Početna Blog Strana 87

Dozvoljeno: nastava u prirodi, ekskurzije i matursko veče

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije razvoja poslalo je  dopise školama u vezi sa realizacijom nastave u prirodi, ekskurzija i proslava završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja, na osnovu odluke Vlade Srbije i preporuka Kriznog štaba.

Naime, kako je saopšteno, Krizni štab je na sednici održanoj 14. juna 2021. godine doneo preporuke da su planirane ekskurzije i nastave u prirodi dozvoljene, te da ih škole mogu realizovati počev dana donošenja odluke na sednici Vlade Republike Srbije, odnosno srede 16.06.2021. godine. Kako navode, potrebno je da se poštuju sve mere bezbednosti i zaštite u skladu sa preporukom nadležnih organa i institucija koje su na snazi u vreme realizacije.

Takođe, neophodno je da škola donese izmene odgovarajućih školskih dokumenata i uskladi termine, objekte i destinacije realizacije ekskurzija i nastave u prirodi. Preporuka je da se prilikom planiranja i realizacije ekskurzije i nastave u prirodi prednost da odeljenjima četvrtog i osmog razreda osnovne škole i završnim razredima srednje škole.

– Imajući u vidu da je učenicima u dugom periodu bila uskraćena vršnjačka komunikacija, druženje i igra, ali i boravak u prirodi, Ministarstvo preporučuje organizaciju ekskurzija i nastave u prirodi i sa manjim procentom učenika od propisanog, ne manje od 50 odsto – navode u resornom ministarstvu.

Ekskurzije učenika završnih razreda srednjih škola ne smeju biti organizovane u inostranstvu, već samo na teritoriji Republike Srbije. Takođe, obavezno je poštovanje pravilnika o organizaciji i ostvarivanju nastave u prirodi i ekskurzija u osnovnoj i srednjoj školi, kao i Pravilnika o načinu obavljanja organizovanog prevoza dece.

– Kada je reč o ekskurzijama i nastavi u prirodi, koje su bile u planu, u prethodnoj školskoj godini, a koje zbog nepovoljnih epidemioloških okolnosti nisu realizovane, važno je imati u vidu da ugovore, u skladu sa odgovarajućim propisima i nakon realizovanih procedura, sklapaju škole, te da su tim ugovorima i regulisana međusobna prava i obaveze škole i organizatora ekskurzije, odnosno agencije – objašnjavaju u ministarstvu.

Proslava završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja je dozvoljena, uz poštovanje epidemioloških mera. Organizacija proslave završetka osnovnog obrazovanja i vaspitanja je regulisana zakonom, škola može da organizuje u školi ili u ustanovama iz oblasti kulture i sporta, u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave. Maturske večeri za učenike srednjih škola moguće je organizovati u školi, u ustanovama iz oblasti kulture i sporta ili u ugostiteljskim objektima ukoliko postoji saglasnost roditelja i zakonskih zastupnika.

Festivalsko leto i u Srbiji

Planirani festivali za ovo leto u Srbiji – biće održani. To su danas saopštili Ujedinjeni festivali Srbije, nakon što im je Krizni štab dao saglasnost kojim se hepeninzi mogu realizovati. Saglasnost je data uz napomenu da se moraju obezbediti svi potrebni uslovi koji su u skladu sa bezbednosnim protokolom.

Iz Exit-a navode da su uslove za organizovanje festivali ranije predstavili kroz bezbednosni protokol Safe Events Serbia koji predviđa da se ulazak kontroliše i ograničava na one koji su vakcinisani, imaju antitela nakon preležanog kovida19 ili su negativni na PCR ili imaju antigenski test.

– Protokol je zasnovan na najnovijim naučnim istraživanjima sprovedenim širom Evrope, koja su dokazala da je, uz navedena ograničenja prilikom ulaska na događaje, rizik od širenja zaraze gotovo zanemarljiv, a sami festivali postaju najbezbednija mesta okupljanja u zemlji. Prvo su dozvole dobili festivali koji se održavaju u junu i julu – Arsenal i Exit, dok će ih avgustovski festivali – Lovefest, Beer fest i Nišville – dobiti u najskorijem periodu – navodi se u saopštenju na zvaničnoj web stranici ovog festivala.

saznajte i Da li možemo boje da osetimo?

Kako dalje navode, na ovaj način Srbija će kao i SAD, Belgija, Holandija ili Danska dobiti festivalsko leto. Oni navode i da će se tek pokazati kakve je sve posledice na mentalno zdravlje ostavila pandemija, i nedostatak takvih i sličnih dešavanja, ali do sada su istraživanja pokazala da je depresija povećana za 700 odsto.

– Međutim, saglasnost za održavanje festivala u Srbiji i širom sveta napokon budi optimizam i daje viziju povratka normalnom životu. Ujedinjeni festivali Srbije su uz podršku nacionalne platforme Vlade Srbije – “Srbija stvara”, Ministarstva zdravlja i gradova Beograda i Novog Sada pokrenuli nacionalnu kampanju za vakcinaciju mladih – kažu u saopštenju.

Njihov cilj je bio da pre 21. juna više od 50 odsto punoletnog stanovništva Srbije bude vakcinisano. A prema podacima na osnovu ankete, koju je Exit sproveo među kupcima ulaznica, 64,4 odsto njih je vakcinisano, dok 8,2 odsto ima antitela, što znači da je preko 70 odsto posetilaca imunizovano. Ostali gosti festivala će morati da rade PCR ili brze antigenske testove.

Arsenal Fest 11 biće održan 24, 25. i 26. juna u Kragujevcu, gde će nastupiti Yngwie Malmsteen, Dub FX, Dubioza kolektiv, Riblja čorba, Bajaga i Instruktori, Partibrejkers, Hladno pivo…

Velika proslava 20. godišnjice Exit festivala biće održana od 8. do 11. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi, a svoje nastupe već su potvrdili David Guetta, DJ Snake, Sabaton, Nina Kraviz, Paul Kalkbrenner, Tyga, Solomun, Amelie Lens, Maceo Plex, Denis Sulta, DJ Topic, Robin Schulz, Asaf Avidan, Satori, Boris Brejcha, Honey Dijon, Hot Since 82, Meduza, Paul van Dyk, Artbat, Sheck Wes, Laibach…

Jubilarno 15. izdanje Lovefesta ovog leta biće održano od 5. do 7. avgusta u Vrnjačkoj Banji, a line up predvode Jamie Jones, Loco Dice, Michael Bibi, Anfisa Letyago, Apollonia, Enrico Sangiuliano, Seth Troxler, Palms Trax, kao i Timmy Regisford, koji će na Lovefestu proslaviti tri decenije karijere.

možda vas zanima i: Film o himni otpora i simbolu antifašizma

Nišville Jazz Festival će biti održan od 12. do 15. avgusta na Niškoj tvrđavi, a na festivalu će nastupiti Goran Bregović & Nišville Big Band, The Horny Funk Brothers ft. Hubert Tubbs, Igor Butman Band, Stone Raiders, Uroš Perić & Mambo Stars, Per „Bass Viking“ Mathinsen trio ft. Gary Husmband i Nguyen Le, Kanda, Kodža & Nebojša…

Beogradski festival piva, Beer Fest, biće održan od 19. do 22. avgusta, a Belgrade Music Week od 26. do 29. avgusta, na beogradskom Ušću.

Građani Srbije ne mogu u 18 država EU

Granični prelaz “Bački Vinogradi”, “Đala” i “Bajmok” biće otvoreni za građane Srbije koji budu želeli da pređu u susednu Mađarsku. Naime, tamošnja vlada donela je odluku o otvaranju ta tri prelaza zbog uspešne vakcinacije i povoljne epidemiološke situacije u Srbiji i Mađarskoj.

Takođe, Sporazumom o međusobnom priznavanju potvrda o vakcinaciji ili zelenog digitalnog sertifikata, građani mogu da borave u Mađarskoj, odnosno Srbiji, a oni koji nemaju te potvrde moraju da imaju negativan PCR test.

A, prema sporazumu dve države granični prelazi Bački Vinogradi i Đala radiće od 7 do 19 časova, dok će po tom režimu raditi i Bajmok od ponedeljka do četvrtka, ali će tokom vikenda (od petka do nedelje) biti otvoren 24 časa. Inače, Mađarska je prošlog septembra ograničila redovan putnički saobraćaj na svega tri prelaza od ukupno postojećih devet. Do sada su radili prelazi “Horgoš”, “Kelebija” i “Bački Breg”.

S druge strane, države Evropske unije treba tek da usaglase zajednički dokument za putovanja građana, a koji bi trebalo da sadrži podaci o vakcinaciji, kojom je vakcinom osoba vakcinisana, da li je i kada preležela kovid19, a govori se i da pojedini “pasoši” treba da imaju ubeležene i rezultate antigenskih testova ne starijih od 72 sata.

Za sada, građanima Srbije i dalje su zabranjena turistička putovanja u  18 zemalja Evropske unije. Prema trenutnim podacima građani Srbije ne mogu da turistički putuju u: Austriju, Belgiju, Češku, Dansku, Estoniju, Francusku, Finsku, Nemačku, Italiju, Litvaniju, Luksemburg, Holandiju, Poljsku, Portugaliju, Rumuniju, Slovačku, Švedsku i Maltu. U pomenute države mogu da idu oni koji tamo imaju regulisan boravak ili njihovi članovi porodice koji im dolaze u posetu, ali uz neophodnu dokumentaciju kojom pravdaju posetu nekoj od pomenutih država.

A, danas počinju i prvi čarter letovi između Srbije i Grčke. Avion grčke avio kompanije “Aegean Airlines” sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” preuzeo je 170 srpskih turista koji će letovati na Rodosu. Uz ovaj, i na Krit će odleteti isti broj domaćih turista. A tokom leta očekuje se normalizacija letova na relacijama Beograd Krf, Kefalonija, Skijatos, Santorini. Letove će realizovati nacionalne kompanije grčkog  avio prevoznika i Er Srbija.

Vremenski uslovi su raj za komarce

Kiše, vlažno i hladno vreme obeležili su ovo proleće. I baš takvi vremenski uslovi doprineli su prekomernom razmožavanju komaraca. Raj za ove insekte su stajaće vode kojih ima u izobilju. U sveprimetne bare, komarci su zaposeli oluke, slivnike, kao i predmete u kojima se sakuplja kišnica.

Za naredne dane meteorolozi najavljuju više spoljne temperature te se očekuje i da će nadležni početi sa zaprašivanjem. Ono što može biti problem u uništavanju larvi komaraca je činjenica da će se raditi sa zemlje, jer od prošle godine zaprašivanje se ne radi iz vazduha avionima. Stručnjaci savetuju da se pre izlaska iz kuća i stanova, a pre odlaska u prirodu zaštitimo, kako od komaraca tako i od krpelja.

Uz preparate koji teraju ove napasti treba obezbediti i one koji će olakšati ubode od komaraca kako bi se sprečila pojava plikova i reakcija na koži. važno je i prazniti sve kante, lonce, saksije… u kojima se sakuplja kišnica kako bi se uništile “kućice” komarcima i sprečilo njihovo razmnožavanje.

Zašto svrbi mesto uboda komarca?

Na delu kože koje je napao komarac, pojavljuje se plik, a zatim i svrab. To se dešava, jer komarac nakon ubode na koži ostavi svoju pljuvačku koja sadrži proteine. Te proteine ljudski organizam detektuje kao nepoželjne. Kako je za Health rekla doktorka Keli Maples, reakcije na “ujed” komaraca zavisi od našeg imunološkog sistema, odnosno oslobađa se histamin koji izaziva svrab, upalu i oticanje.

pročitajte još i: Toplom vremenu radujemo se mi i krpelji

– Reakcija na ubod komarca praćena blagim crvenilom pojaviće se oko 20 minuta nakon uboda. Nakon toga sledi svrab, koji će trajati narednih dan do dva. Mesta uboda komaraca posebno mogu da svrbe decu ili ljude sa poremećajima imunološkog sistema – objasnila je Maples.

Medicinska pomoć

Iako većina ljudi odreaguje blago na ujed, postoje oni kojima takvi ubodi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Zato treba obratiti pažnju na simptome poput pojave osipa, oticanje i crvenilo van mesta uboda. U ovim slučajevima bi trebalo odmah potražiti hitnu medinsku pomoć, a posebno alarmantno je ako se pojave problemi sa disanjem.

Imunolog Pajel Gupta ističe i da ljudi moraju biti disciplinovani kada su ubodi komaraca u pitanju. Iako je češanje mesta uboda gotovo instiktivna stvar, tim gestom samo se pogoršava situacija.

– Češanjem po mestu uboda pokrećemo oslobađanje više histamina. Takođe, povećavamo rizik od infekcije jer mesto uboda otvaramo bakterijama u svom okruženju – objasnio je imunolog.

možda vas zanima i: Ruzmarin: biljka sećanja

Kako kaže, kako bi se olakšalo sebi trebalo bi da koristimo hladne obloge ili kockice leda i da tako pokušamo da smanjimo upalu i svrab. Alkohol može da doprinese olakšanju stanja, ali on ne sme da se koristi previše, jer može da isuši kožu previše. Takođe, alkohol ima nadražujući efekat. Kao najjednostavnije rešenje stručnjaci savetuju da se mesto uboda opere hladnom vodom i sapunom.

Ružić: Završni ispiti lakši i moguće maturske proslave

Završni ispiti biće lakši od probnih završnih ispita koji su održani 9. i 10. aprila, i veliki broj zadataka biće na zaokruživanje, rekao je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić. Prema njegovim rečima, biće mnogo lakše nego što je to bilo u regularnim okolnostima, a đaci su imali dovoljno vremena, pa nema razloga za tremu i nervozu. Ministar je za RTS još rekao da su testovi “zapakovani i spremni” i da ih čuva policija, a biće pregledani na sedam punktova u Srbiji.

– Do distribucije se čuvaju u nadležnom Zavodu. Doći će možda do nekih malih pomeranja u odnosu na brojno stanje same dece zbog nekih premeštaja, ali ne očekujem bilo kakve probleme. Odgovornost nose direktori i nastavnci koji budu zaduženi za kontrolu testa. U svakoj učionici biće 12 učenika sa po dva kontrolora – kazao je Ružić dodajući  da svako ko pokuša da zloupotrebi testove biće procesuiran i najdrastičnije kažnjen.

– Naravno i oni nastavnici iz tih škola koji budu zaduženi za kontrolu sprovođenja samog testa. U onim školama gde je manje od 50 učenika moguće da se organizuju testovi i u svečanoj sali ili fiskulturnoj, gde ih ima više po učionici će biti 12 učenika sa dva kontrolora – istakao je Ružić i objasnio da testove čuva policija, kao i da će 24 sata pred samo polaganje 23. juna biti dopremljeni na punktove.

Proslava mature

Resorni ministar ne u programu Javnog servisa rekao i da se nada da će na današnjoj sednici Kriznog štaba dobiti preporuku i odobrenje za održavanje maturskih proslava navodeći da bi bilo dobro da u skladu sa poštovanjem mera važan dan u životima i malih i velikih maturanata protekne u nekim institucionalizovanim okvirima.

– Nadam se da ćemo danas na sednici Kriznog štaba dobiti tu preporuku i to odobrenje i da će to obradovati i roditelje i decu koja se već spremaju za te maturske večeri – kazao je Ružić i dodao da je zdravlje na prvom mestu, ali da je sveobuhvatna imunizacija doprinela da se može razgovarati na tu temu i da je vreme da se ta odluka konačno donese.

Od 1. septembra normalan režim rada škola?

U Jutarnjem programu RTS ministar je kazao i da je sistem spreman da pređe na normalan režim rada.

– Naravno da bi bilo mnogo lakše svima da se vrate na fabrička podešavanja. Iskreno se nadam da će ova sveobuhvatna imunizacija doprineti, kao što i doprinosi, da uđemo u jedan zdraviji, normalniji ambijent i da ćemo od 1. septembra moći da računamo da ćemo po redovnom režimu krenuti novu školsku godinu – objasnio je Ružić.

On smatra i da nijedan školski dan nije propušten i da je obrazovni proces nije bio zaustavljen iako je bio ugrožen, a ukoliko je bilo manjkavosti, a jeste, što je prirodno, one su nadoknadive. Ružić je još objasnio i da će se odluka o vraćanju đaka u školu doneti u skladu sa preporukama Kriznog štaba.

– Videćemo kakva bude epidemiološka situacija, mi uvek poštujemo ono što zdravstveni deo Kriznog štaba preporuči, to su zaista ljudi referentni za taj segment. Nadam se da po svim ovim brojkama i pokazateljima i po broju onih koji su vakcinisani, možemo očekivati i nadati se da će to biti normalan režim rada – zaključio je Ružić.

Ruzmarin: biljka sećanja

Biljku koju bi trebalo gajiti u vrtovima i saksijama je ruzmarin. Većina ga koristi kao začin ili ga drži u džakčićima kako bi terao insekte iz ormara, ali ova sestrinska biljka lavande, može mnogo više da pruži.

Ruzmarin je zimzelena biljka koja raste u obliku grma i ima igličaste listove i krhke svetloplave cvetove. Naziv biljke potiče od latinske reči ros (rosa) i marinus (more). Voli mediteransku klimu i mnogo vlage, ali iako potiče sa Mediterana, ruzmarin uspeva i u Engleskoj, Meksiku i SAD.

možda vas zanima i: Bagrem: kraljevsko drvo

Poznate su dve vrste ruzmarina: jedna raste kao uspravni grm, a druga stvara zemljani pokrivač. Najčešće srećemo rosemary officinalis i ta vrsta uspeva u gotovo svim uslovima sadnje, od bašte do lonca i saksija. Ruzmarin cveta u proleće. Cvetovi su plave, ružičaste, bele ili ljubičaste boje. Kako bi lepo napredovala i dala svoj maksimum biljku treba držati na prostoru sa puno sunca. Tokom zimskih meseci može ostati napolju, jer podnosi nisku temperaturu i mraz.

Ruzmarin treba redovno i uravnoteženo zalivati. U letnjim mesecima kada su izrazito visoke temperature treba da jednom do dva puta dnevno nagraditi vodom (saksije, žardinjere, lonci…). Istovremeno treba voditi i da se ne pretera sa količinom, jer može da dođe do truljenja korena. Pa ako niste sigurni da li preterujete, bolje neka ostane suvlja zemlja.

pročitajte još i: Miris vanile i lavande nas čini srećnijima

U prvih 14 dana od sadnje, zahteva više vode kako bi se dobro ukorenio u tlo. Ako je ruzmarin posađen na otvorenom dalje će kiša brinuti. Otporan je na sušu i može uspešno da preživi i potrebno mu je drenirano tlo, jer ne voli ono koje se ne isušuju dobro. Ruzmerin treba i orezivati, ali i paziti da ga ne napadnu bolesti i štetočine. Jedan od prirodnih neprijatelja mu je korov. Idealno vreme za sadnju je rano proleće. Cveta u aprilu i u septembru.

Lekovitost

Ruzmarin štiti od bakterija i suzbija širenje patogenih mikroorganizma. Poznat je i kao prirodni aspirin, jer umiruje nervni sistem i jača probavu. Bogat je vitaminima i mineralima, u oko 100 grama biljke nalazi se 14,4 g dijetalnih vlakana. Bogat je manganom, kalcijumom, gvožđem, bakrom i magnezijumom i vitaminima C, A, kao i folnom i pantenonskom kiselinom.

Listići ruzmarina i eterična ulja su sjajni za inhalacije i pomažu kod disajnih tegoba. Naučnici su otkrili da udisanjem ulja iz biljaka i trava pomažemo memoriji, te otuda i naziv “biljka sećanja”. Ruzmarin spada u tvrde začine. Pomaže varenju i lučenju žuči. Sjajno se slaže sa pečenim mesom pečenim krompirima.

Zova: Drvo vila i đavola

Sambucus nigra, odnosno zova ili bazga je samonikli grm i stablo visine od tri do 10 metara. Krase je sitni žućkastobeli cvetovi, koji su najizraženiji od aprila do juna. Nakon cvetanja na mestima gde je on bio formiraju se plodovi u vidu zelenih bobica, koje u avgustu sazrevaju i bivaju crne.

Zova se koristi za lečenje prehlade, bronhitisa, kašlja, gripa, kijavice, olakšava disanje, koristi se u početnoj fazi tuberkuloze, šećerne bolesti, ali i kod svih reumatskih oboljenja. Ova evropska biljka raste širom sveta i za nju se vezane mnoge legende. Pa prema jednoj, stari Prusi su verovali da njihov bog Kait živi pod  zovom, a u Tirolu se zova sadila na groblju. Ako bi drvo procvetalo sledeće godine, verovalo se da je duša pokojnika otišla u raj.

pročitajte još i: Zraci Sunca u cvetu drveta ljubavi

Na ovim prostorima zovi su pripisivane mnoge magijske moći. Verovalo se da je sveto, ali i demonsko drvo. Legenda kaže da su u krošnjama zove živele vile. Pa ukoliko bi neko posekao stablo, pratila bi ga loša sreća. S druge strane, pojedini bi zovu sadili u blizini štala i obora kao zaštita od zlih sila i veštica. Isto tako, verovalo se da nije dobro zaspati ispod zove, jer opojni mirisi biljke mogu da “izokrenu svest”. Paori su verovali da na mestu gde raste zova ima podzemnih voda, te bi na tom mestu trebalo kopati bunare.

Lekovitosti

Studija objavljena u “Journal of Alternative Complemantary Medicine”, navodi da je dokazano delovanje zove kod influence tipa B (grip). Naime, pacijenti koji su koristili ekstrakt zove mnogo su se brže oporavili od onih koji nisu uzimali tu terapiju. Kod 93 odsto pacijenata, korisnika ekstrakta, u roku od dva dana simptomi bolesti su nestali, dok je kod ostalih oporavak trajao šest dana.

Cvjetovi zove bogati su eteričnim uljima u kojem ima flavonoida, glikozida, hlorogenske kiseline, tanina i pektina, dok plod sadrži glikozide, tanine, malo eteričnog ulja, šećer, voćne kiseline i vitamin C. Svi dijelovi biljke bogati su gvožđem, natrijumom i kalijumom.

možda vas zanima i: Pravilno sakupljanje lekovitog bilja

Čaj od zove stimuliše rad znojnih žlezda, naročito kada se kombinuje s lipom. Podstiče mokrenje, leči neuralgiju i išijas. U kombinaciji sa kamilicom, lipom i korom vrbe ublažava upale gornjih disajnih puteva. Listovi zove su otrovni i nisu jestivi, kao i plodovi dok, posebno dok su zeleni i to zbog otrovnog glikozida. Plodovi se mogu koristiti tek kada sazru i prođu termičku obradu. Od njih se mogu praviti džemovi i marmelade.

U svetu

*U kineskoj tradicionalnoj medicini od zove se pravi vino, koje kasnije kao lek protiv reume i traumatoloških povreda.

*U Nemačkoj od cvetova i sa plodovima zove prave jogurt, a u Italiji i Austriji cvetovi biljke se kuvaju ili prže i uz šećer i cimet služe kao deserti.

*Od grana zove se u Slovačkoj prave flaute/ frule, a sličan instrument se pravi i u Mađarskoj.

*Ranije su paori vezivali zovu konjima za rep, jer njen miris tera muve.

*Tokom hladnih dana, posebno zime, na osušenom stablu zove stvaraju se gljive – Judino uho (Auricularia auricula-judae), a koja je jako lekovita. Poboljšava krvotok i pomaže kod krvarenja, ali i smanjuje nivo holesterola i triglicerida u krvi.

Recepti

Sirup

Procvetale cvetove otkinute sa peteljki potopiti u vodu (litar prokuvane i ohlađene vode staviti 20 cvetova). Potopljene cvetove ostaviti da odstoje 24 sata pa procediti ih kroz gazu i dodati 700 gr šećera, jedan limun i limuntus. I opet sve to ostaviti da odstoji još 24 sata. S vremena na vreme promešati kako bi se šećer otopio, a toga preliti u flaše. Sirup može da stoji oko godinu dana i razblažuje se sa vodom.

Džem

Potrebno: 1 kg zrelih bobica, 700 ml vode, 1 kg šećera, 1 kašika limunovog soka, 1 kašičica mlevenog cimeta.

Priprema: Bobice oprati i kuvati dok ne omekšaju. Zatim ih ispasirati  i procediti. Prokuvati vodu i šećer, pa dodati proceđen sok od bobica. Kuvati još 45 minuta. Nakon počne masa da se zgušnjava, dodati limunov sok i cimet i još par minuta krčkati. Tako vruću masu sipeti u čiste tegle i dobro ih zatvoriti.

Pohovana zova

Masa za pohovanje: 7 kašika brašna, 1 dl piva, 2 žumanceta, sneg od dva belanceta i so. Napraviti masu od sastojaka pa oprane i osušene cvetove zove uvaljati, najpre, u brašno, a potom u  pripremljeno testo za pohovanje. Pržiti ih na vrelom ulju. Može se jesti i slano i kao slatko jelo i u tom slučaju posuti ih šećerom u prahu.

Rukopis otkriva Parkinsonovu bolest?

Rukopis otkriva karakter osobe, a način na koji piše može da otkrije više od 5.000 različitih osobina. Takođe, rukopis može i da signalizira pojavu Parkinsonove bolesti. Stručnjaci objašnjavaju da je prvi simptom ove bolesti drhtanje, a ono se pojačava kada se čovek uzbudi. To stanje se smanju kada se osoba kreće, a nestaje dok spava.

Pojava bolesti prepoznaje se i u rukopisu koji postaje sitniji i stisnutiji i kao takav poznat je pod nazivom mikrografija. Kako bi se, eventualno, sprečio nastanak bolesti, stručnjaci savetuju i vežbanje pisanja. Oni preporučuju da ukoliko osoba primeti da smanjuje slova pri pisanju počne sa vežbom. Potrebno je upoređivati napisana slova sa nekim od predmeta, koristiti hartiju na kvadratiće ili na belom čistom papiru pisati velika slova. Ruku vežbati kako ne bi olovku previše stiskali i upirali u podlogu.

saznajte još i: Zašto lekari imaju neuredan rukopis?

Parkinsonova bolest

Bolest nastaje nakon što neuroni, koji luče dopamin, supstancu koja pomaže u koordinaciji mišićnog pokreta, oslabe ili potpuno odumru. Bolest vremenom postaje jasnija i teža, a prate je otežani i usporeni pokreti, ukočeni mišići, gubitak ravnoteže. Za sada za ovu bolest ne postoji lek.

Istraživači Medicinskog centra “Cedars-Sinai” u Kaliforniji sumnjaju da su pojedini rođeni sa ovim poremećajem. Naime, prema objavljenoj studiji, ljudi koji su oboleli od Parkinsonove bolesti pre 50. godine života, imaju urođeni poremećaj u ćelijama mozga, a koji nije bio otkriven.

– Teško je gledati mlade ljude koji boluju od Parkinsonove bolesti, u godinama kada bi trebalo da budu u punoj snazi – rekla je dr Mišel Taljati, jedna od saradnica u istraživanju dodajući da nova ispitivanja predstavlja nadu da će se jednog dana pronaći način kako da se kod mladih osoba spreči bolest.

možda vas zanima i: Veličina slova pokazuje kakva si ličnost

Istraživanje

Ova lekarka je sa timom kolega generisala posebne matične ćelije – indukovane pluripotentne matične ćelije (iPSC), iz ćelija pacijenata sa ranonastalom Parkinsonovom bolešću. Oni su uzimali krvne ćelija odraslih i vraćali ih u embrionalno stanje, a zatim su  iPSC upotrebili i za proizvodnju dopaminskih neurona kod svakog pacijenta. Neurone su veštački uzgajali u laboratoriji analizirajući njihove funkcije.

– Ta tehnika nam je otvorila prozor u prošlost, da vidimo kako su uopšte mogli da funkcionišu dopaminski neuroni od samog početka pacijentovog života – objasnio je saradnik u istraživanju dr Kliv Svendsen.

Među prvim zapažanjima bilo je neobično nakupljanje alfa-sinukleina, proteina koji se javlja kod Parkinsonove bolesti. Zatim su uočili i nefunkcionalne lizosome, ćelijske strukture koje “skladište otpad”.

– Dopaminski neuroni kod ovih ljudi mogu da nastave sa pogrešnim upravljanjem alfa-sinukleinom narednih 20 ili 30 godina, prouzrokujući tako pojavu simptoma bolesti – zaključio je Svendsen.

Obrazovanje koje je zapravo besplatno

Obrazovanje u Finskoj je besplatno, stvarno besplatno i to Fincima pruža mogućnost doživotnog usavršavanja. Obrazovanje je važno i mora biti dostupno svima, jeste politika obrazovanja u toj državi na severu Evrope. Koliko je bitna edukacija govori podatak da su i privatne škole besplatne, a u njima se radi po istom programu kao i u državnim.

Finski učenici, kažu podaci, su među najboljima na svetu, a kada se uporede sa ostatkom sveta, u klupama provode najmanje vremena. Statistika još kaže i da je finskim đacima potrebno svega pola sata za pisanje domaćih zadataka. Finci ne plaćaju u obrazovnim institucijama ručak, užinu, ekskurzije, ali ni druga školska pomagala.

Svakom učeniku koji živi dalje od 2 kilometra od škole obezbeđen je autobus, koji je takođe besplatan, te roditelji nemaju trošak prevoza. Država finansira sve troškove, a za obrazovne ciljeve tamošnja vlada iz budžeta izdvaja oko 12 odsto.

Finski sistem krasi individualni pristup svakom detetu. A zajedno uče đaci sa različitim fizičkim i mentalnim sposobnostima, a ako neki učenik ne može da prati određene delove nastave, za njega se organizuju dopunski časovi. Inkluzija i integracija su ono na čemu Finci insistiraju, te se u skladu sa tom politikom organizuju i dopunski čavosi maternjeg jezika za učenike drugih nacionalnosti.

možda vas zanima i: Zašto je jedinstven školski sistem u Japanu?

Još jedna od prednosti finskog sistema je i pravo na izbor. Naime, ukoliko neki đak nije zainteresovan za određenu nastavnu jedinicu, umesto nje može da čita ili se bavi nekim kreativnim radom. Uspeh učenika se boduje i maksimalno učenik može da ima 10 bodova.

Međutim, ta vrsta “ocenivanja” počinje od trećeg razreda, ali nastavnici, sve do sedmog, više praktikuju opisno ocenjivanje tipa: “Može mnogo bolje” do “Odlično”. Ključno kod ocenivanja je to što samo učenici znaju koliko poena imaju ili kakve su im opisne ocene. Tamošnje vrednovanje znanja izraženo tim modelom ocenivanja služi nastavnicima da motivišu decu, kako bi se usavršili.

U finskim školama ne postoji dres-kod, mogu da dođu obučeni kako hoće, pa čak i u pidžami, jer je udobnost iznad svega. To se odnosi i na sedenje. Te tako učenici ne moraju isključivo da sede u klupama, ako im je neudobno. Nastavu mogu da slušaju sedeći na sofi ili podu. U danima bez kiše nastava se održava u prirodi koristeći klupe koju se postavljene kao u amfiteatru.

Pismeni zadaci i testovi

Finci se vode motom: čovek treba da bude spreman ili za život ili za test. U skladu sa tim obrazovni sistem je odlučio da to bude život. I iz tog razloga pismeni zadaci, klasična odgovaranja i testovi tamo ne postoje. Imaju samo jedan standardizovani test. Taj test polažu učenici na kraju srednje škole, odnosno kada navrše 16 godina. Međutim, Finci razmatraju mogućnost ukidanja standardnih predmeta u korist novog obrazovnog pravca koji se definiše kao: Učenje zasnovano na pojavama.

Ideja je da đaci umesto standardnih lekcija i predmeta posvete predavanjima koja traju 6 sedmica kako bi istraživali jednu temu na nekoliko različitih aspekata. Primera radi, tema su migranti, te se bave njihovim poreklom, odakle dolaze, ali i bave se njihovom kulturom i tradicijom. Ukratko, upoznaju se sa jednom populacijom i svime što ih prati. Do saznanja dolaze kroz debate i diskusija, a postavljanjem pitanja dobijaju dodatne inforacije na osnovu kojih sami donose zaključke.

Nastavnici su cool

Nastavnik u školi je u Finskoj prestižna prosefija, a njegova prosečna plata je oko 3.500 evra mesečno. Upravo zbog toga za to zanimanje  zainteresovanost je 10 puta veća nego za bilo koje drugo. Nastavnik samostalno pravi/odlučuje kakav će nastavni plan sprovoditi, kao i koje knjige će đaci koristiti. A uz njega, na nastavi je i njegov asistent koji učenicima pomaže.

Na časovima đaci uče isključivo stvari koje su im potrebne u životu. Pa tako na primer, na časovima plivanja uče signale koje neko šalje, ukoliko se davi, a na časovima domaćinstva uče da kuvaju, pletu i šiju. Mnogo pažnje posvećuju očuvanju prirode te se usmeravaju na životnu sredinu i njen preporod.

saznajte još i: Kako funkcioniše dualno obrazovanje u Nemačkoj?

Posebna pažnja je usmerena na umeća poput pisanja ličnog rezimea, portfolia, s tim što tamošnji đaci vrlo lako naprave i sopstveni veb sajt. Veruju da svaki učenik mora da bude spreman za izazove u životu, pa zato ne uče podatke napamet. A i zašto bi, postoji Internet?

Škole i odluke

U Finskoj ne postoje elitne, bolje ili lošije škole, jer su sve na istom nivou. Pa đaci uglavnom biraju one koje su im najbliže kući. I u svakoj će đak dobiti besplatna nastavna sredstva, obrok i kvalitetno obrazovanje. Što se ishrane tiče, obroci su raznovrsni, a meni se objavljuje mesec dana ranije na veb stranici škole. Na taj način učenici mogu da odluče šta bi najviše voleli da jedu.

I još jedna interesantna stvar koja se praktikuje su pidžama žurke. Naime, đaci donose vreće za spavanje, pa tokom “prespavanjca” u školi sa svojim drugovima i nastavnicima gledaju filmove ili se igraju. Nakon spavanja, najčešće, u fiskulturnoj sali za doručak im služe sladoled.

Povlašćene cene upisa: International School za Dan škole poklanja školarine manje i do 3.910 evra

U najmodernijoj Kembridž školi u regionu, u kojoj se nastava odvija isključivo na engleskom jeziku, godinama stasavaju visokoobrazovani, ambiciozni, motivisani i uspešni učenici i ljudi, koji svoj akademski i profesionalni razvoj nastavljaju na najprestižnijim domaćim i svetskim univerzitetima.

Zato je baš sada pravo vreme da i vaše dete upiše International School! Tokom Dana škole, koji traje do 15. juna, International School vam poklanja školarine niže i do 3.910 evra! Ne dozvolite da vam izmakne prilika da za svoje dete izaberete blistavu akademsku i profesionalnu budućnost u podsticajnom okruženju.

PRIJAVITE SE »

Prestižno Kembridž obrazovanje za internacionalnu budućnost

International School je obrazovna ustanova akreditovana od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i prestižnog Univerziteta u Kembridžu, koja učenicima pruža najkvalitetnije četvorogodišnje obrazovanje. Učenici nastavu prate isključivo na engleskom jeziku, što im otvara vrata uglednih svetskih i domaćih fakulteta.

Krajnji cilj International Schoola u pogledu obrazovanja i vaspitanja, kao future-ready škole, jeste pun intelektualni, emocionalni, socijalni, moralni i fizički razvoj učenika, u skladu sa njihovim sposobnostima, potrebama i interesovanjima.

Rad u malim grupama, uz posvećene mentore i kvalitetan nastavni kadar, prepoznavanje potreba svakog učenika i inovativan pristup u radu jeste ono što izdvaja International School i što garantuje da će i vaše dete dobiti prestižno Kembridž obrazovanje.

Škola budućnosti koja otvara vrata prestižnih univerziteta

International School, moderan u svakom smislu reči, učenicima pruža funkcionalno znanje i odličnu pripremu za visoke škole i fakultete. Nastavni proces okrenut je ka budućnosti, a znanja i veštine koje učenici stiču idu u korak sa savremenim tokovima.

Interdisciplinarna, interaktivna i kreativna nastava, kao i brojne vannastavne aktivnosti, odvijaju se u modernim, odlično opremljenim učionicama, prostorijama za odmor, sportskim salama i na terenima. Učenicima je na raspolaganju širok spektar tehnoloških resursa, edukativnih aplikacija i drugih uređaja koji proces učenja čine lakšim i zanimljivijim, dok roditelji putem specijalizovanog portala u svakom trenutku mogu da provere uspeh svog deteta.

Svi koji se tokom Dana škole prijave za upis stiču povlašćene uslove po kojima najmodernije Kembridž obrazovanje dobijaju po ceni nižoj i do 3.910 evra.

Sjajan popust za Dan škole šansa je koju ne smete da propustite! Za samo 293 evra mesečno svom detetu obezbeđujete školovanje i razvijanje u kreativnom i podsticajnom okruženju koje otvara vrata najprestižnijih svetskih i domaćih univerziteta.

Prijavite se do 15. juna i iskoristite nižu cenu školarine čak i do 3.910 evra.