Početna Blog Strana 446

6 namirnica koje umiruju i bore se sa stresom

Studije su pokatale da ovih šest namirnica pomažu mentalnom zdravlju, bore se sa fizičkim efektima stresa i podižu nivo raspoloženja.

Špargla

Iako konzumiranje ove biljke može da uzrokuje tamniju boju i jači miris urina, to je mala cena koju plaćamo za sve benefite špargle. Naime, ova zeljasta biljka sadrži mnogo vitamina B koji deluje kao sedativ i smiruje celo telo.

Avokado

Uz zdrave masti, avokado sadrži i folnu kiselinu, koja ima umirujuće dejstvo. Uz to, ova voćka sprečava razvijanje slobodnih radikala u organizmu i tako sprečava starenje kože.

Bobičasto voće

Maline, jagode, borovnice i brusnice prepune su vitamina C, koji pomaže u borbi sa stresom. U isto vreme, smanjuje nivo kortizola i umiruje um i telo.

Narandže

Još jedna namirnica prebogata vitaminom C idealna je za umirenje, pa je uvrstite u svakodnevni jelovnik.

Ostrige

Cink je mineral poznat po svom umirujućem dejstvu, a ostrige ga sadže u neverovatnim količinama.

Orasi

Nutrijenti u orasima sprečavaju gubitak pamćenja, jačaju celo telo i dovode u balans lučenje kortizola i adrenalina.

Želite da poboljšate kvalitet sna? Otvorite prozor

Danska studija pokazala je da spavanje sa otvorenim prozorom utiče na bolji kvalitet sna.

Pet noći zaredom, istraživači su pratili navike prilikom spavanja kod 17 zdravih volontera. Dok je jedna grupa spavala sa otvorenim prozorom, druga je prozor držala zatvorenim.

Rezultati su pokazali da oni koji su spavali u provetrenim prostorijama, ujutro su se osećali poletnijim i bili su naspavani i raspoloženi. Razlog je, razume se, krije u smanjenoj količini ugljen dioskida, usled dobre ventilacije.

U studiji se navodi da je na kvalitet sna presudano okruženje u kojem spavamo, a takođe, pokazano je da ljudi bolje spavaju u hladnijim prostorijama,

Pročitajte još i:

Potrebni uslovi za savršen san i kvalitetan odmor

Izborite se sa depresijom na prirodan način

Depresija je ozbiljno stanje koje zahteva nadležnost lekara. Ipak, promenom načina života možete ublažiti simptome ovog oboljenja.

Provedite sat vremena nedeljno sa prijateljem

Redovni socijalni kontakt sa prijateljem podiže nivo samopouzdanja i ohrabruje pojedinca na pozitivne promene. Ovo i te kako može da pomogne pri smanjenju simptoma depresije.

Ispijajte kafu ili čaj ujutro

Umerena doza kofeina umanjuje rizik od depresije za 50%, pokazuju istraživanja.

Hrana koja podiže raspoloženje

Oraščasto voće, kivi, banane, ananas, paradajz i šljive su prirodni izvor serotonina i idealne su namirnice za umanjenje simptoma depresije. Takođe, hrana bogata triptofanom, amino kiselinom koja utiče na lučenje hormona sreće, podiže i raspoloženje. U ove namirnice spadaju riba, piletina, ćuretina, sir, jaja i pasulj.

Više omega 3 masnih kiselina

Danska studija pokazala je da ishrana bogata omega 3 masnim kiselinama u ribi, poput lososa, umanjuje depresivno stanje kod osoba koje pate od depresije. Druga studija, sprovedena u Engleskoj, pokazala je da trudnice koje nisu jele ribu dva puta nedeljno, bile su depresivnije od onih koje su konzumirale ribu.

Igrajte se s psom nekoliko minuta dnevno

U studiji Univerziteta Misuri, osobe koje nisu imale ljubimca igrale su se s psom nekoliko minuta dnevno. Rezultati su pokazali da je mozak tom prilikom ispuštao serotonin i oksitocin– hormone koji utiču na raspoloženje.

Nasmejte se u ogledalu

Smeškanje može da uzrokujemo da budemo srećniji, tvrde psiholozi. Smeh pomaže lučenju serotonina, pa zato, uz gledanje komedija, u dnevnu rutinu uvedite i smeškanje sebi u ogledanju.

Promenite dnevnu rutinu

Ponekad se desi da nam je svaki dan isti. Potrudite da to izmenite, jer monotonija može da pokvari raspoloženje. Promenite rutu kojom idete na posao, pročitajte knjigu koju inače nikada ne biste ili pogledajte neki dokumentarac. Svaki dan male ovakve promene vam mogu popraviti raspoloženje.

Američka psihološkinja tvrdi: PMS je mit!

Premenstrualni sindrom (PMS) oseća milion žena širom sveta svakog meseca. Uz promenu raspoloženja, simptomi su bol u grudima i nadutost. Ipak, jedna psihološkinja tvrdi da je u pitanju čista izmišljotina.

Psihološkinja Robin Stajn Deluka veruje da su žene decenijama unazad čitale laži iz knjiga i magazina kada je u pitanju PMS. “Internalizovale smo ideju da naše telo mora da ima mana. Mislim da se žene ovako osećaju, jer su preplavljene obavezama u toku dana”, izjavila je Robin za Mejl onlajn.

PMS ne postoji?

Prema njoj, mnogi od simptoma PMS-a poput grčeva, nadutosti i depresije jednostavno su znaci da su žene pod stresom, a PMS je samo izgovor.

Dok ova psihološkinja priznaje da hormoni mogu da izazovu neprijatne simptome, u isto vreme smatra da oni nisu ni izbliza ozbiljni kako se predstavljaju i dodaje da svi osećaju slične simptome s vremena na vreme.

S druge strane, Džojs Harper, profesorka sa UCL-a (Univerzitetskog koležda London) ima drugačije mišljenje i smatra da su hormoni krivi za promene raspoloženja.

“Oko 95% žena u nekom trenutku oseti posledice PMS-a. Nije u pitanju prekomeran rad ili stres. Ne slažem se da žene ovime samo traže izgovor. Ne možemo da sprečimo PMS”, izjavila je Džojs.

Ovo nije prvi put da istraživači dovode u pitanje validnost PMS-a, a slična teorija kružila je svetom 2012. godine, kada je jedna studija tvrdila da PMS ne postoji.

Nauka tvrdi: Ovo su sigurni znakovi da smo zaljubljeni

Ukoliko niste sigurni da li ste se zaljubili, pogledajte ako nam to telo šalje signale.

Ne možete da prestanete da gledate partnera

Studije su pokazale da parovi koji se često, bez razgovora, gledaju u oči, ostvaruju jaču emotivnu vezu. Takođe, ukoliko se stranci duže od nekoliko minuta gledaju u oči, postoji mogućnost da će se zaljubiti jedno u drugo. Stoga, ukoliko imate potrebu da gledate svog partnera, veoma je verovatno da ste se zaljubili.

Kao na “sedmom nebu”

Istraživanja su pokazala da mozak na zaljubljivanje reaguje isto kao na kokain, a sve zahvaljujući dopaminu. To je i razlog zašto se zaljubljene osobe ponekad ponašaju uvrnuto.

Ne prestajete da mislite na osobu koja vam se dopada

Ovo se događa jer mozak, usled stanja zabljubljenosti, ispušta fenetilamin, odnosno “ljubavnu drogu”, a ovaj hormon utiče na osećaj zatreskanosti. Isti hormon telo ispušta i nakon konzumiranja čokolade, pa zato ljudi često ne mogu da se zaustave nakon jedne kockice.

Pod stresom ste

Uz brojne hormone, kada smo zaljubljeni, mozak luči i veće količine hormona stresa kortizola. Zato, kada smo zaljubljeni možemo postati razdraživljiji nego obično.

Veći prag bola

Studija Univerziteta Stanford pokazala je da zaljubljena osoba ima veći prag bola i to za 40%.

Isti ritam srca

Studije su pokazale da se parovima sinhronizuje rad srca kada se zaljube jedno u drugo, pa se tako stvara i jača veza.

Više se znojimo

U nekim istraživanjima pokazano je da osećaj zaljubljenosti može da izazove mučninu i fizičke simptome poput anksioznosti, prekomernog znojenja i nervoze.

Pronađen grob Sidarta Gautama-Bude?

Kremirani ljudski ostaci pronađeni su u keramičkoj kutiji u Kini, zajedno sa 260 statua Bude. Neki veruju da su u pitanju posmrtni ostaci Bude lično.

Prema skriptama pronađenim na ovom mestu, telo je sahranjeno 22. juna 1013. godine i pripada Sidartu Gautami– indijskom plemiću i osnivaču budizma.

U spisu opisano je da su sveštenici hrama Mandžusri ovde sahranili kutiju sa oko dve hiljade ostataka sarire (kremirani ostaci Bude) uključujući kosti i zube.

Ipak, istraživači i dalje ne mmogu sa sigurnošću da tvrde da je ovo usitinu mesto gde je Buda sahranjen, niti da li su ljudski ostaci pokopani u isto vreme kada su stavljene i statue Bude.

Prethodna arheološka istraživanja takođe su na prostoru Kine pronašla ljudske ostatke sa opisima koji tvrde da je u pitanju Budin grob.

Prema legendi, kada je Buda preminuo, pre 2.600 godina, njegovo telo je kremirano, a ostaci su podeljeni među osam kraljevskih porodica. Na posletku, trag ostataka se gubi, zajedno sa porodicama.

Ovo je jedina životinja koja je dva puta izumrla

Bukardo, vrsta španske divokoze, je prva životinja koja je čak dva puta spašavana od izumiranja i prva životinja koja je dva puta zaista i izumrla.

Poznata i pod nazivom pirinejski kozorog, bukardo je nekada živeo na prostorima pirinejskih planina na granici Francuske i Španije, kao i na prostorima Baskije, severne Katalonije, Navarije i severnog Aragona. Uprkos tome što je bila deo regionalnog ponosa, ova životinja lovljena je zbog interesantnih rogova, a do polovine 20. veka, lov na njih postao je sve učestaliji.

Do 1997. godine, na svetu je ostao samo jedan bukardo i to ženka, koju su pronašli rendžeri zarobljenu ispod palog stabla, u Ordesa nacionalnom parku. Veterinar Alberto Fernandez Arias je pre nego što je ova ženka uginula, uzeo uzroke ćelija i, poučen iskustvom kloniranja ovce Doli, odlučio je da klonira i ovog sisara.

Tako 2003. godine, u jajnu ćeliju obične koze ubačene su ćelije bukarda, i 30. jula,  uprkos svim izgledima,na svet je došla bukardo ženka. Ovo je u istoriji prvo oživljavanje izumrle vrste životinje. Međutim, usled problema sa respiratornim sistemom, mladuče je uginulo ubrzo nakon rođenja.

Naučnici su u naknadno objavljenoj studiji, u kojoj su do detalja opisali ceo proces, napomenuli da ovime nisu želeli da postanu pioniri ni u čemu, već da spasu bukardo divokozu. Nažalost, u tome, na posletku, ipak nisu uspeli.

Pročitajte još i:

Ovako izgleda poslednji mižjak belog severnog nosoroga

Smartfoni utiču na rad mozga, čak i kada ih ne koristimo

Za nas, smartfoni su kako sredstvo za komunikaciju sa drugima, tako ih koristimo i kao izvor informacija i zabave. Međutim, da li ste se ikada zapitali kakve posledice telefoni imaju po kognitivne sposobnosti?

Naučnici sa Univerziteta Teksas istraživali su efekte postojanja smartfona u okolini pojedinca i mogućnosti da se osoba koncentriše. Tim se vodio prethodnim studijama koje su sugerisale da su telefoni veoma važan stimulans u životu pojedinca, ali da korišćenje smartfona utiče na “pražnjenje mozga“.

Uz to, naučnici su želeli da vide kakve efekte smartfon ima i na mogućnost održavanja pažnje i na samu koncentraciju. U studiji, učestvovalo je 800 korisnika smartfon telefona. Učesnici su zamoljeni da učestvuju u dva ekperimenta kako bi se proučavala njihova kognitivna sposobnost prilikom rešavanja zadataka, dok su im elektronski ljubimci bili u blizini.

Blizina smartfona utiče na koncentraciju

U jednom ekperimentu, svi učesnici isključili su zvono na telefonima, a dok je jedna grupa telefon držala u vidokrugu, drugoj je bio blizu, ali ga nisu videli, dok su smartfoni kod treće grupe bili u drugoj prostoriji. Sve tri grupe rešavale su istu seriju testova, koja je imala za cilj da pokaže mogućnost fokusiranja na dva nivoa– kapacitet pamćenja i funkcionalna inteligencija.

Rezultati su pokazali da blizina smartfona utiče na kognitivne sposobnosti na oba nivoa. Učesnici kojima je telefon bio u odvojenoj sobi imali su bolje rezultate od osoba čiji je telefon bio na stolu i od osoba čiji se telefon nalazio u džepu odnosno u torbi.

“Čak i kada su osobe uspele da se sudrže i da ne proveravaju telefone, sama prisutnost telefona u blizini uticala je na koncentraciju”, navodi se u studiji.

Naučnici objašnjavaju da je ovaj fenomen povezan sa tim da što je telefon bio vidljiv, kognitivne sposobnosti bile su umanjene. “Podsvesno, ne razmišljamo o smartfonu, ali sam proces teranja sebe da o tome ne razmišljamo, limitira kognitivne resurse”, zaključuje se u studiji.

Kako mozak inteligentnih ljudi funkcioniše?

Xray image of a human head brain

Istraživači kažu da mozak natprosečno inteligentnih ljudi drugačije stvara veze, te da je inteligencija povezana sa aktivnosti određenih moždanih regija i njihovom interakcijom.

Istraživači da Univerziteta Gete u Frankfurtu, otkrili su pre dve godine da je šablon aktivacije mozga drugačiji kod prosečno i natprosečno inteligentnih ljudi. Tako, kod osoba sa većim količnikom inteligencije, primećena je veća aktivnost mozga u frontalnom i temenom delu.

Nedavna studija dodala je da su kod inteligentnih ljudi, insula, odgovorna za svest, kao i siva moždana masa aktivniji i bolje povezani sa ostalim regijama u mozgu nego kod prosečno inteligentnih ljudi.

Naučnici kažu da ljudi sa višim IQ lakše odvajaju važne i nevažne informacije, upravo zbog ove aktivnosti mozga. Veze koje mozak ovih ljudi stvara, prema naučnicima, omogućuju im da se mentalno brže fokusiraju i da odbace irelevantne inpute koji potencijalno mogu da odvrate pažnju.

Oraščasto voće umanjuje rizik od bolesti srca

Srčana oboljenja jedan su od glavnih uzorčnika smrti u svetu, a na našu sreću, postoje načini da naše srce održimo zdravim, prevashodno ishranom.

Prema novoj studiji objavljenoj u Žurnalu američkog koledža kardioliogije, konzumiranje šake oraščastog voća dnevno poboljšava zdravlje srca i celog kardiovaskularnog sistema.

Naime, u studiji harvardskog Departmana za nutricionizam, učestvovalo je 210 000 ljudi, a njihov način života, ishrana i zdravstveno stanje, praćeno je 32 godine. Tokom tog vremena, dokumentovano je 14 136 slučaja kardiovaskularnih oboljenja, od kojih je 8 390 imalo hronične srčane smetnje.

Šaka oraščastih plodova za zdravo srce

Ono što je za tri decenije otkriveno, jeste da osobe koje su u svoj svakodnevni meni uvrstile oraščaste plodove, imale su manje šanse da obole od srčanih tegoba, a oni koji su ove namirnice konzumirali dva do tri puta dnevno smanjili su rizik od hroničnih srčanih oboljenja za 21%.

Naučnici objašnjavaju da oraščasti plodovi, pored toga što su prepuni proteina, sadrže visok procenat nezasićenih masti, omega 3 masnih kiselina i vitamina E- kombinacije koja povoljno utiče na zdravlje srca. Stoga, u studiji se savetuje da svi povećaju unos ovih namirnica, a da je najbolje, da u pitanju bude mešavina oraščastih plodova- pistaći, bademi, orasi, indijski orah, lešnici i slično.