Početna Blog Strana 462

Efikasan trik prilikom pregovora oko povišice

Ukoliko već neko vreme treba da razgovarate sa šefom o povećanju plate, studije su pokazale da jedan pristup pregovorima donosi najbolje rezultate.

Istraživanja profesora sa Univerziteta Idaho bavila su se pregovorima oko povećanja plate sa nekoliko grupa učesnika. Pokazano je da je ona grupa koja se prilikom razgovora o povišici šalila, bila uspešnija u tome da na kraju razgovora uistinu dobije veću platu.

Smeh donosi povišicu plate

Naime, grupa koja je izbijala šale, na odgovor o tome kakvu bi platu voleli, izgovarala je basnoslavno velike cifre, sve vreme dajući drugoj strani do znanja da se šale.

Razlika nije bila predmet pregovora- grupa koja se nije šalila sa sastanka je izašla sa početnom platom od 32,463 dolara, dok je grupa šaljivdžija dobila početnu platu od 35, 385 dolara. U pitanju je razlika u plati oko 9%.

Stoga, stručnjaci savetuju da razmislite o menjanju pristupa pregovorima, kada se sledeći put nađete u situaciji da tražite povišicu.

Natprosečno inteligentni ljudi veće šanse da razviju mentalna oboljenja

Studije su dokazale da je stereotip da uz genijalnost uglavnom ide  neki psihički poremećaj ipak više od stereotipa.

Istraživanje, objavljeno u časopisu “Science Direct” bavilo se mentalnim zdravljem članova Mense čiji je IQ bio veći od 130. Otkriveno je da ove osobe imaju mnogo veću šansu da razviju psihološke poremećaje i oboljenja.

Analizama je pokazano da od svih ispitanika, njih 20% ima anksioznost, što je duplo više nego što je slučaj sa ljudima prosečne inteligencije.

Zašto ljudi sa visokim IQ razvijaju anksioznost?

Studija sugešie da osobe sa većim koeficijentom inteligencije imaju veći nivo svesnosti zbog koje su podložniji stimulansima okoline. “Jedinstvena senzitivnost može biti veoma ograničavajuća na nekoliko nivoa. Velika većina ovih individua na dnevnom nivou pati, zbog svojih jedinstvenih emocionalnih i psihičkih supersposobonosti”, navodi se u studiji.

Naučnici kažu da i najmanji stimulans, poput čudnog zvuka ili etiketa koja iritira kožu može da izazove male doze stresa koji aktiviraju i naglašeni odgovor tela. Zbog ovoga, anksioznost je veoma česta pojava kod ljudi sa visokim IQ-om.

Zašto je jezivi Tiranosaurus imao tako male ruke?

Nova teorija možda objašnjava zašto je poznati T-Reks imao disproporcionalno male ruke.

Neustrašivi dinosaurus Tiranosaurus Reks imao je ogromnu glavu, jake čeljusti i bio je visok oko 11 metara. Pored zastrašujućeg izgleda po nečemu je još poznat, a to su kratke ruke, koje su bile dugačke svega oko metar. Paleontolozi su pokušali da odgovore na pitanje zašto je T-Reks imao ovako kratke ruke.

Male ruke T-Reksa su deo evolucije?

Kako je izjavio američki paleontolog, sa univerziteta Havaji, Stiven Stenli, zapravo, preci Tiranosaurusa imali su duge ruke koje su koristili za hvatanje. Međutim, u nekom trenutku, T-reksu su za hvatanje plena više počeli da koriste ogromne čeljusti, pa su se ruke, vremenom, smanjille i atrofirale.

Ipak, prema naučnicima, ruke su imale funkciju pri parenju, te nisu bile skroz disfunkcionalne. Prema Stenliju, ruke T-reksa bile su snažne i sposobne da lome i razbijaju. Obe šake završavale su se kandžama dugim 10 centimetara, a ličile su na one koje danas imaju medvedi.

Ipak, mnogi drugi istraživači nisu ubeđeni da je ovo uistinu tačno, a iako zvuči kao dobra ideja, veoma je malo verovatno da je T-reks ikada kao primarno oružje, pored ogromnih čeljusti, koristio ruke, tvrde drugi paleontolozi.

Pored toga što su kod odrasle jedinke ruke jedva stizale do grudi, one su rasle sporije od ostatka tela, a mladi dinosaurusi su u jednom trenutku odrastanja imali proporcionalne ruke. Kako navodi paleontolog Tomas Holt, sa Univerziteta Merilend, moguće je da su ove mlade jedinke koristile ruke pri lovu, dok nisu u potpunosti odrasli.

Kako odblokirati nekog sa Fejsbuka?

Ukoliko ste slučajno ili možda u afektu blokirali nekog na Fejsbuku, ne brinite, postoji način da to promenie.

Pre nego što krenete u odblokiranje, imajte na umu da će ta osoba moći da vidi sve što delite javno na Fejsbuku. Ipak, osoba neće automatski postati i vaš Fejsbuk prijatelj, za to je potrebno da pošaljete zahtev za prijateljstvo.

Kako odblokirati nekog?

Na početnoj stranici Fejsbuka, idite na gornji desni ugao strane i kliknite na upitnik. Zatim, izaberite opciju “Privacy Shortcuts“, pa onda izaberite opciju “How do I stop someone from bothering me?

Zatim, izaberite opciju ” View All Blocked Users” i onda jednostavno kliknite na “Unblock” ispred imena i prezimena prethodno blokirane osobe.

10 najstrašnijih filmova svih vremena

Prilikom proslave “Noći veštica” gledanje horora je obavezna tradicija, a prema filmskim kritičarima ovo su najstrašniji filmovi ikada snimljeni.

10. Ringu

Iako neki više vole američki rimejk, Hideo Nakata snimio je originalnu verziju koja je izazvala burne reakcije javnosti. U pitanju je film “Krug” o ukletoj video-kaseti.

9. Paranormalna aktivnost

Oslanjajući se na kučnu video kameru, instaliranu u spavaćoj sobi, reditelj Oren Peli stvorio je zastrašujući film o utvari koja proganja bračni par. Ovaj film je prema kritičarima dovoljno strašan da zasluži 9. mesto na listi.

8. Psiho

Iako danas možda ne deluje previše strašno, ovaj film bio je pravi preokret šezdesetih godina, a Alfredu Hičkoku doneo je veoma dobru zaradu. Uz sjajnu muziku i scenu iz kupatila, “Psiho” je zasluženo zaradio epitet kultnog filma.

7. Ne okreći se

Ovaj triler Nikolasa Roega o bračnom paru koje proganja njihova pokojna ćerka u crvenom kaputu, nastao je 1973. godine, a i dalje plaši milione ljudi.

6. Isijavanje

Počasno šesto mesto zauzeo je film Stenlija Kjubrika, po romanu Stivena Kinga. Ovaj film pproglašen je remek delom, neke scene i dijalozi postali su kultni, a sam film osvojio je brojne prestižne nagrade.

5. Isterivanje đavola

Prva prava verzija nastala je 1973. godine, a režirao ju je Vilijam Fridkin, prema istoimenom romanu. Film je pored upečatljivih scena bio praćen i sjajnom muzikom.

4. Halloween

Džon Karpenter je 1978. godine napravio film “Noć veštica” koji mu je doneo zaradiu od 70 miliona dolara. Priča o ubici Majklu Majersu očarala je ceo svet, a od tada, film je imao nekoliko nastavaka.

3. Veštice iz Blera

Ovaj film, iz 1999. godine, dalje je inspirisao brojna ostvarenja, ali niti jedno nije bilo ni izbliza strašno niti uspešno.

2. Teksaški masakr motornom testerom

Reditelj Tob Huper napravio je sjajno i bizarno delo, pa je zato ovaj film na 2. mestu liste.

1. Čudne igre

Austrijski psihološki triler snimljen je 1997. godine, a priča je imala brojne adaptacije. Ipak, ova je definitivno najstrašnija. Uz brutalni razvoj događaja i još brutalnije scene, ovaj film zasluženo drži prvo mesto.

100 godina “Plave grobnice”

Ove godine obeležava se 125 godina rođenja Milutina Bojića, 100 godina od smrti pisca i jedan vek od nastanka pesme “Plava grobnica”.

Milutin Bojić rođen je 1892. godine u Beogradu. Bio je učesnik Balkasnih ratova, kao i Prvog svetskog rata. Pored toga što je ostao upamćen po pesmi “Plava grobnica”, Milutin je pisao drame, a delo “Uroševa ženidba” bila je štampana na Krfu, dok su “Pesme bola i ponosa” štampane u Solunu. Ovoj zbirci pripada i potresna pesma “Plava grobnica”.

Inspiracija za pesmu

Plava grobnica je zapravo naziv za more oko ostrva Vida, na Krfu, gde su sahranjivani srpski vojnici, kada na samom ostrvu više nije bilo mesta. Potresni prizor kojem je prisustvovao i sam pisac inspirisao ga je da napiše jedno od najlepših pesama srpske književnosti.

Milutin nije doživeo povratak u Beograd, a u nastavku u videu, saznajte nešto više o samom prekratkom životu i radu ovog velikog pisca.

Koliko zapravo više jedemo kada smo nenaspavani?

Ukoliko ste premoreni, posebnu pažnju usmerite ka ishrani, jer naučnici upozoravaju da biste u ovim trenucima mogli da unesete mnogo više kalorija nego inače.

Prema analizama stručnjaka, ljudi koji ne spavaju dovoljno, narednog dana pojedu mnogo veću količinu hrane nego uobičajeno. Uz mnogo više masti, a manje proteina, ishrana nenaspavanih osoba u proseku je “teža” za 385 kalorija. Uglavnom, ljudi koji manje spavaju, narednog dana žude za nezdravom hranom, poput hamburgera, čipsa i slatkiša.

Koliko se gojimo kada ne spavamo?

Uz to, osobe koje su nenaspavane, narednog dana kreću se mnogo manje, pa umesto da sagore te dodatne kalorije, ovako rizikuju da dobiju višak kilograma. Prema istraživanjima, konstantni unos dodatnih 385 kalorija, uz nekretanje, uzrokuje da za 9 dana osoba se ugoji oko 0,5 kilograma.

Novosti iz WhatsApp-a: Ova opcija će se svima dopasti!

Da li vam se desilo da ste slučajno pogrešnoj osobi poslali poruku ili ste to učinili u afektu, pa ste se kasnije pokajali? WhatsApp je konačno našao rešenje za ove situacije.

Spadate li u one koji slučajno pošalju diskutabilnu poruku pogrešnoj osobi, ili šalju ljubavne poruke, pod dejstvom alkohola, bivšim ljubavima? Da li vam se desi da u afektu svašta napišete, a onda, kada se smirite, bude vam žao?

Na vašu sreću, društvena mreža WhatsApp našla je rešenje za ovaj problem. Naime, nakon nekoliko meseci istraživanja i razvoja, na WhatsApp-u odsad je moguće pritisnuti opciju “Unsend” i tako opozvati slanje poruke.

Karakter pojedinca utiče i na kvalitet sna

Istraživači su pronašli vezu između kvaliteta sna i onoga što smo sanjali sa time kakva smo ličnost.

Prema studijama, pokazano je da će ekstrovertne ličnosti– druželjubivi i otvoreni pojedinci, najverovatnije bez mnogo poteškoća zaspati, spavati celu noć i probuditi se prepuni energije.

Za razliku od introvertnih ličnosti, ekstroverti su za 17,7% zadovoljniji nivoom energije tokom buđenja.

Karakter i snovi

Istraživanja su se takođe osvrnula i na sanjanje. U testu, i jedna i druga grupa ljudi odgovarala su na brojna pitanja i rešavali su testove.

Istraživači su došli do zaključka da introvertne ličnosti češće imaju košmare, dok ekstrovertne ličnosti češće sanjaju kako putuju. Takođe, otvorenim ljudima češće se desi da zaspu, čak i kada žele da ostanu budni.

Kako pričanje s samim sobom blagotvorno deluje na mentalno zdravlje?

Ukoliko “uhvatite sebe” da pričate sami sa sobom, ne brinite. Psiholozi kažu da ovo nije ništa čudno, naprotiv, može imati velike benefite na naše kognitivne sposobnosti.

U psihologiji, ova aktivnost naziva se eksterni razgovor s samim sobom i predstavlja važan faktor u refleksiji sopstvene ličnosti, a u isto vreme pomaže i pri obavljanju zadataka.

Pomaže pri učenju

Kada pričamo sa samim sobom, nije u pitanju samo razgovor. Naime, tako, prema psiholozima, objašnjavamo sebi neki problem. Pričamo sami sa sobom kroz sve što smo naučili i tako sami sebe podučavamo. A podučavanje je najbolji način da se nešto savlada.

Bolja organizacija i adapriranje

Razgovaranje s samim sobom pomaže nam da organizujemo misli i da se bolje prilagodimo dinamičnoj situaciji sa više fokusa. Studija Univerziteta Vinkonsin i Pensilvanija pokazala je da ljudi koji su izgovarali naglas ime onoga pto su tražili, bili su brži i uspešniji u potrazi. Slušanje poznatih reči pomaže mozgu da brže procesuira informacije.

Bolje razumevanje

Mentalni i vokalni dijalozi ključni su prilikom uspešnog učenja, razumevanja, ali i konačnog rezultata. Što su poruke vašem umu jasnije i glasnije, veća se pažnja usmerava ka rešavanju zadataka i poboljšavaju se sposobnosti donošenja odluka. Psiholozi kažu da je dijalog sa samim sobom povećava šanse da akcije zapravo sprovedemo u delo.