popularnog pregledača su Google Chrome i Internet Explorer, koji već imaju 64-bitne verzije.

Izvor: 021

Vraćena slika cara Dušana u muzej

Povratak cara Dušana u Dubrovnik

Nakon više od deset godina, slika “Dolazak cara Dušana u Dubrovnik”, opet je izložena u Narodnom muzeju, zajedno sa delima koja je Murat stvorio od 1889. do 1936. godine.

Nakon što je 6. aprila 1941. godine bombardovan Stari dvor, slika “Dolazak cara Dušana u Dubrovnik” preneta je u Narodni muzej. Od tada je menjala mesto više puta, ali se nalazila u stalnim koncepcijama sve do 2003. godine, kada je sklonjena od očiju javnosti.

Sada je izložena i okružena svim delima koja je Murat stvorio od 1889. do 1936. godine, kao i slikama i skulpturama umetnika sa kojima je pre 110 godina osnovao društvo srpskih umetnika “Lada”.

Autorke izložbe su Ljubica Miljković, muzejski savetnik, i Gordana Stanišić. Izložba je otvorena u čast 150 godina od Muratovog rođenja.

Murat o svom delu

Proleće: Slika iz 1894. godine
Proleće: Slika iz 1894. godine

„Trebalo je da bude otkupljena od srpske države; a kad to ne bi, slikar je pokloni srpskom Dvoru, želeći da kralj srpski kad god prođe pored te slike seti se Dubrovnika koji čeka Oslobođenje…“

Od 1896. godine, Murat je maštao o tome da naslika “Dolazak cara Dušana u Dubrovnik”, što je i uspeo da ostvari tri godine kasnije zahvaljujući materijalnoj podršci kralja Aleksandra Obrenovića.

Prilikom predstavljanja u Beogradu, ovo delo je izazvalo polemiku, a Murat je za njega na Svetskoj izložbi (1900. godine) dobio bronzanu medalju. Kasnije je i vreme potvrdilo da to i jeste jedno od znamenitosti srpskog slikarstva početkom novog milenijuma.

Sticajem okolnosti, austrijski vojnici su uspeli da ukradu ovo delo, a kralj Aleksandar je obavestio Murata o povratku dela u Beograd 1921. godine. Sledeće godine je Murat došao iz Dubrovnika i obavio restauraciju dela. Tada je, ljut zbog postupka austrijskih vojnika i štete koju su načinili delu, napisao ispod potpisa “Posle invazije varvara restaurovano od autora god. sp. 1922”.

Do 20. novembra će u Narodnom muzeju biti izloženo svih 27 slika naslikanih akvarelom i tehnikom ulja na platnu. Postavku upotpunjuje 120 radova na papiru, 3 skicenbloka i dve beležnice malog formata od 150 listova koji se čuvaju u Kabinetu crteža i grafika Narodnog muzeja. U isto vreme je u muzeju postavljena izložba povodom 110 godina od osnivanja Saveza jugoslovenskih umetnika “Lada”.

Otvara se sajam knjiga u Frankfurtu, jedan od učesnika Srbija

Sajam knjiga u Frankfurtu

Danas se otvara Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu i trajaće do dvanaestog oktobra. Na sajmu će učestvovati i izdavači iz Srbije, saopšteno je iz Narodne bibllioteke Srbije.

Počasni gost na ovogodišnjem sajmu biće Finska, a na sajmu će nastupiti više od 7 hiljada izlagača iz ukupno 102 zemlje. Organizatori su saopštili da se očekuje blizu 300 hiljada profisionalnih posetilaca iz celog sveta.

Nacionalni štand naše zemlje imaće 50m2 i nalaziće se u hali 4, gde će biti i ostali izlagači iz centralne i jugoistočne Evrope, a na njemu će se naći izdanja 20 srpskih izdavača. Izvršni organizator nastupa, Narodna biblioteka Srbije, za ovu priliku priprema i dopunjeno izdanje kataloga “Pisci iz Srbije” na nemačkom jeziku.

8. oktobra će u Agori sajma u Frankfurtu biti objavljena imena ovogodišnjih dobitnika Evropske nagrade za književnost koju tradicionalno dodeljuju Evropska komisija za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i omladinu i evropske asocijacije pisaca i izdavača.

Evropska komesarka Andrula Vasiliju saopštiće imena dobitnika nagrade, a dok traje sajam predviđeni su i sastanci sa rukovodiocima Sajma knjiga u Pekingu, Lajpcigu, Frankfurtu i Zagrebu, kao i sastanci sa izdavačima i prevodiocima sa srpskog na druge jezike.

Nakon veoma uspešnih predstavljanja domaće savremene književne i naučne produkcije na sajmovima knjiga u Lajpcigu, Sarajevu, Skoplju, Solunu i Moskvi, Srbija će, osim u Frankfurtu, ove godine biti predstavljena i u Zagrebu i Sofiji.

Time će naša zemlja biti predstavljena na osam veoma značajnih međunarodnih manifestacija.

Organizaciju Nacionalnog štanda Republike Srbije omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja.

Izvor: Blic

Nobelova nagrada za medicinu pripala troma naučnicima

Nobelova nagrada za medicinu pripala troma naučnicima

Ove godine, naučnici Džon O’Kif i bračni par Mej-Brit i Edvard Moser dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, saopštio je Institut Karolinska u Stokholmu.

Sa Instituta su naveli da će se jedna polovina nagrade dodeliti američko-britanskom naučniku Džonu O’Kifu, a druga norveškom bračnom paru Moser.

U saopštenju Instituta se navodi da su naučnici nagrađeni za “otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu”, koje nam omogućava da se krećemo.

O’Kif je 1971. godine otkrio prve komponente tog sistema tako što je identifikovao nervne ćelije u hipokampusu koje se aktiviriju kada se nađemo na određenom mestu ili u nekoj prostoriji. Kad se krećemo, aktiviraju se druge ćelije u istom delu mozga – hipokampusu.

On je eksperimentisao na laboratorijskim pacovima i otkrio da mozak na taj način stvara “mapu kretanja”, odnosno pozicioniranja.

Nakon više od 30 godina, norveški bračni par Moser otkrio je koja je ključna komponenta tog sistema pozicioniranja. Oni su oktrili još jednu vrstu ćelija koje su nazvali “nervna rešetka” i koja koordiniše nerve u tom sistemu što nam omogućava da se precizno krećemo kroz prostor.

Kasnije je otkriveno da osobe koje boluju od Alchajmerove bolesti imaju oštećen hipokampus i da zbog toga gube smisao za prostornu orijentaciju. Ovo otkriće je naučnicima dalo uvid u mehanizam kretanja ljudi i u to kako njegov gubitak utiče na kognitivne funkcije mozga.

Nagrada za medicinu otvoriće “sezonu” dodela Nobelovih nagrada ove godine. Nobelove nagrade za književnost, mir i dostignuća u nauci dodeljene su prvi put 1901. godine. Nagrada iznosi 1,1 milion dolara (8 miliona švedskih kruna).

Svečana dodela nagrada je 10. decembra, na dan Nobelove smrti.

Ko su dobitnici?

Džon O’Kif rođen je 1939. godine u Njujorku i doktor je fiziološke psihologije. Od 1987. godine profesor je kognitivne neuronauke na Univerzitetu u Londonu.

Mej-Brit Moser rođena je 1963. Godine u Norveškoj, doktor je neuronauke i direktorka centra za kognitivnu neuronauku u Trondhejmu.

Edvard Moser, njen suprug, rođen je 1962. godine u Norveškoj, a doktorirao je na Univerzitetu u Edinburgu u oblasti neurofiziologije. Tokom postdoktorskih studija sarađivao je O’Kifom u Londonu.

Izvor: RTS