Početna Blog Strana 466

Kako do kalcijuma bez mleka?

Iako mleko jeste najbolji način da unosimo kalcijum, postoji mnogo drugih namirnica koje su prebogate ovim mineralom, neophodnim za pravilnu funkciju celog organizma.

Iako svi znamo da je kalcijum neophodan za jačanje i čvrstinu kostiju, zuba i noktiju, manje je poznato da on ima pozitivno dejstvo i na nerve, krvotok, mišiće, organe za varenje, ali i na celokupan metabolizam. Ukoliko niste otporni na laktozu ili ne volite mleko i mlečne proizvode, kalcijum možete nadomestiti brojnim drugim namirnicama.

Pogledajte još: Imate manjak kalcijuma u organizmu?

Kineski kupus

Samo dve šolje ovog povrća sadrže oko 148 mg kalcijuma. Ovo lisnato povrće takođe je bogato vitaminima A,K,D i B6, ali i kalijumom, koji reguliše krvni pritisak.

Bademi

Ovo oraščasto povrće prepuno je kalcijuma, a samo jedna šolja sadrži čak 457 mg ovog minerala. Pored toga, bademi su odličan izbor za užinu, jer su hranljivi i stvaraju dug osećaj sitosti, a u isto vreme sprečavaju napade gladi.

Sardine

Pored brojnih nutrijenata, poput omega 3 masnih kiselina, sardine sadrže i kalcijum. Stoga, makar dva puta nedeljno, uvrstite ovu ribu u svoj meni. Ukoliko pak ne volite sardinu, i losos je odličan izvor kalcijuma.

Susam

Ove ukusne semenke poboljšavaju varenje, umanjuju bol kod reume, a u isto vreme, jačaju i kosti. Samo jedna supena kašika susama sadrži i do 88 mg kalcijuma.

Čija semenke

Pored brojnih antikoskidanata i omega 3 masnih kiselina, čija semenke sadrže i veliku količinu kalcijuma.

Tofu

Ovaj sir od sojinog mleka je odličan izbor za nadomeštanje kalcijuma, naročito ukoliko ne volite mlečne proizvode.

Sojino mleko

Uz tofu sir, i sojino mleko sadrži kalcijum i to čak u istoj količini kao i obično” mleko.

Sok od narandže

Ovaj ukusan napitak takođe može biti dobra zamena za mleko, jer samo jedna čaša soka od narandže sadrži i do 349 mg kalcijuma.

Najbolje izreke za instant motivaciju!

Moć reči ponekad ne može da se meri ni sa čim. Ukoliko osetite da vam u toku dana opada volja, motivaciju ćete brzo vratiti upravo ovim izrekama.

Instant motivacija

“Odbijanje nije ništa fatalno, u pitanju je samo nečije mišljenje.”
Nepoznati autor

“Ukoliko zaista nešto hoćete, naći ćete način. Ukoliko pak nećete, naći ćete izgovor.”
Džim Ron

“Karakteri se ne stvaraju lako i tiho. Samo kroz iskustvo pokušavanja i patnje duša može da ojača, pogled da se raščisti, ambicija da ste stvori i da se postigne uspeh.”
Helen Keler

“Nemoj dva puta da brineš.”
Napoznati autor

“Niko nije poražen, sve dok ne počne da krivi nekog drugog. Moj savet jeste da ne popravljate krivicu. Popravite problem.”
Džon Vuden

“Veliki ljudi uvek su nailazili na nasilnu opoziciju osrednjih umova.”
Albert Ajnštajn

“Postoji prava magija u entuzijazmu. Zbog njega se pravi i razlika između osrednjih i uspešnih.”
Norman Vinsent Peale

“Nije važna kritika, niti osoba koja pokazuje kako je jak čovek posrnuo ili kako je posao mogao biti bolje urađen. Zasluga pripada osobi koja je u areni; čije je lice od prašine, znoja i krvi; koja je neustrašiva… Koja poseduje velki entuzijazam, veliku posvećenost i koja ima vredan razlog. Koja zna trijumf ogromnog uspeha kada je na vrhuncu, a u isto vreme, koja, kada padne, pada jer se usudila da nešto uradi. Njegovo mesto nikada neće biti među hladnim i plašljivim dušama, koje ne znaju ni za pobedu niti za poraz.”
Teodor Ruzvelt

Pročitajte još i: Izreke i citati o motivaciji

9 naučno dokazanih benefita muzike

Pored fizičkih i psihičkih benefita, naučnici tvrde da muzika čak može i da nam pomogne da se lakše izborimo sa bolom.

Prirodno, muzika nas je privlačila od samog početka. Pored toga što utiče na naše raspoloženje, muzika može da nas motiviše. U nastavku, saznajte koje sve benefite muzika ima po naše zdravlje.

“Tvrđi” zvuk umiruje

Glasna i agresivna muzika zapravo može da nas umiri više nego smireniji tonovi. Jedna studija pokazala je da ekstremna muzika, poput hevimetala ili pank roka, ima umirujući efekat na ljude koji su u tom trenutku besni. Razlog se krije u tome što se ovi žanrovi podudaraju s trenutnim emotivnim stanjem pojedinca, pomažu da se lakše izbori sa agresijom i na kraju, čini da se osećamo bolje.

Veseli tonovi za kreativnost

S druge strane, muzika koja u nama izaziva radost, utiče na kreativnost i pomaže nam da bolje i efikasnije rešavamo probleme, kažu holandski naučnici.

Vizuelne i verbalne veštine


Slušanje muzike od malih nogu uiče na mozak dece i poboljšava njihove verbalne, komunikacijske i vizuelne veštine. Ovaj “trening” muzikom pomaže deci da lakše nauče reči, ali i da razumeju njihovo značenje. Takođe, pokazano je da deca koja idu u muzičke škole, imaju veći IQ.

Zdraviji mozak

Slušajući muziku, mozak naporno radi, odnosno, zapravo trenira. Stoga kako odrastamo, uz muziku, smanjujemo starenje mozga i sprečavamo rizik od brojnih oboljenja poput gubitka pamćenja.

Poboljšava san

Poremećaj spavanja i blaga insomnija uzrokovane su stresom i anksioznošću. Muzika smanjuje krvni pritisak, usporava srčani ritam i uklanja stres. Stoga može da bude efikasno sredstvo u borbi sa nesanicom.

Ubrzava proces oporavka

Slušanje muzike ima pozitivan efekat na ritam srca, pa samim tim, pomaže u bržem oporavku organizma nakon napornih treninga.

Jači imuni sistem

Samo 50 minuta slušanja muzike dnevno dovodi do povećanja broj antitela u organizmu, koji uklanjaju hormon stresa. Budući da je nervoza jedan od okidača bolesti, muzika na ovaj način zapravo jača naš imuni sistem i štiti nas.

Pomaže u mršavljenju

Jedna studija pokazala je da ukoliko tokom jela slušamo muziku i malo zamračimo prostoriju, umanjujemo apetit i količinu hrane koju jedemo, pa samim tim možemo da izgubimo višak kilograma.

Poboljšava kognitivne sposobnosti

Tokom obavljanja raznoraznih aktivnosti, muzika utiče na našu produktivnost i povećava motivaciju.

Nauka kaže da je ovo najbolja vežba za memoriju

Istraživanja su pokazala da određene vežbe zaista mogu pozitivno da utiču na funkcionisanje mozga, a naučnici su otkrili i koji metod je najbolji.

Studija objavljena u “Žurnalu kognitivnog rasta” iznela je rezultate svog istraživanja u kojima se tvrdi da je nabolja vežba za bolji rad mozga takozvana “dual-n-back”, odnosno kombinacija dva vida pamćenja. Naime, nakon ekperimenata, pokazano je da ljudi u najvećem broju slučajeva najbolje pamte ukoliko u isto vreme kombinuju audio-vizuelni sistem pamćenja.

Naime, tokom istraživanja, ona grupa koja je gledala objekte istovremeno slušajući njihov naziv, imala je najbolje rezultate u memorijskim vežbama i zadacima. Prema naučnicima, istraživanje sugeriše da ovakvi zadaci menjaju nešto u mozgu i čine ga sposobnijim za rešavanje svakodnevnih problema, poput pamćenja imena ljudi ili ulica.

Zašto nastaju suze radosnice?

Iako suze radosnice imaju i fizičke i emotivne benefite, često se zbunimo kada se to desi. Zašto plačemo, čak i kada nismo tužni?

Kako tvrdi američka psihološkinja Orijana R. Aragon, često se dešava da, iako imamo pozitivna osećanja, naše telo ih ispoljava na negativan način. Kada plačemo, mozak ispušta neurotransmiter leu-enkefalin, prirodni lek protiv bola. Ukoliko plačemo dok smo tužni, zahvaljujući leu- enkefalinu, osećamo se bolje. Međutim, kada se pojave suze radosnice, one zapravo povećavaju osećaj sreće.

Zašto suze radosnice nastaju?

Ovo pitanje je malo komplikovanije i vrti se oko teorije da naš mozak ne razlikuje negativne i pozitivne emocije. Kada se pomešaju srećni i tužni signali, aktivira se parasimpatički nervni sistem, odgovoran za procese poput lučenja pljuvačnih žlezda i varenja.

U isto vreme, ovaj sistem, nakon neke traume, luči neurotransmiter acetilholin koji umiruje telo, ali utiče i na pojavu suza. Stoga, čak i kada su radosni trenuci u pitanju, oni u našem organizmu uzrokuju neku vrstu traume, odnosno uzbuđenja, koji pokreće ceo proces parasimpatičkog nervnog sistema.

Sok od cvekle podmlađuje mozak

Iako verovatno mnogima nije omiljeno povrće, cvekla je prepuna nutrijenata koji imaju blagotvorno dejstvo po zdravlje, počev od smanjenja srčanih bolesti do očuvanja moždanih ćelija.

Kako bi istražili efekte soka od cvekle u kombinaciji sa vežbanjem, istraživači sa Vejk Forest Univerziteta ispitivali su 26 sredovečnih muškaraca, koji su patili od povišenog pritiska. Šest nedelja, ispitanici su pratili određen program vežbanja, a dok je jedna grupa konzumirala sok od cvekle, sat vremena pre vežbanja, druga grupa je dobijala placebo. Takođe, pre ekperimenta, obe grupe podvrgnute su i magnetnoj rezonanci, kako bi se ispitale njihove moždane regije.

Cvekla i vežbanje- idealna kombinacija za zdrav mozak

Nakon šest nedelja, obe grupe pokazale su poboljšanje u vezama neurona kada su motoričke sposobnosti u pitanju. Međutim, grupa koja je pila sok od cvekle pokazala je bolje rezultate, a problemi kada je mobilnost u pitanju kod ove grupe, nakon ekperimenta, bili su isti kao od dvadesetšetogodišnjaka.

Zašto je ova kombinacija tako dobra? Prema istraživačima, sok od cvekle sadrži nitrat koji se pretvara u azot- monoksid. Taj proces poboljšava dotok krvi u mozak  i povećava njegovu količinu, što doprinosi boljoj funkciji samog mozga.

Ovaj napitak je najbolji borac protiv prehlade

Sezona gripe i prehlada je u toku, a uz svakodnevni unos vitamina, naučna istraživanja pokazala su da je u borbi sa prehladom najviše pomaže jedan napitak.

Dolaskom hladnog vremena, skoro svako od nas posegne za šoljicom čaja. Pored toga što je ovo odličan način da se zagrejete, naučnici kažu da ćete ovim ritualom umanjiti šanse da se prehladite.

Kako tvrdi studija Harvardske medicinske škole, ljudi koji su pili pet šolja crnog čaja dnevno, u trajanju od dve nedelje, bili su zdraviji za razliku od onih koji nisu konzumirali ovaj čaj. Tajna se krije u T ćelijama, zaduženih za jačanje organizma.

Naime, oni koji su redovno konzumirali crni čaj, povećali su snagu ovih ćelija za čak 10 odsto. Pored crnog, istraživanjima je pokazano da je i zeleni čaj, zbog svog sastava, odličan borac potiv prehlada i gripa.

Odbor za obrazovanje usvojio Predlog zakona o dualnom obrazovanju

Predlog zakona o dualnom obrazovanju kao i Predlozi zakona o izmenama i dopunama zakona o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju usvojeni su na sednici Odbora za obrazovanje na Narodnoj skupštini.

Osnovni cilj ovog zakonskog rešenja jeste da se mladima omogući kvalitet znanja, uz pomoć teorije i prakse u realnom radnom okruženju. ” Na ovaj način učenici stiču i veštinu upravljanja znanjima”, rekao je ministar prosvete Mladen Šarčević i naglasio da je cilj da se deci pruži prilika da biraju između obrazovnih profila koji u sebi sadrže više veština. Kao primer, ministar je naveo  oblast prerade drveta, u kojoj je u profilu operater za izradu nameštaja sadržano više veština, stolar, dekorater, tapetar i modelar.

Program dualnog obrazovanja

Prisustvo učenika u kompanijama određeno je nastavnim planom i programom, a na završnim godinama, ići će na praksu, tri puta nedeljno, ne više od šest sati dnevno. Pored licenciranih instruktora, u procesu prakitčnog prenosa znanja učestvovaće i koordinatori praktične nastave.

U skladu sa Strategijom obrazovanja 2020 i konceptom celoživotnog učenja, učenici koji završe dualne profile imaju pravo na nastavak obrazovanja nakon polaganja stručne mature.

Izvor: mnp.gov.rs

Vaga ili merenje obima struka, šta je preciznije?

Stručnjaci su pokušali da daju odgovor na večno pitanje: koji vid merenja je precizniji prilikom mršavljenja- vaga ili obim struka?

Bilo da volite to ili ne, sigurno imate poseban odnos s vašom vagom. Svako merenje donosi određen nivo stresa, a ukoliko brojke padaju, osećate olakšanje i instant sreću. Međutim, šta ako, uprkos promeni režima ishrane i redovnom vežbanju, vaga govori suprotno?

Vaga može da “slaže”

Kako navode američki stručnjaci, vaga može da pokaže zapravo sasvim suprotno od onoga što se u našem organizmu dešava prilikom gubljenja kilograma. Naime, tokom vežbanja i usled fizičke aktivnosti, mišićno tkivo je prenapregnuto i moguće su upale. Upravo to stanje može da pokaže veću brojku na vagi, jer su mišići u tim trenucima teži.

Stoga, uprkos tome što zapravo mršavimo, može da se desi da se vaga zbuni i pokaže višak kilograma. Večno pitanje dobilo je odgovor- u ovom slučaju, merenje obima je preciznije. Zato, nemojte se toliko opterećivati brojkama. Najbolji način da uistinu vidite da li ste izgubili višak kilograma jeste ili merenjem obima ili po odeći.

Savet plus: Izaberite svoje “mršave” pantalone koje, zasad, ne možete da obučete. Ukoliko i nakon mesec dana promene ishrane i redovnog vežbanja i dalje budete imali ovaj problem, znajte da ste u nečemu pogrešili. U suprotnom, uspećete bez problema da ih zakopčate.

Ova Sci- Fi tehnologija zaista postoji!

Iako u skorije vreme nećemo živeti na Marsu, ono što smo dosad naučili iz istorije jeste da ponekad “prava” nauka inspiraciju za svoja otrkića pronalazi upravo u naučnoj-fantastici.

Naučna-fantastika je najstariji žanr u literaturi, a korene vuče iz mitologije. Sci-Fi ponekad deluje zaista nerealno, ali ipak, ono što je odvaja od fantazije jeste činjenica da se oslanja na tehnologiju koja na nekim nivoima čak i može da bude ostvarena. U to su nas dosad nekoliko puta uverili i naučnici…

Automobili bez vozača

Pre 15 godina, u futurističkom filmu “Suvišni izveštaj” glavni naučno-fantastični momenat bio je automobil koji se kretao pomoću autopilota. Nakon toga, još nekoliko puta u filmovima prikazivani su slični automobili. Nekoliko godina kasnije, Gugl je imao prvi pokušaj s ovakvim vozilom, a trenutno, “Volvo” radi na sličnom projektu.

Nevidljive kacige

Iako ovo možda nije nikada bilo spomenuto u naučno-fantatsičnim krugovima, ovakav izum zaista liči na Sci-Fi. Nevidljivu kacigu osmislila je švedska kompanija “Hovding” , a u pitanju je jedna vrsta erbega, koji se aktivira usled nesreće sa biciklom.

Sprej protiv ajkula

Nešto slično viđeno u filmu o Betmenu iz 1966. godine, pa iako Betmen baš i nijeSci-Fi žanr, ovakav izum zaista jeste. Hemičar Erik Stroud osmislio je sličan uređaj koji tera ajkule. U pitanju je neka vrsta senzora koja stvara “ogradu” i utiče na čula ove grabljivice terajući je da pliva na drugu stranu.

Neuništivi podaci

U filmu “Vremenska mašina” iz 2002. godine, spominje se i uređaj koji je u stanju da čuva podatke hiljadama godina. Japanska kompanija “Hitači” razvila je slično skladište podataka, koje ima 45 megabajta memorije. Budući da je ovo skladište napravljeno od kvarcnog stakla, otporno je na vodu, hemikalije, radio-talase kao i na visoke temperature.

Roboti

Pored toga što je veoma zastrašujuće pomisliti na čovekolike robote (još jedna Sci-Fi fantazija koja je odavno postala stvarnost), postoje i takozvani nanodronovi- leteći robiti veličine komarca koji mogu da fotogtafišu i snimaju. Njih je osmislila  vlada SAD. Ovi leteći objekti nazivaju se UAV (unmanned aerial vechiacle) odnosno leteće vozilo bez posade.

Manipulacija misli

Medicina i naučna-fantastika bave se ljudskim umom već vekovima, a o mozgu i dalje najmanje znamo. Ipak, naučnici su uspeli da, uz opmoć tehnologije slikanja moždane funkcije, komuniciraju sa Skotom Poulijem, čovekom koji je doživeo saobraćajnu nesrećnu i zapao u komu. Nakon toga, ekperiment se nastavljao, a pacijentima, koji su bili u komi, postavljana su pitanja na koja su odgovarali, a neki su čak i zamišljali određene scenarije koje su im zadavali doktori.

Besmrtnost

Transplatacija ljudskog mozga na robota zaista zvuči kao naučna-fantastika, ali ne i za ruskog naučnika Dmitrija Itskova, koji planira da u narednih deset godina uspe u tome. Naime, projekat pod imenom “Avatar” uključuje stvaranje svesnih robota, koji će koristiti transplatovani ljudski mozak. Zasad, zamišljeno je da se ovi roboti koriste za potrebe vojske, naročito u ratovima, kako bi se broj ljudskih žrtava umanjio.

Smrtonosni supervirus

Ovakav scenario deo je brojnih Sci-Fi priča. Nažalost, virus koji je u stanju da ubije svaki organizam na planeti nije više samo fantazija. Holandski virusolog Ron Fochijer 2011. godine objavio je da je napravo ovakav virus, genetski promenivši H5N1 virus, podtip ptičijeg gripa.