Početna Blog Strana 454

Uz pomoć ovih trikova, nećete više zaboravljati imena

Nedavne psihološke studije konačno su dale rešenje za osobe koje imaju poteškoća da upamte imena ljudi koje upoznaju.

Ponavljajte

Kada se sa nekim upoznate, psiholozi kažu da, ukoliko ponovite ime osobe, odmah pošto ste se upoznali, veće su šanse da ćete ime i upamtiti. Naime, izgovaranje imena naglas utiče na kpoboljšanje koncentracije koju koristimo prilikom pamćenja i tako informacija lakše dopire do memorije.

Povežite ime sa značenjem

Dok se upoznajete sa osobom, razmišljajte o tome na koga vas osoba podseća i kako možete da je povežete, tako da zapamtite i ime i lik.

Planirajte unapred

Jedna studija pokazala je da zapisivanje i te kako može da utiče na pamćenje. Iako je ova tehnika neupotrebljiva za slučajne susrete, na sastanke i intervje, sa sobom nosite rokovnik u koji ćete zapisivati imena ljudi koje upoznajete, uz tezu koja osobu povezuje s nečim što ćete upamtiti.

Opustute se

Nemojte previše pažnje da pridajete samom pamćenju imena i problemu koji imate. Stres uzrokuje lučenje kortizola, koji utiče na kratkoročnu memoriju.

7 visoko plaćenih poslova za ljude koji vole matematiku

Da li vam se ideja o druženju sa brojevima i obavljanju administrativnih poslova čini zabavnom? Onda ste definitivno osoba koja voli matematiku pa bi bilo dobro da uzmete u obzir poslove koji zahtevaju znanja iz ove oblasti.

Verovatno vam je teško da poverujete, ali većina poslova u kojima matematika igra veliku ulogu je dobro plaćena.  Evo nekih od njih:

  1. Računovođa

    Mesečna plata: 53.851 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 7

    Ako vam je kad ste bili mali bilo zabavno da što brže izračunate račun u prodavnici ili da upoređujete cene i savetujete mamu šta je isplativije da kupi, onda je posao računovođe za vas. Računovođe ispituju, analiziraju i tumače računovodstvene evidencije kako bi pripremile finansijske izveštaje, davale savete ili vršile reviziju i procenjivale izjave koje su pripremili drugi.

  2. Građevinski inženjer

    Mesečna plata: 66.649 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 7

    Znate li koliko je iskustva i znanja potrebno da bi se jedan most digao iz temelja? Da se usklade materijal, mere i izdržljivost? Građevinski inženjeri obavljaju inženjerske poslove u planiranju, projektovanju i nadgledanju izgradnje i održavanja građevinskih objekata, ali i objekata kao što su putevi, železnice, aerodromi, mostovi, luke, kanali, brane, projekti navodnjavanja, cevovodi, elektrane, vodovod i kanalizacija. Toliko posla čeka na vas samo ako imate matematiku u malom prstu. Ne čekajte!

  3. Ekonomista

    Mesečna plata: 52.113 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 7

    Ekonomisti sprovode istraživanja, pripremaju izveštaje ili formulišu planove za rešavanje ekonomskih problema vezanih za proizvodnju i distribuciju roba i usluga ili monetarnu politiku. Oni mogu da sakupljaju i obrađuju ekonomske i statističke podatke koristeći tehnike uzorkovanja i ekonometrijske metode.

  4.  Profesor matematike

    Mesečna plata: 44.524 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 8

    Ako ste voleli matematiku u osnovnoj i srednjoj školi, sigurno ste bar nekada sanjali o tome da postanete profesor matematike ili onaj koji predaje predmete koji se odnose na matematičke koncepte, statistiku i primenu originalnih i standardizovanih matematičkih tehnika u rešavanju specifičnih problema i situacija.

  5. Fizičar

    Mesečna plata: 97.945 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 8

    Fizičari sprovode istraživanja fizičkih fenomena, razvijaju teorije na osnovu posmatranja i eksperimenata i osmišljavaju metode za primenu fizičkih zakona i teorija. Budite spremni da zakoračite u svet atoma, molekula i mnogih složenijih stvari.

  6. Statističar

    Mesečna plata: 60.450 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 9

    Mnogi se tokom školovanja zapitaju – da li će mi ovo nekada trebati u životu? Moramo da razočaramo one koji žele da budu statističari, jer oni primenjuju svoje stečeno matematičko i statističko znanje na predmet ispitivanja i istraživanja, prikupljanje, obradu i analizu podataka, odnosno na interpretaciju. Tako da je veoma bitno da slušaju na času.

    Stečeno znanje statističari koriste primenjujući statističke metode u razne svrhe istraživanja, kao što je biologija, ekonomija, inženjering, medicina, psihologija, marketing, obrazovanje, sport i dr. Mnoge ekonomske, socijalne, političke i vojne odluke se donose na osnovu statističkih metoda i rezultata istraživanja.

  7. Matematičar

    Mesečna plata: 113.563 RSD
    Važnost matematike za obavljanje ovog posla: 10

    Visoka plata a visok i stepen važnosti matematike za obavljanje ovog posla. Matematičari istražuju samu matematičku nauku ili primenu matematičkih tehnika u nauci, menadžmentu i drugim poljima. Oni takođe rešavaju probleme u različitim oblastima korišćenjem matematičkih metoda. Zvuči ti primamljivo da se osetiš toliko važnim?

I sami vidite da je učenje matematike investicija u budućnost. Da biste je dočekali mirne glave, potrebno je da na vreme zagrejete stolicu. OKmatematika se potrudila da za svakog obezbedi po nešto.

Bilo da je u pitanju pohađanje online časova sa profesorom ili čak učenje putem video-lekcija, sve je tu. Testovi koji spremno čekaju da provere vaše znanje samo su dodatni plus koji dobijate u paketu usluga na ovoj online platformi.

Ostalo je još da izabereš odgovarajući paket i ne brineš.

Bojenje bojanki uklanja depresiju

Nova studija Univerziteta Otago pokazala je da bojenje bojanki utiče na umanjenje depresije i anksioznosti.

Inspirisani odnedavno popularnim “bojankama za odrasle”, tim sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu sproveli su studiju koja je učestvovalo 115 žena, starosti od 18 do 25 godina. Dok je jedna grupa najmanje 10 minuta dnevno bojila bojanke, druga je slagala puzle. Eksperiment je trajao nedelju dana.

Bojenje bojanki pozitivno utiče na zdravlje

Istraživanje je pokazalo da oni koji su bojili, nakon nedelju dana, su umanjili  nivoe depresije i anksioznosti i to u većoj meri od onih žena koje su slagal puzle. Zasad, studija sugeriše da bojenje ima uticaj na telo kao meditacija i da menja aktivnost mozga.

Tajna se krije u samoj popunjavanju već nacrtanih slika, a razmišljanje o bojama i njihovom slaganju na različitim crtežima podiže nivo kreativnosti i samim tim umanjuje anksioznost i depresiju.

4 najveća mita o vežbanju i mršavljenju

Ukoliko se polako pipremate za novogodišnje odluke, koje uključuju i zdrav način života, gubljenje viška kilograma i vežbanje, pre bilo kakvog plana, saznajte koje najčešće greške pravimo kada vežbamo da bismo smršali.

Mit #1: Vebanje je najbolji način za mršavljenje

Iako je dokazano da ljudi vežbanjem gube višak kilograma, ovo je ujedno i najteži način za mršavljenje. Naš nivo energije zavisi od toga šta jedemo i kakav nam je metabolizam, a samo u malom procentu, vežbanje utiče na energiju. Ovo samo znači da samimm vežbanjem postoji jako mala šansa da smršamo. Naime, američki Koledž za sportsku medicinu predlaže od 250 do 300 minuta nedeljno. Najbolji način da izgubimo kilograme stoga jeste kombinacija zdrave ishrane, unos manje kalorija i redovna fizička aktivnost.

Mit #2: Ne možeš biti gojazan i fit

Ljudi koji nisu aktivni, a imaju malo kilograma, izgledaju dobro. To jeste tačno, ali neaktivnost doprinosi riziku od srčanih oboljenja, dijabetesa visokog krvnog pritisa, depresije i nekih vrsta rakova. Nekoliko studija pokazalo je da gojazne osobe, koje se bave nekim vidom fizičke aktivnosti, imaju manje šanse od prerane smrti. Ovo samo znači da iako neko ima višak kilograma, može biti metabolički zdrav, A za to potrebna je redovna fizička aktivnost.

Mit #3: Bez bola nema rezultata

Kao što je već naglašeno, ukoliko želite da izgubite višak kilograma vežbanjem, moraćete da budete veoma fizički aktivni. Međutim, to se ne odnosi na sam intezitet vežbi. Umerena jačina i količina vezbi, u skladu sa fizičkom spremom je ključna. I neće uzrokovati bolne upale, grčeve i kočenje mišića.

Mit #4: Vežbe snage su ključ u mršavljenju

Ove vežbe jesu dobre za nas, jer povećavaju kapacicet i telesnu masu. Ali za dizanje tegova potrebna je energija, a ne telesna masa.

Smajlići utiču na ljubavni život

Smajliji i emotikoni postali su sastavni deo onlajn komunikacije, a istraživanja su pokazala da oni imaju velik uticaj i kada je ljubav u pitanju.

Naime, dok u svakodnevnom govoru, vidimo emocije sagovornika i oponašamo njihov govor tela, u onlajn komunikaciji ostajemo uskraćeni ovoga. Stoga, smajlići služe kao zamena za ovaj obrazac ponašanja.

Oponašanjem sagovornika, zapravo pokazujemo saosećanje, a ovaj fenomen u psihologiji je dobio i naziv-“emocionalna zaraza”. Budući da na Internetu ovoga nema, osmišljeni su smajliji koji imitiraju emocije.

A kako emotikoni utiču na ljubavni život? Saznaćete u videu u nastavku.

Ostale emisije eduTV-a pogledajte na: http://www.edutelevision.com/tv-emisije

Mikroorganizmi na Marsu mogu da prežive i do 20 miliona godina?!

Nedavna istraživanja pokazala su da možda traganje za nekom formom života na Crvenoj planeti nije uzaludno.

Potraga za životom na Marsu traje od 1971. godine, kada je prva ruska letilica uspešno stigla na njegovu površinu. Tim naučnika naučnika sa Moskovskog Univerziteta svojim eksperimentom možda je dokazao da je život na Crvenoj planeti moguć.

Ima li života na Marsu?

U prvi mah, zvuči zaista nemoguće da na Marsu išta preživi, jer je temperatura tamo -73°C, a na polovima dostiže i do -125°C. Uz to, sama površina kontantno je bombardovana solarnom radijacijom, dovoljno snažnom da zaustavi razvitak bilo kog života. Međutim, eksperimenti su dokazali suprotno.

Naime, tim je istraživao perfafrost u ruskom Arktiku. Ovo zemljište,uprkos tome što ga prekriva sneg i led, prepuno je mikroba, a između ostalog i onih supstanci koje organske materije pretvaraju u metan. Ove supstance su se pokazale dovoljno otporne da prežive i klimu na Marsu. Odnosno, naučnici smatraju da na površini Crvene planete, ispod slojeva leda, postoje slični mikroorganizmi.

Pokazano je da bakterija pod nazivom “arthobakter” može da preživi veliku količinu radijacije. Na osnovu tri ekperimenta, ruski naučnici zaključili su da bi mikrobi na površini Marsa mogli da prežive i do 2 miliona godina, ispod leda i do 3,3 miliona, a na dubini od pet metara i do 20 miliona godina. Što su dublje, razume se, manje su izloženi radijacijom, te duže žive.

Prema mišljenju naučnika, zbog velike otpornosti, mikroba na Marsu ima svuda, od “bazena” sa kiselinom, do same kore. Stoga, vrlo je moguće da na Marsu žive mikroorganizmi, jer, kako se navodi i u studiji, život nekako uvek i nađe način da opstane.

5 faktora sreće prema Jungu

Kako je na pitanje “Šta smatrate da su bazični faktori sreće kod ljudi?” odgovorio Gutav Jung?

Karl Gustav Jung bio je švajcarski psihijatar koji je osnovao analitičku prihologiju i u ovu nauku uveo razliku između ličnog i kolektivnog nesvesnog. Kao i većina drugih psihijatara, i Jung se bavio pitanjem sreće.

Pet glavnih faktora sreće

Na pitanje šta su preduslovi za istinsku sreću, Jung je odgovorio:

1. Dobro fizičko i mentalno zdravlje
2. Dobre lične i intimne veze, poput braka, porodice i prijateljstva
3. Sposobnost pronalaženja lepote u umetnosti i prirodi
4. Razumni standard života i posao koji nam pričinjava zadovoljstvo
5. Filozofsko ili religiozno viđenje sveta sposobno da se uspešno suoči sa svim životnim promenama

Takođe, Jung je dodao da se pretpostavlja da svi faktori koji generalno utiču na sreću, u određenim okolnostima, izazivaju i suprotno. “Nije bitno u koliko ste idiličnoj fazi života, to ne garantuje sreću”, rekao je Jung.

Bez obzira na to, težnja ka ispunjenju svih ovih faktora većinu ljudi uistinu čini srećnima.

Konačno stiže spas za lomljive “tač skrin” telefone!

Smrksani ekrani mobilnih telefona, danas su broj jedan problem, ma koliko pokušavali da sačuvamo naše elektronske ljubimce. Tim fizičara iz SAD je izgleda konačno našao rešenje za lomljive ekrane!

Naime, istraživači sa Univerziteta Suseks razvili su tehniku uz pomoć koje će “tač skrinovi” biti jeftiniji, a manje krhki. Uz to, neće toliko štetiti životnoj sredini.

Manje lomljivi ekrani telefona

Jedna od glavnih komponenti koja se dosad koristila u proizvodnji ekrana na mobilnim telefonima bio je indium tin oksid- redak metal, koji se koristio za providan i električni kontruktivni film gornjeg sloja ekrana. Međutim, pored toga što je ovaj materijal veoma lomljiv, šteti životnoj sredini, a njegova proizvodnja može da ugrozi zdravlje radnika koji u njoj učestvuju. Druga, mnogo skuplja opcija za materijal za ekran, dosad je bilo srebro, ali to nije bilo isplativo.

Kako bi rešili ovaj problem, fizičari su napravili hibridni materijal od grafena (veoma jakog materijala) i srebrnih nanožica. Grafen, koji je debeo kao jedan atom, stavljan je na sloj nanožica srebra, a dobijeno staklo se pokazalo kao veoma fleksibilno i manje lomljivo.

Fizičari najavljuju da je era lomljivih stakala i izgrebanih ekrana na mobilnim telefonima prošlost.

Izgovaranje ovih reči indikator su da ste pod stresom?

Nacionalna akademija nauke otkrila je da stres utiče i naš način izražavanja, te da reči koje izgovaramo mogu da budu indikator da smo pod prevelikom tenzijom.

Tim naučnika odlučio je da istraži vezu iumeđu osećanja stresa, anksioznosti i depresije i načina na koji razgovaramo. U studiji, učesnici su morali da sa sobom nose video- rekorder dva dana, kako bi se snimalo ponašanje tokom stresnih situacija. U studiji, učestvovalo je 143 odrasle osobe, a ukupno, snimljeno je 22.627 snimaka.

Istraživanja su upoređivala način korišćenja jezika sa ponašanjem pojedinaca. Oni učesnici koji su bili pod tenzijom, bili su tiši u tim situacijama, a ispostavilo se da je izbor reči povezan i sa samim stresom.

Šta najčešće izgovaramo pod stresom?

Prema istraživačima, ljudi pod tenzijom često su izgovarali “funksionalne reči” poput “zaista” i “neverovatno”. “same po sebi, ove reče nemaju značenje”, rekao je psihijatar Matijas Mehl. On sugeriše da su te funkcionalne reči emotivni “pojačivači”, kojima iskazujemo viši nivo uzbuđenosti.

Naučnici smatraju da se ove reči izgovaraju automatski i da odaju mnogo o samom govorniku. Takođe, u stresnim situacijama, retko koristimo treće lice množine, jer smo tada više okrenuti sebi i manje se fokusiramo na druge.

Rezultati su pokazali  i to da je stres automastka reakcija i da ga ne možemo svesno aktivirati. Ipak, naučnici kažu da je još istraživanja na ovom polju potrebno, kako bi se utvrdila veza jezika i nivoa stresa.

Ovako izgleda poslednji mužjak severnog belog nosoroga

Nosorozi spadaju u jedne od najugroženijih vrsta na planeti, a veruje se da je severni beli nosorog potpuno nestao u divljini.

Severni beli nosorog pripada podvrsti belog nosoroga. Prethodno, živeo je na području istočne i centralne Afrike, a danas, postoji samo tri preostala živa primerka ovih nosoroga. Uz mužjaka po imenu Sudan, na svetu žive još i njegova dvadesetosmogodišnja ćerka Najin, kao i sedmanaestogodišnja unuka Fatu.

Sva tri nosoroga, zajedno sa Suni koja je preminula 2014. godine,, prebačeni su iz češkog zoološkog vrta u rezervat u Keniji. Njih 24 sata čuvaju naoružani telohranitelji, koji su prošli i obuku za ovu vrstu posla. Uz konstantni nadzor, Sudan ima i narukvicu sa uređajem za praćenje, a iz mera predostrožnosti, rog mu je uklonjen.

Nosorozi na granici izumiranja

Prema podacima Svetske organizacije za zaštitu prirode, u svetu je 1960. bilo 2.000 severnih belih nosoroga. Zbog cene rogova, koja dostižu i sumu od 75.000 dolara po kilogramu, lovokradice su dovele ovu vrstu do istrebljenja.

Biolog Danijel Šnajder nedavno je na svom Tviter nalogu postavio fotografiju Sudana uz užasavajući opis: “Želite da vidite kako izgleda istrebljenje? Ovo je poslednji mužjak severnog velog nosoroga. Poslednji. Nikad više.”

Društva za zaštitu životne sredine i životinja očajnički traže parnerku za Sudana, kako bi se vrsta održala. Ipak, uprkos dobroj volji, ovo je skoro pa nemoguće, jer je prema prognozama, još 2011. godine severni beli nosorog proglašen je za izumrlu vrstu u divljini.