Početna Blog Strana 86

Javni poziv za podršku nabavke bicikla

Prijavljivanje za subvenciju od 10.000 dinara iz budžeta grada Novog Sada za kupovinu bicikla počeće sledećeg petka, 25. juna.  Za ovu namenu izdvojeno je 7.020.000 dinara. Zainteresevani Novosađani mogu da se prijave do 5. jula u 12 časova.

Elektronske prijave se mogu “predati” sajtu Gradske uprave za zaštitu životne sredine i sajta “Novosadske biciklističke inicijative”, a nakon apliciranja osoba koja je konkurisala, ako dobije neki od brojeva (od 1 do 900) treba da dostavi kopiju ili očitanu ličnu kartu. Podsećanja radi, pravo na subvenciju ima samo jedan član domaćinstva, a mogu da se prijave samo oni čije je prebivalište u Novom Sadu i isto to dokazuju ličnom kartom.

Dalje se navodi, da pet dana nakon isteka roka na pomenutim sajtovima, biće obavljena rang lista. Oni kojima bude odobrena subvencija od  10.000 dinara biće i telefonom kontaktirani i to u roku od osam dana nakon objavljivanja rang liste. Građani koji dobiju novac imaće 15 dana od objave rang liste da dostave traženu dokumentaciju kako bi dobili sredstva. Dokumenta se predaju u Kulturnu stanicu “Eđšeg”, Antona Čehova 4.

Tražena dokumentacija:

  • lična karta na uvid,
  • original potpisanog obrasca izjave o članovima domaćinstva,
  • original potpisanog obrasca saglasnosti o obradi podataka o ličnosti,
  • dokaz o otvorenom dinarskom računu na svoje ime (npr. kopija bankovne kartice sa imenom, prezimenom i brojem računa ili potvrda banke)
  • dokaz o kupovini novog bicikla, sa datumom nakon objavljivanja konačne rang-liste (originalni fiskalni račun, sa gotovinskim računom koji glasi na ime izabranog lica, uz redni broj prijave i garanciju).

Jednako je važna i informacija da bicikl mora biti nov i kupljen na teritoriji Srbije, s tim što datum kupovine ne sme biti pre  objavljivanja konačne rang-liste. Detaljnije informacije mogu da se dobiju i na telefone 069 2021 300 i 069 2021 961 od ponedeljka do petka od 9 do 19 sati.

možda vas zanima i : Evolucija bicikla: Pogledajte kako je izgledala promena kroz vekove!

Cilj programa je pružanje podrške za nabavku bicikla kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva na teritoriji Grada Novog Sada za 2021. godinu, sa namerom povećanja broja biciklista na ulicama Grada, a u svrhu poboljšanja kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja životne sredine. Sredstva za realizaciju Programske aktivnosti obezbedio Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine, iz budžeta Grada Novog Sada za 2021. godinu, a udruženje Novosadska biciklistička inicijativa je nosilac projekta.

Sve potrebne informacije u vezi sa projektom možete naći OVDE

Šta je toplotni udar i kako ga prepoznati?

Nagle promene spoljne temperature uz ostale vremenske prilike mogu da dovedu do toplotnog udara, odnosno iznenadnog kolapsa organizma. Ovo stanje može biti fatalno i zato treba znati koji su to simptomi koji ukazuju na njega.

Prvi znavi toplotnog udara su:

  • crvena, topla i suva koža koja se ne znoji
  • glavobolja
  • mučnina
  • vrtoglavica
  • ubrzani puls
  • visoka temperatura tela, do 40°C
  • gubitak svesti

Ukoliko se primete ovi simptomi, osobu koja ih pokazuje treba smestiti u hladovinu, u vodoravni položaj sa podignitim nogama u visini kukova. Osobi skinuti odeću, a na vrat, pazuhe ili prepone treba staviti hladne obloge. Cilj hlađenja je da se snizi temperatura tela, te u tu svrhu mogu poslužiti i lepeze, ventilator, klima uređaji. U slučaju da je osoba izgubila svest, treba je okrenuti na stranu/ bok. Stručnjaci napominju još i da osoba koja je pretrpela toplotni udar ne sme konzumirati alkohol ili gazirana pića.

možda vas zanima i: Šta se podrazumeva pod zdravim sunčanjem?

Lekari navode da je voda treba da bude prijatne temperature, jer do hlađenja dolazi isparavanjem, pa tako nije neophodni led ili jako hladna voda. Ukoliko je u blizini neka voda, osobu treba uroniti u jezero/reku/ potok.

Toplotni osip, grčevi i iscrpljenost

Uz toplotni udar postoje još neka stanja koja ne treba ignorisati. Tako na primer, ukoliko se tokom dužeg toplijeg perioda oseti iscrpljenost ili glavobolja ne mora da znači da se radi o toplotnom udaru. Ako se ne unosi dovoljno vode, a izlažemo se visokim temperaturama može se doživeti toplotna iscrpljenost. Tom stanju su sklone starije osobe i to one koje imaju visok krvni pritisak. ali i radnici na otvorenom kao što su oni na gradilištima, poljoprivrednici…

Toplotnu iscrpljenost prate:

  • umor,
  • slabost,
  • vrtoglavica ili glavobolja,
  • mučnina i povraćanje,
  • grčevi u mišićima,
  • bledunjava, hladna i vlažna koža,
  • ubrzani ili slabi puls,
  • ubrzano disanje i nesvestica.

U ovom slučaju treba unositi puno tečnosti, odmarati u zamračenim i klimatizovanim prostorima, tuširati se mlakom vodom i biti što manje obučen. Toplotni osip se najvlja kao posledica prekomernog znojenja i to najčešće kod dece na vratu, gornjem delu grudnog koša, preponama, ispod grudi ili na laktovima. Kao i u predhodnom slučaju, dete treba skloniti sa sunca u rashlađene prostore i tuširati ih mlakom vodom.

Naučnica iz Srbije dobitnica evropske nagrade za pronalazače

Dobitnica je Evropske nagrade za pronalazače 2021. za inovativni doprinos u bio-medicinskom inženjerstvu je srpsko-američka naučnica Gordana Vunjak Novaković. Na sajtu Evropskog zavoda za patente (EPO) objašnjeno je da bi patent ove naučnice mogao zameni oštećeno plućno i srčano tkivo.

– Gordana Vunjak Novaković otvorila je nove horizonte u regenerativnoj medicini novim načinom uzgoja tkiva van tela, koristeći ćelije pacijenta. Ovaj revolucionarni pristup omogućava precizniju i manje nametljivu metodu obnove lice – piše na sajtu EPO.

Gordana Vunjak-Novaković rođena je 1948. godine u Beogradu, a trenutno živi u Njujorku. Ona je profesorica najvišeg akademskog ranga na Univerzitetu Kolumbija. Istraživanjima i primenom bioreaktora, bavi se već dve decenije. Inače, bioreaktor omogućava gajenje humanih tkiva u laboratoriji. Naučnica je sa svojim timom napravila srčani mišić od matičnih ćelija, što predstavlja revoluciju u medicini. Kako prenose mediji, Vunjak – Novaković trenutno radi na unapređenju patenta, odnosno istražuje mogućnost da li bi i kako njena tehnologija mogla da pomogne u oporavku pluća koja su oštećena korona virusom.

Ceremonija je održana 17. juna, onlajn, a prema rečima naučnice, nije očekivala da će biti dobitnica te prestižne nagrade. Uz zahvalnost, Vunjak – Novaković je podsetila da je u Beogradu počela kao pronalazač, nastavila je u Bostonu, a vrhunac u napredovanju bio je njen  dolazak u Kolumbiju, u jednu, kako je rekla, prijateljsku sredinu sa divnim ljudima kojii vole da sarađuju.

Prema rečima naučnice, upravo je to “glavni sastojak za bilo kakvo istraživanje” i konstatovala da najbolji deo njenog posla jeste rad sa iznvanrednim i mladim ljudima. Inače, Vunjak Novaković je članica SANU i prva žena koja je postala član Nacionalne akademije inženjerstva SAD.  Kreativni ambasador Srbije je i u okviru Saveta za kreativne industrije pri Kabinetu premijerke Ane Brnabić, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 2020. godine odlikovao Ordenom Karađorđeve zvezde drugog stepena za naročite zasluge.

Kako je objašnjeo na sajtu EPO, Evropska nagrada za pronalazače dodeljuje se u pet kategorija: Industrija, Istraživanje, Zemlje koje nisu članice EPO, Mala i srednja preduzeća i Životno delo. Nezavisni žiri, u kojem su sedeli međunarodni autoriteti iz oblasti biznisa, politike, nauke, akademske zajednice i istraživanja, birao je najpre finaliste, a zatim i pobednike. Isti žiri je predloge ocenjivao na osnovu “doprinosa tehničkom napretku, društvenom razvoju, ekonomskom prosperitetu i otvaranju novih radnih mesta u Evropi”.

– U ovim izazovnim vremenima nadahnuto je videti kreativnost i posvećenost koju su ovi pronalazači pokazali u donošenju inovativnih rešenja u svet. Njihova dostignuća nas podsećaju da se prepreke mogu prevazići primenom mašte, znanja i domišljatosti. Sposobnost iznošenja nove ideje na tržište zahteva i istrajnost i podržavajuće okruženje za inovacije, a finalisti i dobitnici Evropske nagrade za pronalazak 2021 sve ovo svedoči – rekao je predsednik EPO Antonio Campinos dodajući da je tokom svoje naučne karijere, Gordana Vunjak-Novaković dala ogroman doprinos inženjerstvu tkiva, jednom od najperspektivnijih načina za produženje ljudskog veka i poboljšanje kvaliteta života.

 

ITAcademy vam za svoj rođendan poklanja 40% popusta na upis

Za rođendan obično slavljenici dobijaju poklone, ali ITAcademy za svoj rođendan organizuje nešto drugačiju proslavu. U rođendanskoj nedelji ITAcademy poklanja čak 40% popusta na cenu upisa, a svi koji se prijave do 20. juna dobijaju i bonus paket koji vam omogućava da nakon završetka jednogodišnjeg programa besplatno nastavite sa usavršavanjem kad god se za tim ukaže potreba.

Broj upisanih po rođendanskim uslovima je ograničen, zato požurite i što pre rezervišite svoje mesto

Najbrži put za dobijanje odlično plaćenog posla u IT sektoru

Školovanje na ITAcademy namenjeno je svima koji žele da ostvare uspeh i steknu praktična znanja i veštine koji će im osigurati visokoprofitabilnu IT karijeru. Polaznici ITAcademy mogu da izaberu neki od šest programa i za godinu dana, bez obzira na nivo prethodnog znanja, postanu stručnjaci iz oblasti programiranja, administracije mreža, dizajna, IT poslovanja, 3D dizajna i CAD-a i razvoja mobilnih aplikacija.

Program ITAcademy ovlašćen je od strane Odeljenja za međunarodne ispite prestižnog Univerziteta u Kembridžu, a nakon školovanja polaznici stiču sertifikate koji im obezbeđuju zaposlenje na nekim od najplaćenijih pozicija današnjice. U zavisnosti od želja i mogućnosti polaznika, nastava se odvija na dva načina: tradicionalno – učenjem u učionici, i online – učenjem na daljinu, pa je tako usavršavanje za IT zanimanja dostupno i onima koji zbog obaveza nemaju vremena da redovno pohađaju nastavu.

Nekadašnji polaznici ITAcademy već uveliko rade najperspektivnije poslove i zarađuju visoke i sigurne plate. Za samo 12 meseci to možete i vi, a sve što je potrebno da uradite jeste da se prijavite za školovanje na ITAcademy.

Školovanje kakvo ne pruža nijedna druga ustanova

Ono što školovanje na ITAcademy čini jedinstvenim jesu brojni edukativni servisi koji vam pomažu da ostvarite uspešnu karijeru. Na taj način neophodno radno iskustvo potrebno za brži pronalazak posla možete steći već tokom školovanja putem besplatnih programa kao što su IT Practice Center i LINK Apprentice Program.

Zahvaljujući saradnji ITAcademy sa Novom Iskrom i drugim regionalnim IT HUBovima, polaznici nastave u Beogradu dobijaju besplatno 100 radnih sati u ovim coworking prostorima za razvoj freelance karijere i startup biznisa. Uz to, na ITAcademy dobijate i mogućnost da potpuno besplatno usavršite svoje znanje engleskog i nemačkog jezika, što vam može omogućiti da sarađujete sa stranim klijentima i radite svuda u svetu.

Nakon završenog jednogodišnjeg školovanja, ITAcademy polaznici imaju i mogućnost da obavljaju stručnu praksu u nekim od najprestižnijih IT kompanija na tržištu, jer kroz Centar za razvoj karijere (CCD) ITAcademy na različite načine poslovno sarađuje sa preko 300 uspešnih regionalnih kompanija. Pritom, ovo su samo neke od brojnih pogodnosti koje školovanjem na ITAcademy dobijate potpuno besplatno.

Preuzmite svoj poklon za sigurnu budućnost

Podsećamo, rođendanska akcija ITAcademy traje do 20. juna. Ako i vi želite da sledeće godine zarađujete na najplaćenijim IT poslovima, sada je pravi trenutak da načinite prvi korak. Iskoristite fantastičan popust od 40% na cenu upisa i po najpovoljnijim uslovima postanite vrhunski IT stručnjak.

Broj mesta za upis po rođendanskim uslovima je ograničen, zato ne čekajte – odmah se prijavite i osigurajte sebi uspešnu budućnost.

Putovanje avionom: šta sme u kabinu?

Putovanje avionom svakako spada u najkomforniji transport, a u Evropi, na gotovo, svim destinacijama let traje oko dva sata. Često se dešava da postoje direktni letovi, karte se mogu kupiti i po nižim cenama u odnosu na one za drumski prevoz i vrlo često postoje organizovani transferi sa aerodroma do željenog mesta boravka.

Ali, ovaj komfor znači i određena ograničenja, a koja se najviše odnose na uređaje, tečnosti i druge predmete koje planirate poneti sa sobom. Po pravili sve avio kompanije dozvoljavaju ručni prtljag koji može biti ručna torba, ranac za laptop ili manji kofer. Tačnije, torba takvih dimenzija da se može staviti ispod ili u pretinac iznad sedišta. Pojedine kompanije jako vode računa o svakom milimetru, te je neophodno da proverite koje su dozvoljene dimenzije pre leta.

Prtljag koji je planiran za putničku kabinu ne sme prelaziti težinu od 8 do 12 kg i mora biti dimenzija do 55 x 40 x 23 cm. Što se tečnosti tiče, tu isto nema jedinstvenog pravila, ali je sigurno da sa sobom ne možete poneti više od ukupno jedan litar. Ovo ne znači da možete spakovati litar šampona za kosu. To znači da smete imati 10 bočica po 100 ml raznih tečnih potrebština. S druge strane, postoje i oni koji su zabranili da se u avion unese više od 5 bočica po 50 ml.  Najsigurnije je da, ukoliko imate i “donji” prtljag, u njega spakujete preparate za ličnu higijenu.

Nepoželjno i zabranjeno

U SAD važi zabrana unošenja većih elektronskih uređaja u avione i to na letovima iz osam bliskoistočnih zemalja i država severne Afrike. U kabinu se ne sme uneti laptop, tablet, DVD plejer i video-igre, a dozvoljeni su isključivo mobilni i pametni telefon. Ovo pravilo važi na letovima iz Egipta, Jordana, Kuvajta, Maroka, Katara, Saudijske Arabije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Slična zabrana je i u Velikoj Britaniji, te se elektronski uređaji ne mogu uneti na letove za sve letove koji dolaze iz Turske, Libana, Jordana, Egipta, Tunisa i Saudijske Arabije.

A, Evropska agencija za bezbednost u avio-saobraćaju (EASA) izdala je još 2016. godine upozorenje svim avio-prevoznicima u kojem upozoravaju da je iz bezbednosnih razloga u avionima zabranjena upotreba pametnog telefona “Galaxy note 7”. Kako je još tada navedeno, a ta zabrana i danas važi, bilo je slučajeva da su se ti uređaji zapalili zbog kvara izazvanog litijumskim baterijama.

Od pre dve godine u Kini je zabranjeno unošenje jednokratnih upaljača i šibica u avion. Ovo pravilo ne važi u ostatku sveta. U SAD u dozvoljavaju nošenje Zippovih upaljača i jednokratnih upaljača. Ali, ukoliko putnik tokom leta izvadi iz ručnog prtljaga upaljač taj se potez može protumačiti kao preteći čin. Upaljači možda nisu svuda zabranjeni, ali pušenje jeste. Te u skladu sa tom zabranom, putniku nije dozvoljena ni upotreba uređaja kao što su elektronske cigarete.

Najstrožije zabranjeno u ručnom prtljagu

Oštri predmeti i baterije:

  • makaze sa sečivom dužim od 6 cm, mereno od kraja ušica; noževi i sečiva duža od 6 cm; brijači; rezači za ambalažu; sekire, sekirice, satare; sekire i dleta
  • zabranjeni predmeti u avionu su takođe i oprema za borilačke veštine sa oštrim vrhom: mačevi i sablje
  • poluge; bušilice uključujući i prenosive bežične bušilice; burgije; testere, uključujući i prenosive bežične testere; lemilice; pištolji za zakucavanje i za heftanje
  • palice za bejzbol i softbol; palice obložene kožom; oprema za borilačke veštine; štapovi i palice kao npr. pendreci
  • Baterije čija sadržina može da iscuri i uređaji koji se napajaju ovakvim baterijama mogu biti oduzeti prilikom prolaska kroz skener i ulaska u avion.

Eksploziv i zapaljive supstance

Zakoni svih zemalja zabranjuju prevoz eksplozivnih naprava, eksploziva i zapaljivih supstanci, oružje:

  • vatreno oružje svih vrsta,
  • vazdušno i CO2 oružje,
  • municija,
  • eksplozivne kapisle,
  • detonatore i osigurače,
  • mine, granate i druga eksplozivna vojna sredstva,
  • vatromete i druga pirotehnička sredstva,
  • dimne kutije i patrone,
  • dinamit, barut i plastični eksploziv.

Elektronika

Elektronski uređaji kao što su laptop, mobitel, MP3 player, fotoaparat i kamera bi mogli biti oštećeni, ukoliko se ne unesu u kabinu, ali pre leta treba proveriti koji modeli mogu (gore smo pisali). Takođe, vrlo je važno da vam uređaji budu napunjeni, kako iste ne biste u avionu priključivali na napajanje, jer postoji velika šansa da vam to neće biti dozvoljeno. Od ostalih uređaja, u avion, pojedine kompanije, dozvoljavaju da se unese fen i pegla za kosu, aparat za brijanje i putnu peglu za odeću.

Hrana i piće

Na gotovo svim aerodromima postoji duty free radnje čiji se proizvodi mogu uneti u avion, bez obzira na mililitražu. Hranu i piće mnogi dozvoljavaju da se unese. Hranu kao što su sendvič, grickalice, slatkiši i semenke je dozvoljeno uneti u avion, ali nije džem, med, kečap, majoneza, voćni jogurt, mleko i sok.

Šta se podrazumeva pod zdravim sunčanjem?

Najave meteorologa kažu da nas čekaju prave letnje temperature sa dosta sunca, ali i visokim UV zračenjem. Iako je proleće ličilo na jesen, želju za sunčevim zracima treba da obuzdamo i poslušamo savete lekara kada je sunčanje u pitanju.

Stručnjaci obašnjavaju da je sunčanje zdravo, jer sunce podstiče sintezu vitamina D u koži, a on pospešuje apsorpciju kalcijuma i fosfata. Prema podacima Sdravstvene zdravstvene organizacije za stvaranje vitamina D dovoljno je 5 do 15 minuta izlaganje UV zračenju i to dva puta sedmično. Što znači da preterano izlaganje sunčevim zracima nema stručnog opravdanja, kada je zdravlje u pitanju.

Inače, postoje tri tipa UV zračenja i to su UVA, UVB i UVC.

UVA je jednako konstantno isto, neovisno od doba dana ili godišnjeg doba. Tom zračenju koža je stalno izložena i ne odbija se o vodu ili staklo. Štetno delovanje UVA zračenja otkriva se tek nakon nekoliko godina, nakon što dođe i do dubokih slojeva kože. Takođe, ne izaziva brzu reakciju organizma.

UVB je odgovorno za pigmentaciju kože. Te dugim izlaganjem ovom zračenju moćže se pojaviti crvenilo na koži, ali i i opekotine. Ovo zračenje je odgovorno za prerano starenje kože, ali i pojavu karcinom kože.

UVC  nema štetan uticaj,  jer ovo zračenje ozonski sloj Zemlje u potpunosti apsorbuje.

Zaštita

Prilikom odabira preparata za sunčanje treba voditi računa da isti mora biti neškodljv, da je vodootporan i otporan na znoj i da se lako  razmazuje. Kod ovih proizvoda izuzetno je važan SPF faktor (Sun protection factor). Naime to je “odnos između minimalne doze UV zračenja potrebne za izazivanje eritema-crvenila na koži zaštićenoj solarnim filterom i doze potrebne za istu reakciju na nezaštićenoj koži”.

Kako navode stručnjaci, preparati sa oznakom SPF od 6 do10 pružaju nisku zaštituSPF 15, 20, 25 pruža srednju zaštitu; SPF 30 i 50 obezbeđuje visoku zaštitu; oni sa oznako SPF 50+ daju jako visoku zaštitu. Preporuka je da se koža zaštiti pola sata pre izlaganja suncu i trebalo bi se na svakih dva sata ponovo namazati.

pročitajte još i: 7 saveta za bezbedno sunčanje ovog leta

Kako bi zaštita od negativnih zračenja bila kompletna, organizam mora biti hidriran, a treba jesti i voće i povrće žute i narandžaste boje. Takve namirnice sadrže veće količine beta karotena, zahvaljujući kojem se regeneriše epitel kože i podstiče se proizvodnja melanina. Nećete pogrešiti ako u ishranu uvedete i vitaminime A, C i E kao i selen. Se to pomaže telu i koži da se nosi sa sunčevim zracima i samim zračenjima.

Lekari posebnu pažnju skreću na upotrebu lekova. Naime, pojedini lekovi mogu delovati fotosenzibilizirajuće na kožu. Preciznije oni u kombinaciji sa suncem mogu da dovedu do promena na koži. U ovu grupu lekova spadaju:

  • Antimikrobni lekovi:  ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima
  • Lekovi za lečenje alergija: difenhidramin
  • Lekovi za lečenje zloćudnih bolesti: 5-fluorouracil, dakarbazin
  • Lekovi za bolesti srca: amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril
  • Diuretici: furosemid, hidroklortiazid
  • Nesteroidni antiinflamatorni lekovi: naproksen, piroksikam
  • Lekovi za lečenje akni: izotretinoin

Opekotine

Kućnom nego mogu se ublažiti crvenilo i neprijatno zatezanja kože koristeći za to predviđene losione, kreme i obloge koji sadrže neven. Preparati sa kalcijumom smanjuju crvenilo i otoke, a gelovi sa aloe verom su smanjuju iritaciju kože. U slučaju da se koža ljušti, na mladu treba nanositi antiseptičku mast. A pomoć lekara obavezno treba potražiti ukoliko osetite mučninu i imate temperaturu.

Kako bi se izbegle neprijatnosti i veći problemi kožu treba zaštititi i po mogućtvu, izbegavati sunčanje izže 10 i 18 sati. Jednako je važno da decu do 6 meseci ne bi trebalo izlagati suncu. Kako navode stručnjaci, koža pamti, a opekotine u ranom detinjstvu povećavaju rizik za pojavu malignih oboljenja u odrasloj dobi i to do dva puta. Kako dalje navode, 80 odsto štetnog delovanja “zaradili” smo u mlađem dobu.

Šta donosi novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti?

Nezaposlene žene, koje nisu imale zdravstveno osiguranje t pravo mogu da steknu na osnovu neplaćenog rada u kući, navodi se u novom Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Isti zakon bavi se i  platama i otkazima u firmama. Inače, ovaj zakon je usvojen 20. maja.

Kako prenosi list Blic, zakonom je predviđen isti tretman i jednake mogućnosti za žene i muškarce u oblasti traženja i dostupnosti poslova, ali i u oblasti ostvarivanja prava na rad, a zaposlenima se garantuje jednaka zarada za isti ili rad iste vrednosti. List navodi da je zakonom zbranjen je otkaz, odnosno raskid radnog odnosa od strane poslodavca, organa javne vlasti, ali i proglašavanje zaposlenog za višak na osnovu pola, odnosno roda, trudnoće, porodiljskog odsustva ili odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, kao i zbog pokrenutog postupka za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i seksualnog ucenjivanja.

Predviđa se i da zaposlenima imaju jednaku platu za isti rad ili rad iste vrednosti, bilo da se isplaćuje u celosti u novcu ili delom u novcu, a delom u naturi, u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose. Zakon predviđa da se podaci o neplaćenom kućnom radu, koji se prikupljaju i evidentiraju od strane proizvođača zvanične statistike, javno objavljuju u skladu sa petogodišnjim statističkim programom i godišnjim primenjivim planovima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu neplaćenog rada u kući – vođenje domaćinstva, staranje o podizanju dece, staranje o ostalim članovima porodice), neplaćenog rada na poljoprivrednom imanju… imaće sve osobe koje to pravo nisu imale. Kako dalje stoji u zakonu, odsustvovanje sa posla zbog trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i odsustva radi posebne nege deteta, odnosno očinstva i materinstva (roditeljstva), usvojenja, hraniteljstva, starateljstva, ne može biti razlog za uskraćivanje prava na stručno usavršavanje i dodatno obrazovanje.

Novina navodi i da vreme tokom kojeg je zaposleni odsustvovao sa rada zbog trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i odsustva radi posebne nege deteta neće se računati kod procene uspešnosti rada u ukupnom vremenskom periodu u kome se uspešnost rada računa.

Kazne

Prema novom zakonu, novčane kazne za poslodavce koji krše zakonske odredbe o zabrani diskriminacije porasle su sa 500.000 dinara po Zakonu o zabrani diskriminacije, odnosno sa 1,5 miliona po Zakonu o radu, na dva miliona dinara. Kazna za odgovorno lice kreće se do 150.000 dinara, a za preduzetnika do 500.000 dinara. Sprovođenje zakona kontroliše resorno ministarstvo preko inspekcije rada.

Blic još piše i da su pravnici saglasni da je glavna prednost zakona što predviđa sankcije kao i to što se vrednuje kućni rad, ali i to što predviđa jednako postupanje prema zaposlenima i radno angažovanim licima.

Grad pingvina u Južnoj Africi

Plaža Boulders u Simon’s Town (Simnovog grada), a blizu Kejptauna, u Južnoj Africi ima u svojoj turističkoj ponudi imaju i pingvine. Naime, ovaj grad krase drevne granitne gromada, koji ga štite od vetra i velikih talasa, plažu koja je besprekorno čista i sigurna i deo je zaštićenog područja Nacionalnog parka Table Mountain.

Mekani beli pesak i topla voda svake godine privuku oko 60. 000 posetilaca, kojima su ustvari, najzanimljiviji lokalni stanovnici – afrički pingvini. Kolonije ovih pingvina se mogu videti sve od južne Namibije pa do južnoafričke obale do Port Elizabete. Međutim gotovo se samo na plaži Boulders sa ovim pticama može i družiti.

pročitajte još i: Beo – zoo vrt bogatiji za još jednu bebu

Pingvini su prvi put došli na ovo mesto 1983. godine sa ostrva Dier. Pošto su imali dosta hrane, kolonije su brzo napredovale. Međutim, od tada do danas komercijalni ribolov, zagađenje mora i uništavanje staništa učinili su da pingvina sve manje ima. Davne, 1910. godine procenjeno je da postoji približno milion i po miliona afričkih pingvina, a vek kasnije klasifikovani su kao ugrožena vrsta. Kako bi spasili vrstu, stručnjaci u tom delu sveta rade sve kako bi ih očuvali, te su do sada uspeli da povećaju koloniju Boulders na preko 3.000 ptica.

Da bi ste videli pingvine najbolje je Južnu Afriku posetiti leti. Tada su najaktivniji i mogu se naći i u samom gradu, gde se neretko i gnezde. Oni su tu i između septembra i oktobra, ali tada uglavnom love pa ih je na plaži manje. Nadležni savetuju da je u januaru lep prizor, jer se tada maloletne ptice mitare na plaži.

O nesvakidašnjem prizoru snimljena je i dokumentarna serija, koja se emituje od srede, 16. juna. Naime, preslatke zvezde Netflikovog dokumentarca u toplih pola godine imaju zadatak da pronađu partnera, naprave bebe i da ne izumru. Serija ima osam epizoda i glavni junaci su afrički pingvini koji prolaze kroz razne muke ne bi li preživeli i odhranili potomke.

U blizini Kejptauna svakog leta pingvini zauzimaju plaže, ulice, ali i parkirališta u potrazi za razmnožavanjem, dovodeći grad u skoro mirovanje svojim često urnebesnim ludorijama, jer izazivaju gužve u saobraćaju, prolaze kroz piknike i stvaraju opštu haos. Interesantno kako je produkcija prikazala život ovih lepotana u godini pandemije korona virusa, jednako je sjajna naracija i sami opisi, kojima se gledaocu olakšava da shvati koje su to muke pingvinskog života.

Zvezde serije su parovi, oni dugovečniji, ali i tek zavetovani, tinejdžer autsajder i banda sa parkinga. Inače, afrički pingvini su poznati i kao Jackass pingvini, jer proizvode zvuk sličan magarcu koji njače. Hrane se sitnom ribom, poput inćuna i sardina, lignjama i rakovima.

Građani Srbije su svesni štetnosti proizvoda

Najnovija studija pokazuje da su građani Srbije svesni važnosti zdrave sredine, ali i da su spremni da istu očuvaju. Naime, istraživanje je pokazalo da u Srbiji 65 odsto građana pokušava da smanji štetne uticaje na zdravlje. Rezultati ankete su predstavljeni na konferenciji “Koncept smanjenja štetnosti – izazovi modernog doba” Kongresa srpsko-američkog prijateljstva i Agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.

Kako navode istraživači, anketirani građani žele da smanje i znaju šta im šteti prilikom upotrebe nekih proizvoda koji se nalaze na tržištu. Prema anketi, “tri četvrtine punoletnih ispitanika bira manje štetne i zdravije alternative ishrane”, a svaki treći zna da “postoje manje štetne alternative pušenju”. Takođe navodeno je i da je svaka treća osoba, učesnik istraživanja, razmišlja kako i koliko određen kozmetički proizvod može da im šteti. Te razmišljaju o tome prilikom kupovine takvih preparata.

pročitajte još i: Raste broj gladnih, ali se i sve više hrane baci

U istraživanju je učestvovalo 1.000 ljudi od kojih je polovina rekla da bi trebalo da se drugačije tretiraju alternativni proizvodi koji su manje štetni od konvencionalnih proizvoda. A, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u svetu se do 2025. godine predviđa smanjenje nezaraznih bolesti od 25 odsto.

Ciljeva održivog razvoja UN

U godišnjem izveštaju o napretku u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja UN do 2030. godine, Srbija se nalazi na 34. mestu. Od 165 zemalja, Srbija je pokazala umereni napredak u izazovima kada se radi o borbi protiv klimatskh promena i zaštiti ekosistema i biodiverziteta.

Istovremeno, portal Euraktiv Srbija, prenosi da je, prvi put od 2015. godine, izveštaj pokazao globalno nazadovanje te da je to posledica pandemije kovid19, te tako nije samo globalna zdravstvena kriza, već je ona nastala i kod održivog razvoja.

Inače, Agenda 2030 sadrži 17 ciljeva održivog razvoja (COR): globalno iskorenjivanje siromaštva i gladi, unapređenje zdravlja, obrazovanje i rodna ravnopravnost, dostupnost obnovljivih energija, odgovorna potrošnje i klimatske akcije. Prema tim kriterijumima na prvom mestu je Finska, zatim su tu Švedska i Danska. U prvih 10 su još i Nemačka, Belgija, Austrija, Norveška, Francuska, Slovenija i Estonija. Na dnu liste su Liberija, Somalija, Čad, Južni Sudan i Centralnoafrička Republika.

saznajte još i: Koje kozmetičke sastojke izbegavati i zašto?

Iako na 34. mestu, Srbija je ciljeve postigla samo u oblasti iskorenjivanja siromaštva i u obrazovanju. Umeren napredak beleži u devet ciljeva: iskorenjivanje gladi, zdravlje, rodna ravnopravnost, čista voda i sanitarni uslovi, dostupna i obnovljiva energija i dostojanstven rad i ekonomski rast. Ali stagnira i sa ozbiljnim problemima se suočava kada je reč o održivim gradovima i zajednicama, u oblasti borbe protiv klimatskih promena i njihovih posledica, ali i u oblasti očuvanja i održive eksploatacije ekosistema i zaštite biodiverziteta.

Države u komšiluku

U prvih deset zemalja je Slovenija, dok je Hrvatska na 14. mestu, Mađarska je na 25. mestu, Bugarska na 45, BiH na 47, Severna Makedonija na 55, a Crna Gora je 85. mesto od 165 zemalja. Ekonomista Džefri Saks,  šef tima koji je sastavio izveštaj, istakao je da je za napredak u ostvanju COR neophodno obezbediti finansijska sredstva zemljama u razvoju, a kako bi se taj finansijski prostor obezbedio trebalo bi se pristupiti globalnoj poreskoj reformi, i to novcem od multilateralnih razvojnih banaka.

Na taj način bi se podstakao napredak u šest ključnih oblasti COR: kvalitetno obrazovanje i zdravstvena zaštita za sve ljude, čista energija i industrija, održiva poljoprivreda i korišćenje zemlje, održiva urbana infrastruktura i univerzalni pristup digitalnim tehnologijama.

Nagrada “Mlada hrabrost” za Mariju i Milicu

Akademija Raul Valenberg, u saradnji sa Švedskim institutom i ambasadama Švedske prvi put nagrađuje osam hrabrih mladih ljudi međunarodnim priznanjem Mlada hrabrost. Pobednici dolaze iz Francuske, Srbije, Španije i Mađarske i svi su pokazali izuzetne dokaze moralne hrabrosti i humanosti.

Kako su saopštili iz ambasade Švedske u Beogradu, nagrada Mlada hrabrost je nepolitičko priznanje koje ima za cilj da istakne akcije moralne hrabrosti mladih ljudi. Ovogodišnji dobitnici izabrani su među predlozima javnih i lokalnih organizacija u pilot zemljama koje su učestvovale – Francuska, Srbija, Španija i Mađarska. Ambasade Švedske u četiri zemlje razmatrale su nominacije, nakon čega je švedski žiri odabrao osam mladih ljudi koji su svojim hrabrim ponašanjem doprineli humanijem društvu.

Među osam dobitnika nagrade su i dve osamnaestogodišnje devojke iz Srbije, Marija Brletić i Milica Jovanović. Prilika da mladi iz Srbije učestvuju u ovoj značajnoj nagradi rezultat je višegodišnje saradnje između ambasade Švedske i C-31 Centra za razvoj kulture dečjih prava u oblasti promocije aktivne uloge mladih u građenju demokratskog društva. Tokom prethodnih godina realizovani su projekti “Cube – svako može da učini promenu” i “Raul Valenberg – Budi nosilac promene” u kojima je učestvovalo više od 350 učenika i nastavnika osnovnih i srednjih škola iz šest gradova u Srbiji.

– Žiri je počastvovan što je dobio zadatak da nominuje prve dobitnike nagrade Mlada hrabrost. Standard međunarodnih nominacija je bio impresivno visok i bilo je pravo zadovoljstvo učestvovati u radu žirija – rekao je fudbaler i član žirija Džiloan Hamad.

Marija Brletić od svoje 15 godine ulaže velike napore u organizaciju humanitarnih akcija za decu kojima je potrebno lečenje u inostranstvu ili medicinska nega, a naročito za decu iz osetljivih i diskriminisanih porodica. Ona je obezbedila finansijsku podršku organizovanjem donatorskih događaja.

Milica Jovanović je pokazala saosećajnost i građansku hrabrost u kritičnoj situaciji. Kao učenica medicinske škole, ona dobro zna da ljude koji su doživeli udes ne treba pomerati. Nakon što je bila svedok udesa, sprečila je da se povređeni muškarac premesti. Osoblje hitne pomoći kasnije je potvdilo da je njena intervencija uticala na to da ne ostane paralizovan. Milica sada volontira u Kovid ambulantama.

Zbog restrikcija izazvanih koronom, međunarodni dobitnici priznanja učestvovaće onlajn tokom zvanične ceremonije u Stokholmu 27. avgusta. To je Dan Raula Valenberga, nacionalni dan jednakih prava i građanske hrabrosti i prvi nacionalni dan u Švedskoj koji je ustanovljen u čast i sećanje na jednog građanina. Dobitnici priznanja delovaće kao “Ambasadori Mlade hrabrosti” i učestvovaće u aktivnostima i seminarima o građanskoj hrabrosti, ljudskim pravima i demokratiji u organizaciji ambasada Švedske.

A, Raul Gustaf  Valenberg (1912-1947) bio je švedski arhitekta, biznismen, diplomata i humanitarac, a koji je spasao desetine hiljada Jevreja u Mađarskoj. On je u Budimpešti 1944. godine bio specijalni izaslanik Švedske, te je Jevrejima izdavao pasoše koji su ih štitili i pružao im utočište u zgradama koje su bile označene kao švedska teritorija. Međutim, u januaru iduće godine uhapsile su ga  sovjetske snage navodeći da se bavio špijunažom. U prvo vreme se nije znalo šta se desilo sa Valenbergom, međutim, kasnije je objavljeno da je umro moskovskom zatvoru 1947. godine.

Ovaj čovek je posthumno odlikovan, a 1981. godine američki kongresmen Tom Lantoš, koji je bio jedan od spašenih, podržao je donošenje zakona kojim je Valenberg proglašen počasnim građaninom SAD. Tim činom Valenberg je postao druga osoba u istoriji koja je dobila to priznanje. On je još počasni građanin Kanade, Mađarske, Australije i Izraela.