Početna Blog Strana 495

Od oktobra najavljeni novi štrajkovi prosvetara!

Ukoliko ne dođe do drastičnijih promena, sindikati prosvetnih radnika najavljuju nove štrajkove za naredni mesec.

“Od 800 škola, podržalo nas je oko 650, što je broj preko kojeg smo došli preko svojih predstavnika. Na republičkom odboru prošle nedelje doneta je odluka da ako se do 15. septembra nešto ne promeni, od 6. oktobra skraćujemo časove na 30 minuta i organizujemo proteste po Srbiji” kaže predsednica Sindikata obrazovanja Srbije (SOS) Valentina Ilić.

Potpredsednik Sindikata radnika u prosveti Srbije, Slobodan Brajković, ističe da prvi čas juče nije održan u više od 265 škola, kada je reč o ovom sindikatu i najavio nove aktivnosti.

“Ostajemo pri tome da nećemo raditi tog dana kada zakon dođe do Skupštine, a štrajka će biti i u oktobru, nećemo se odvajati od SOS”najavljuje Brajković.

Prema saopštenju Ministarstva prosvete, prvi čas nije održan u samo 114 škola, dok su u 10 škola časovi trajali po 30 minuta.

Dva osnovna zahteva sindikata su povlačenje Nacrta zakona o zaposlenima u javnim službama i povećanje plata iznad republičkog proseka.

Izlečite glavobolju hranom!

Iako za neke migrene nema leka, određene namirnice mogu ublažiti simptome.

Krompir

Namirnice bogate kalijumom mogu da ublaže glavobolje, a krompir je izuzetno bogat kalijumom – 100 g krompira sadrži čitavih 421 mg, što je oko 10% preporučenog dnevnog unosa. Međutim, pošto je kalijum lociran tik ispod kore, pomfrit vam neće biti od velike koristi, već krompir pečen u rerni i to u ljusci.

Banane

Pre svega, lako se vare i umiruju želudac, koji često ume da bude veoma osetljiv zbog glavobolje. Drugo, banane su bogate i kalijumom i magnezijumom, a oba ova minerala doprinose ublažavanju glavobolja, pogotovo tenziionih (pošto dovode do opuštanja mišića).

Lubenice

U velikom broju slučajeva glavobolja je povezana sa dehidracijom (posebno leti). Lubenica je puna kvalitetne vode, a takođe kalijuma i magnezijuma, pa će delovati blagotvorno u tom slučaju.

Krastavac

Slično kao i lubenica, krastavac je odličan kao izvor kvalitetne strukturisane vode, pošto je po sastavu 95% voda! Zbog toga minimalno opterećuje organe za varenje, a daje osećaj sitosti, hladi i hidrira organizam, što je sve povoljno u slučajevima glavobolje.

Ananas

Svež ananas sadrži enzim po imenu bromelain, koji je neka vrsta prirodnog analgetika. On takođe ima antiupalna svojstva, što takođe doprinosi smanjenju glavobolje.

Izvor: zdravahrana.com

Koliko čovek najduže može da živi?

Holandski naučnici utvrdili su da postoji granica ljudskog života, koju je nemoguće premašiti.

Statističari univerziteta u Tilburgu i Roterdamu istraživali su podatke iz poslednje tri decenije, obuhvativši 75.000 Holanđana kojima je upisana tačna starost u trenutku smrti.

Prema istraživanjima, životni vek iznosi 115,7 godina za žene i 114,1 godina za muškarce.

Šef naučne studije profesor DŽon Ajnmal ističe da ljudi, u proseku, žive duže, ali da “najstariji nisu postajali stariji tokom poslednjih trideset godina”.

On napominje da se u Holandiji utrostručio broj osoba koje su napunile 95 godina. “Međutim, postoji `zid` i ta gornja granica nije promenjena”, ističe on.

Rezultati holandske studije upotpunjuju otkrića američkih naučnika, koji su prošle godine utvrdili sličnu gornju granicu.

Znate li šta je Ben Frenklinov efekat?

Prema studiji psihologa Ji Nije, osobi ćete se više svideti ako vam učini uslugu.

Nikome nije prijatno da traži uslugu, a ljudi se uglavnom pribojavaju da će time postati antipatični nekome. Međutim, studije su pokazale upravo obrnuto.

Psiholog Ji Nije, sa Hosej Univerziteta u Tokiju, dokazao je da će osoba koju zamolite za uslugu smatrati da ste prijateljski nastrojeni i da ste je zato zamolili da vam nešto učini. Na posletku, umesto uvreženog mišljenja da ćete nekog naljutiti, zapravo, ukoliko nekoga pitate da vam nešto učini, prouzrokovaćete kontraefekat.

Ovaj fenomen naziva se još i Ben Frenklinov efekat, a nastao je iz izjave u njegovoj autobiografiji: “Onaj ko ti je jednom učinio lepo delo biće spremniji da to učini ponovo, pre nego onaj kojeg ste obavezali.”

Strogi roditelji stvaraju od dece dobre lažove!

Studije su pokazale da roditelji koji su strogi prema deci zapravo čine medveđu uslugu- stvaraju od dece lažove.

Deca imaju svoju svest i često se ne slažu sa svojim roditeljima. Neretko se tada dešava da roditelji posegnu za različitim vidovima kažnjavanja, ne bi li ih deca slušala. Međutim, prema psihološkim studijama, jako strog pristup vaspitanju mogao bi da ima kontraefekat.

Naime, autoritativan roditeljski stav mogao bi od deteta da stvori veoma dobrog lažova. Deca koja se boje da kažu istinu, prema studijama, radije će slagati, ne bi li izbegli kaznu. Viktorija Talvar, ekpert za dečje ponašanje sa Mek Gil Univerziteta, kaže da će dete vremenom početi da obmanjuje roditelje i postaće sve bolji u tome.

Takođe, Viktorija tvrdi da dečja laž ne mora uvek da bude loš znak. “Izmišljanjem, dete razvija maštu i psihološke veštine. Velika je verovatnoća da će dete kasnije razviti bolju inteligenciju”, kaže Viktorija.

Razmišljanje na stranom jeziku pomaže nam da donosimo bolje odluke!

Prema studiji Univerziteta u Čikagu, razmišljanje na stranom jeziku utiče na donošenje ispravnijih odluka!

Naime, prema koautoru studije Sajuriju Hajakavi, razlika je u kvalitetu odluke, jer emocije povezujemo sa maternjim jezikom. Kada razmišljamo na našem jeziku, ne možemo da isključivo osećanja te ne razmišljamo logično.

S druge strane, ukoliko procesuiramo misli na stranom jeziku, manjak emocionalne veze pomaže nam da racionalnije razmišljamo. U tim slučajevima, proces misli nije motivisan emocijama, te nismo pristrasni. Tako, naše odluke postaju racionalnije i logičnije.

Ove stvari su nekad bile demode!

Mnogo je trendova iz prošlosti koji su nam danas neshvatljivi, ali da li znate da su mnogi današnji modni trendovi, ponašanje i navike nekada bili neprihvatljivi i apsolutno demode?

Od džinsa, preko tamnog tena, sve do konzumiranja krompira, ljudi su kroz istoriju menjali svoje stilove i navike. Šta sve pre samo jednog veka nije bilo u modi, a danas se smatra prestižom?

Jastog

Danas, jastog je jedna vrsta specijaliteta i veoma je skupa, ali nekada ovo je jela samo sirotinja. Jastozi su se nazivali i “morskim bubašvabama”, a sakuljali su ga niži slojevi društva po obalama i tako su prehranjivali svoje porodice.

Tetovaže

Nekada deo ponižavanja u zatvorima i logorima, danas, tetovaže su deo društva i postale su prihvatljive, pa čak i društveno poželjne.

Džins

Ovaj materijal napravljen je kao odeća izdržljiva i jeftina odeća za rudare i radnike u fabrikama, a izmislio ga je Levi Štraus, 1850-tih godina. Danas, naravno, farmerice su obavezan deo svačijeg ormana.

Krompir

Kada su španski konkvistadori doneli krompir u Evropu, isprva, njime se hranila samo stoka. Smatrano je da krompir prenosi bolest lepru, pa su ga izbegavali i oni najsiromašniji. To se naravno promenilo, a krompir je danas, uz kukuruz, jedna od najkonzumiranijih namirnica na svetu.

Taman ten

Oni koji su pre industrijske revolucije imali ten od izlaganja suncu, bili su isključivo radnici na poljima. Nobles je, s druge strane, uvek imao aristokratski belu boju kože. Naravno, ovaj trend se izmenio, a neko vreme, trend preplanulog tena i sunčanje čak i zimi, u solarijumima, zahvatio je ceo svet.

Kinoa

Dosad, mnogo puta smo čitali o benefitima kinoe, a pre, ovo je bila “hrana za Indijance” i ostli deo sveta ju je izbegavao.

Suši

Još jedna na listi namirnica koju danas jedu samo bogati, nekada, na ovaj način, ljudi su čuvali ribu. Naime, meso ribe siromašni su stavljali u pirinač, kako se ne bi kvarilo.

Pospani ste preko dana? Evo u čemu grešite čim se probudite ujutro!

Istraživanja su pokazala da jutarnje rutine i te kako utiču na naše zdravlje, a greške koje pravimo čim ustanemo, glavni su krivci za pospanost i razdražljivost tokom celog dana.

Rutinja ustajanja

Naše telo pamti i vrlo je inteligentno. Ustajanje u isto vreme svako jutro, pa čak i vikendima, stavlja u balans hormone sna. Zato, ova rutina uklanja prvi jutarnji stres i pospanost koju osećamo tokom dana.

Doručak

Preskakanje doručka dovodi do napada gladi, razdražljivosti i pada energije. Izbalansiran obrok držaće vas budnim i učiniće vas produktivnijim.

Gimnastika

Pre nego što posegnete za prvom šoljicom kafe ili krenete da upalite kompjuter, uradite lagane vežbe istezanja. Tako ćete se najlakše razbuditi.

Kafa

Umesto kafe koju uglavnom pijete na prazan želudac, popijte biljni čaj ili šolju tople vode sa sokom od limuna.

Benefiti bademovog mleka za koje niste znali!

Da li ste znali da se u bademovom mleku nalazi mnogo više proteina nego u kravljem? Koje još benefite bademovo mleko ima po naše zdravlje, saznajte u nastavku!

Pomaže u mršavljenju

Jedna šolja bademovog mleka sadrži svega 60 kalorija, stoga je ova namirnica idealna u borbi sa viškom kilograma.

Čuva srce

Budući da u bademovom mleku nema holesterola, ali sadrži zdrave masti, poput omega 3 masnih kiselina, ovo mleko smanjuje krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja.

Jača kosti

Iako nema kalcijuma koliko sarži kravlje, bademovo mleko u proseku sadrži oko 30% dnevnih potreba ta kalcijumom, ali i 25% vitamina D. Stoga, bademovo mleko smanjuje rizik od artritisa i osteoporoze, a u isto vreme čuva imuni sistem.

Neguje kožu

Zbog vitamina E, bademovo mleko je idealna hrana za kožu i štiti je od štetnih UV zračenja.

Ne sadrži laktozu

Netolerantnost na laktozu porasla je kod ljudske populacije, pa zato ljudi koji imaju ovaj problem, mogu slobodno da uživaju u bademovom mleku.

Lako se pravi

Pored kupovnog, možete napraviti i domaće bademovo mleko. U blender stavite badem i vodu i sameljite. Zatim, procedite sadržaj i dobili ste mleko od badema.

U više od 90 odsto škola danas bez štrajka!

Najavljen štrajk prosvetara i lekara u novembru

Iako je u petak održan prvi štrajk upozorenja, iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, javljaju da se nastava u skoro svim školama u Srbiji danas odvija normalno.

Prema podacima školskih uprava prikupljenih od direktora škola od 1.751 ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja u Republici Srbiji nastava se u prepodnevnoj smeni normalno odvijala u 1.627 škola, odnosno u više od 90 odsto ustanova.

U 114 škola nije održan prvi čas, dok su u 10 škola časovi bili skraćeni na 30 minuta.

Izvor: mpn.gov.rs