Početna Blog Strana 424

Ovako je zvučao T- reks!

Često prikazivan kao najveći i najopasniji dinosaurus, T- reks je ekranizovan bezbroj puta, a pored zastrašujućeg izgleda, krv u žilama ledio je i njegov urlik. Međutim, paleontolozi sada veruju da T- reks nije ni izbliza zvučao kako se dosad pretpostavljalo.

Budući da je ovaj dinosaurus jedan od najpoznatijih predatora koji je ikada živeo, dizajneri zvuka na filmovima prirodno su nam dali klasični predatorski urlik prilikom ekranizovanja T- reksa. Međutim, stručnjaci znaju da sam Tiranosaurus Reks i njegovi srodnici nisu u rodu sa današnjim sisarima predatorima kao što su lavovi, medvedi i vukovi. Dinosaurusi su, kao što znamo, blisko u srodstvu sa reptilima i pticama.

Kako je zvučao T- reks?

S ovim znanjem, Julja Klark, profesorka sa Univerziteta Teksas, odlučila je da stvori približniji zvuk koji bi T- reks mogao da ispušta. Nakon istraživanja, Julija je zaključila da bi ovaj dinosaurus mogao da zvuči kao aligator. Uz to, Julija je dodala i zvuk evroazijske šljuke, ali je zvuk prilagodila masivnoj veličini samog T- reksa.

Rezultat jeste duboko, nisko brujanje, poput glasnog basa automobila. Naučnici pretpostavljaju da se T- reks čuo i kilometrima daleko. Ipak, u pitanju je samo pretpostavka, jer niko sa sigurnošću ne može da dokaže kako su dinosaurusi zvučali.

Ovaj deo tela najbrže stari!

Pomisao na to da starimo mnogima izaziva stres, čak i više od same fizičke manifestacije starenja. Ukoliko pripadate ovoj grupi ljudi, duboko udahnite i spremite se na ostatak teksta…

Zapravo, naša glava je deo tela koji najbrže stari. Ipak, pre nego što se sasvim prestravite, u pitanju je starenje koje je brže za samo nekoliko nanosekundi i to se dešava nakon 79. godine života. Ova promena se kod ljudskih bića ni ne primećuje.

Ajnštajn i starenje

Starenje je uzrokovano Ajnštajnovom teorijom relaviteta koja kaže da vreme zavisi od toga koliko se brzo krećemo i u kom smo položaju. Istraživači Nacionalnog istituta standarda i tehnologije (NIST) želeli su da testiraju ovu teoriju i koristili su automatske satove.

Pokazali su satovi koje su postavili više od zemlje brže su pokazivali vreme. Iz tog razloga, naučnici veruju da, ukoliko je vreme brže u zavisnosti od visine, glava stari malo brže od na primer stopala. Ipak, naučnici još jednom napominju da je u pitanju beznačajno starenje, tako da nema razloga za paniku.

Devet škola sprovodiće Nacionalni program prekvalifikacija u IT sektoru

Završena je selekcija devet škola i institucija, izvođača obuka, koje će u toku naredne godine sprovoditi 18 kurseva u okviru nacionalnog programa obuka za prekvalifikacije u IT sektoru Kancelarije.

U saopštenju se naglašava da su u ovom krugu obezbeđena mesta za ukupno 700 polaznika širom Srbije, od toga 490 u Beogradu, 80 u Nišu, 45 u Novom Sadu, 33 u Čačku, 20 u Valjevu i po 16 u Subotici i Zrenjaninu.

Obuke će sprovoditi Elektrotehnički fakultet, Fakultet organizacionih nauka, škola računara CET, SEEICT, Link grupa, Univerzitet Metropolitan, Fakultet tehničkih nauka u Čačku, Vojvođanski klaster naprednih tehnologija i Niški klaster naprednih tehnologija.

Institucije sa kojima je potpisan ugovor imaju sporazume o saradnji sa najrelevantnijim IT kompanijama. Tako su u samom startu obezbeđene stručne prakse za više od 75 odsto kandidata. Ovo je znak da privatni sektor ima poverenja u visok kvalitet nacionalnih obuka, i da je spreman da pruži priliku prekvalifikantima koji kroz njih prođu.

U skladu sa dogovorenim rokovima, škole će do sredine 10. januara objaviti program obuka i detaljan raspored predavanja. Nakon toga počeće druga faza selekcije u koju se, nakon onlajn testiranja prošle nedelje, plasiralo 2.042 kandidata.

Svi polaznici trebalo bi da budu upisani najkasnije do kraja januara, a program obuka za rad na poziciji programera-početnika i savladavanje nekog od najpopularnijih programskih jezika – Java, Java Script, PHP, .Net i C, trajaće sve do jula naredne godine.

Minimalan broj sati obuka je 250, dok će neke od odabranih škola imati i značajno veći broj sati obuke kandidata.

Program prekvalifikacija pokrenut je radi obezbeđivanja kadrova u IT sektoru i smanjenja nezaposlenosti. Kreiran je na osnovu istraživanja koje je pokazalo da u narednih godinu dana 118 IT kompanija u Srbiji planira da zaposli 1.000 programera-početnika.

U okviru tog pilot-projekta do sada je obučeno 97 polaznika, do kojih je 70 odsto pohađalo stručnu praksu ili našlo posao u nekoj od IT kompanija. U drugom krugu za program prekvalifikacija prijavilo se 12.300 kandidata, navodi se u saopštenju.

Koja količina mesa je bezbedna po zdravlje?

Tokom praznika, na skoro svakoj trpezi nalazi se makar jedno jelo od mesa ili mesnih prerađevina. Iako se u ovo doba često ne pitamo, možda bismo trebali: koliko mesa smemo da jedemo?

Svetska zdravstvena organizacija je u najnovijem istraživanju pokazala da obrađeno meso može da poveća rizik od raka, a istu ulogu ima i crveno meso. Da li to znači da treba da izbegavamo ovu namrinciu? Najkraći odgovor je ne, ali nije sve baš tako jednostavno…

Zdravstveni benefiti mesa

Meso je, kao što znamo, odličan izvor ptoteina i omogućava nam izvesnu količinu važnih vitamina
i minerala, koji su telu neophodni kako bi se pravilno razvijalo i funkcionisalo. Crveno meso, kao što je govedina, jagnjetina i svinjetina, bogato je gvožđem i sprečava anemiju. Konzumiranje crvenog mesa jednom do dva puta nedeljno spada u zdrav režim ishrane, naročito kada su u pitanju deca i žene u reproduktivnoj dobi.

S druge strane, živinjsko mesto igra značajnu ulogu u održavanju zdrave telesne težine, kontroliše apetit i čini nas sitijim.

Šta je obrađeno meso?

Međutim, obrađeno meso je sasvim druga priča. U pitanju je meso koje je ili dimljeno, sušeno, usoljeno ili je u njega dodata velika količina aditiva. Slanina, salama, šunka i kobasice su primeri ove vrste mesa, a pored toga što su prepune soli i masti, ove namirnice imaju veoma malu količinu vitamina i minerala.

Preporučena dnevna doza mesa

Zdravstveni radnici preporučuju da dnevno jedemo maksimum 70 grama obrađenog mesa, odosno oko 500 grama nedeljno.

Zlatna pravila za postavljanje i postizanje ciljeva

Da li ste se zapitali šta želite da radite za 5 godina? Da li vam je jasan cilj kada je vaš posao u pitanju? Znate li šta želite do kraja današnjeg dana da postigete? Uz pomoć ovih saveta, dobićete odgovore.

Ukoliko želite da uspete u bilo kojoj sferi života, važno je da postavite ciljeve. Bet njih, gubimo fokus i pravac kojim idemo. U nastavku, otkrijte koja su to zlatna pravila kada je postavljanje, aoli i postizaje ciljeva u pitanju.

1. Ciljevi koji motivišu

Kada postavite sebi cilj, važno je da vas oni teraju ka napred i da su vam važni, te da vam je biti da ih ostvarite. Ciljevi nam takođe omogućuju da vidite veću sliku, a kada opširnije sagledate svoj život, a zamišljei ciljevi deluju nebitni, promenite ih.

2. Specifični ciljevi

Vaš cilj mora da bude jasan i dobro definisan. Generalizovai ciljevi nisu od pomoći jer ne omogućuju pravac kojimm treba da idete. Zapamtite: potreban vam je cilj koji će vam pokazati pravi put.

3. Merite ciljeve

Kada je planiranje i ostvarenje ciljeva u piitanju, važno je te ciljeve vizualizovati i odrediti im količinu, težinu i datum. Tako ćete imati jasniju sliku kada cilj treba ispuniti i šta vam je sve potrebno na tom putu.

4. Održivi ciljevi

Pre svega, važno je da budete realistični po pitanju vaših ciljeva. Nemogući cilj može vas učiniti i depresivnim. Zacrtajte sebi put koji vas neće demoralisati i koji će, nakon dolaska do cilja, podići vaše samopouzdanje.

5. Važnost cilja

Cilj je važan, jer određuje kojim putem ide kako vaš život, tako i karijera. Kada imate plan, postarajte se da bude u skladu sa vašim životom i fokusirajte se na ono što sledi. Postavljanje neodrživih i širokih ciljeva potrošiće vaše vreme, a nećete ga ispuniti.

Pronađite inspiraciju za novogodišnju noć: Istorija šminke

Od drevnog Egipta, preko Viktorijanskog doba, do 21. veka, šminka se menjala i prilagođavala potrebama pripadnica nežnijeg pola. Ipak svaka ova era imala je svoje draži, pa ukoliko vam manjka inspiracije za novogodišnju noć, pronađite je u nastavku.

Istorija šminke

U Egiptu pronađen je prvi oblik šminke, star oko 3500 godina. Koristili su je pripadnici plemstva, kao što je bila Nefertiti. I Egipćani i Rimljani šminkali su se mešavinama žive i olova, što je bilo veoma opasno po zdravlje. Šminka se čak spominje i u Bibliji, pa je tako opisano da je princeza Jezebel šminkala obrve.

 

Kraljica Viktorija je oko 1800. godine šminku smatrala vulgarnom i prikladnom jedino za glumce. Sve do 20. veka, šminka se sve ređe upotrebljavala. Izuzetak su bile glumice poput Sare Bernhardt.

Oko 1910. godine, nastale su brojne kozmetičke kompanije, koje postoje i danas, kao što su L’Oreal i Max Factor. Danas, šminka je veoma rasprostranjena pa čak i poželjna, kako u svakodnevnom životu, tako naročito za posebne prilike.

Ukoliko nemate ideju kako da se našminkate za doček Nove godine, u videu u nastavku potražite inspiraciju dama kroz istoriju.

U duhu praznika: Običaji za stolom u zemljama sveta

Kao što se brojni običaji razlikuju od zemlje do zemlje, tako je slučaj i sa ponašanjem za stolom. Ukoliko praznike provodite u nekoj stranoj zemlji, pažljivo pročitajte ova pravila.

Bonton za stolom u zemljama sveta

U Turskoj, nakon ispijanja kafe ili čaja, kašičicu stavite na šoljicu ili čašu ukoliko ne želite više. U suprotnom, domaćin će stalno nadopunjavati.

S druge strane, na Bliskom istoku, ukoliko ne želite da pijete više, šoljom ili časom mahnite dva do tri puta.

U Kini, ukoliko pojedete sve sa tanjira, odraz je da je kuvar premalo skuvao, stoga uvek ostavite malo hrane na tanjiru.

U Meksiku, tradicionalne takose jedite rukama, a ukoliko pak se odličite na korišćenje pribora za jelo, spremite se na to da će vas smatrati uobraženim.

U Francuskoj, bageti se služe uz skoro svako jelo. Međutim, tamo, po bontonu, parčad se kidaju rukama, a ne seče se nožem.

U Italiji, testenina se mota na viljušku na ivici tanjira. Nikako je nemojte bockati ili pak seći nožem.

U Japanu umesto viljušaka, koriste se štapići, to svi znamo. Ipak, prilikom jela, hranu nemojte bosti štapićima, jer se to smatra veoma uvredljivim. Takođe, u ovoj zemlji, običaj je da se srče, kako biste kuvaru dali do znanja da uživate u hrani.

U Indiji, levom rukom se ne jede, jer se ona smatra nečistom, budući da se koristi za čišćenje, nakon odlaska u toalet.

Na Tajlandu, viljuške služe da bi se hrana stavila na kašiku. Zato, nemojte koristiti višuljku prilikom jela.

U velikom delu Afrike, muškarci i žene jedu odvojeno.

Mnogo Amerikanaca, pre jela, secka komade hrane na veličinu zalogaja. Veruje se da je ovaj običaj ostao iz vremena Divljeg zapada, kada je jedna ruka morala da bude slobodna, u slučaju da je potrebno posegnuti za pištoljem.

Izvor: aah.rs

Put do uspeha i novca: 10 saveta Bila Gejtsa

Jedan od najbogatijih ljudi na planeti Bil Gejts dao je 10 saveta pomoću kojih svako može da postane i uspešan i bogat. Bilo bi poprilično glupo ne poslušati ih!

1. Počnite što je ranije moguće

Bil je imao samo 13 godina kada je počeo da radi sa kompjuterima. Zato, on smatra da što ranije nešto započnemo, imamo veću šansu da uspemo i to za kraće vreme, a u isto vreme, manje su šanse da odustanemo. “Kada rano počnete da stvarate, postaćete sve imuniji na mišljenje ljudi koji vam uporno govore da nećete uspeti”, rekao je Gejts.

2. Prihvatite partnerstvo

Bil je uvek bio za formiranje partnerstva sa ljudima koji su uticajni. Oni su mu otvorili nove mogućnosti i dali mu svo potrebno znanje.

3. Budite realni

Da budemo iskreni, sigurno nećete zarađivati puno odmah po završetku školovanja, zato nemojte se zavaravati. Pored znanja, potrebno vam je i iskustvo. Mesto direktora zaslužuje se radom i trudom, ali i stalnim dokazivanjem.

4. Što je pre moguće, postanite sam svoj gazda

Bil je postao šef u veoma mladim godinama. Zaslužio je to i ova pozicija mu je donela da uspostavi kontrolu nad uspehom. “Ukoliko ne gradite svoj san, neko će vas zaposliti da gradite njihov”, rekao je Gejts.

5. Ne kukajte zbog grešaka, učite iz njih

“Kada pogrešite, to nije greška vaših roditelja, zato nemojte da kukate, već ispravljajte greške!” Bil kaže da nema poente kriviti druge i da jednostavno prihvatite kada se greška desi.

6. Budite posvećeni i strastveni

Morate da se posvetite onome što volite i da osećate strast prema poslu. Uspešni ljudi možda daju privid da su lako postigli sve što imaju, jer vole ono što rade. Niste na dobrom putu ukoliko vam je teško da obavljate posao ili ste pod stresom.

7. Život je najbolja škola, a ne fakultet

Bez obzira koliko ste knjiga pročitali, položili puno ispita… ništa sa fakulteta ne može da vas pripremi na stvaran svet. “Ukoliko mislite da je profesor strog, čekajte da se zaposlite. Šef neće imati razumevanja.”

8. Budite ljubazni prema štreberima

“Budite ljubazni prema štreberima, postoji velika verovatnoća da ćete na kraju raditi za njih!” Ljudi koji nose etiketu štrebera uglavnom su najpametniji u klasi i odlučni su da uspeju. I u velikom broju slučajeva to i ostvare.

9. TV nije stvaran život

“U pravom životu, ljudi moraju da odu iz kafića, na posao.” Prestanite da verujete da sve što vidite na televizije se zaista i dešava. Stvaran život je surov i ne vrti se oko ispijanja pića sa prijateljima.

10. Život nije fer

Bez obzira koliko se trudili, uveć će biti trenutaka kada će nešto poći po zlu i ne možete sve držati pod kontrolom. Pobednici znaju da život nije fer, ali nastavljaju dalje, dok ne ostvare šta su zamislili.

Pokrenuta inicijativa da učenici dobijaju besplatne udžbenike

Mreža organizacija za decu Srbije je Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja uputila predloge za izmene i dopune Nacrta zakona o udžbenicima, kao i da sva deca dobiju besplatne udžbenike.

Kako je saopšteno, MODS smatra da Nacrt zakona o udžbenicima donosi nova rešenja koja imaju potencijal da doprinesu razvoju inkluzivnog obrazovanja, ali da postoje odredbe koje treba unaprediti, posebno kada je u pitanju dostupnost besplatnih udžbenika za svu decu.

U saopštenju se ističe da obrazovanje treba da bude besplatno za svu decu i dostupno svoj deci.

To podrazumeva da deca, odnosno njihovi roditelji nemaju troškove koji proizilaze iz činjenice da dete ide u školu, podvlači se u saopštenju.
S tim u vezi, MODS je uputio predlog da se Ministarstvo, odnosno Vlada strateški opredeli da se mera besplatnih udžbenika primenjuje na svu decu.

Podaci pokazuju da je trećina dece u Srbiji u riziku od siromaštva, a upravo su najviše pogođene porodice sa dvoje i više dece gde je najčešće nosilac porodice nezaposlen, dok čak 80 odsto romske dece ne pohađa školu, ukazuje ta organizacija.

OVDE možete pogledati dosadašnji predlog Zakona o udžbenicima.

Izvor: danas.rs

Javni poziv za učešće u sredstvima ministarstva prosvete u 2018.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, nadležno za naučnoistraživačku delatnost, u 2018. godini sufinansira određene programske aktivnosti.

Program sufinansiranja podrazumeva:

  • stipendiranje studenata doktorskih akademskih studija i finansiranje materijalnih troškova uključivanja Stipendiste Ministarstva na projekat Ministarstva;
  • sufinansiranje učešća studenata koji su upisali master akademske studije, odnosno doktorske akademske studije i Stipendista Ministarstva na naučnim skupovima u Republici Srbiji i u inostranstvu;
  • sufinansiranje studijskih boravaka u inostranstvu studenata koji su upisali master akademske studije, odnosno doktorske akademske studije i Stipendista Ministarstva;
  • sufinansiranje troškova prijave i odbrane doktorske disertacije Stipendista Ministarstva;
    stipendiranje mladih istraživača;
  • sufinansiranje učešća mladih istraživača na olimpijadama znanja;
    sufinansiranje učešća istraživača na naučnim skupovima i sastancima radnih tela naučnog skupa u inostranstvu;
  • sufinansiranje boravka istraživača iz inostranstva u Republici Srbiji po pozivu;
    sufinansiranje završne obrade doktorskih disertacija istraživača i Stipendista Ministarstva angažovanih na projektu Ministarstva;
  • sufinansiranje postdoktorskog usavršavanja istraživača;
    finansiranje nabavke naučne i stručne literature iz inostranstva i pristupa elektronskim naučnim i stručnim bazama podataka, kao i edukacija za njihovo efikasno korišćenje;
  • finansiranje dodele Digital Object Identifier – DOI brojeva za naučne časopise koji izlaze u Republici Srbiji, a koji su uključeni u međunarodni sistem dostupnosti i razmene informacija (CrossRef);
  • finansiranje izrade, održavanja i publikovanja bibliometrijskog izveštaja o časopisima za potrebe kategorizacije i rangiranja časopisa koji izlaze u Republici Srbiji;
  • sufinansiranje izdavanja naučnih časopisa u Republici Srbiji;
  • sufinansiranje izdavanja monografija u Republici Srbiji;
  • sufinansiranje održavanja naučnih skupova u Republici Srbiji;
  • sufinansiranje kolektivnih članarina u međunarodnim naučnim udruženjima/organizacijama;
  • sufinansiranje aktivnosti dodatnog obrazovanja i usavršavanja talentovanih učenika i studenata za bavljenje naučnoistračivačkim radom.

Rok za podnošenje prijava po tačkama 1., 5. i 11. do 18. je 30 dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, zaključno sa 29.01.2018. godine, a do kraja prve polovine 2018. godine objaviće se drugi javni poziv za programsku aktivnost izdavanja monografija u Republici Srbiji.

Rok za podnošenje prijave za programsku aktivnost pod tačkom 10. je 60 dana od dana objavljivanja, zaključno sa 27.02.2018. godine.

Konkurs po ovom pozivu za programske aktivnosti pod tačkama 2. do 4. i 6. do 9. je otvoren tokom cele godine.

Prijava na ovaj Javni poziv vrši se podnošenjem odgovarajućeg zahteva, na obrascima Ministarstva, uz dokumentaciju koja je navedena u njima.

Obrasci odgovarajućih zahteva, kao i kriterijumi na osnovu kojih će se odlučivati o pristiglim prijavama, i ostale informacije od značaja za sprovođenje ovog Javnog poziva nalaze se na sajtu Ministarstva: www.mpn.gov.rs .

Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti neposredno preko pisarnice republičkih organa ili putem preporučene pošte na adresu: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, 11000 Beograd, Nemanjina 22-26, sa naznakom „Prijava na Javni poziv za …. (naziv programske aktivnosti za čije sufinansiranje se podnosi zahtev)”.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.