Početna Blog Strana 381

Dan broja Pi (π)

Broj π je takođe poznat i kao Arhimedova konstanta (ne treba mešati sa Arhimedovim brojem) i Ludolfov broj.

Dan broja pi je godišnja proslava kojom se obeležava ova matematička konstanta, a obeležava se 14. marta (ili 3/14 po američkom zapisu datuma- mesec/dan) jer su 3, 1 i 4 najvažniji brojevi u decimalnom zapisu broja π. Inače, ceo zapis izgleda ovako: 3,14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 69399 37510 58209 74944 5923.

Dan broja Pi

Najraniju poznatu službenu ili veću proslavu Dana broja pi organizovao je Leri Šo 1988. godine u Eksploratorijumu u San Francisku, gde je radio kao fizičar,kada su osoblje i javnost marširali oko jednog od muzejskih kružnih prostora nakon čega su konzumirali voćne pite.

Ovaj dan obeležava se na mnogo načina, uključujući jedenje pite, gađanje pitama i raspravljanje o značaju broja π.

Više o broju Pi saznajte OVDE.

Preminuo je Stiven Hoking

U 76. godini, u svom domu u Kembridžu, preminuo je Stiven Hoking, jedan od najpoznatijih naučnika današnjice.

Hoking je diplomirao na Oksvordu, pa je zatim, sa temom iz Teorije relativnosti doktorirao na Kembridžu. Postao je član Kraljevskog društva 1974. godine, a pet godina kasnije i profesor matematike.

Život Stivena Hokinga

On je započeo proučavanje opšte Teorije relativnosti i primetio je da Ajnštajnova teorija ne objašnjava kvantnomehaničku prirodu fizike niti opisuje adekvatno “crne rupe” i “veliki prasak”. Kasnije, u svojim radovima, pokazao je da se prostor- vreme singularitet mora pojaviti na početku univerzuma i prostora i vremena, a da je to bio “veliki prasak”, odnosno tačka beskonačne visoke gustine prostornovremenske zakrivljenosti, od koje se svemir dalje širi.

Pročitajte i… Izreke i citati Stivena Hokinga

Pored toga, Stiven je unapredio znanje o crnim rupama, a dokazao je i hipotezu da su samo masa, ugaoni moment i električno naelektrisanje očuvani jednom kada materija dospe u crnu rupu.

Ono po čemu će takođe biti upamćen, jeste što je, uprkos svim izgledima, nadživeo prognoze teške bolesti. Naime, kada je imao 22. godine, dobio je progresivnu neuromotoričku bolest koja veoma onesposobljuje i ograničava kretanje i govor. Doktori su mu dali još samo nekoliko godina života. Ipak, Stiven je sa ALS-om živeo više od 50 godina.

Britanski zakoni koje kraljica ne mora da poštuje

Svaka država ima svoje zakone, kojih svi moraju da se pridržavaju. Osim Velike Britanije i kraljice Elizabete, koja, za početak, može da bude vlasnica svih delfina u Britaniji.

Zanimljivosti o kraljici Elizabeti.

1. Ne treba joj pasoš

Kada kraljica ide na svoja nebrojana putovanja i posete, ne mora da brine da li je ponela pasoš i da li je on overen. U Britaniji, svaki pasoš izdat je u kraljičino ime, pa naravno, ona svoj ne mora da nosi.

2. Ne mora da plaća porez

Dok deo novca od poreza u Britaniji odlazi upravo u kraljičine ruke, ona, po zakonu, nije obavezna da ga plaća. Ipak, od 1992. godine, Elizabeta je donela odluku da će ovo ipak da čini.

3. Informacije od javnog značaja

Ove informacije najčešće koriste novinari i mediji, a iako su javni, potrebna je dozvola da biste ih dobili. Isto tako, jedan deo ovih informacija odnosi se na poznate ličnosti. Naravno, kraljica i njena deca i unučići su izuzetak i oni ne moraju da šalju informacije i o njima se malo zna, iz bezbednosnih razloga.

4. Ne treba joj vozačka dozvola

Ukoliko bi kraljica odlučila da se provoza kolima, ne mora da nosi vozačku dozvolu. Ne mora ni da je ima. Na svu sreću, monarhija je vozila kamion tokom Drugog svetskog rata i uverili smo se da umeju da voze. Takođe, kraljica ne mora da poštuje ograničenja brzine, jednako kako to ne moraju da rade policajci, vatrogasci i kola Hitne pomoći.

5. Imuna je na parnice i suđenja

Ukoliko biste uhvatili kraljicu da krši zakon, ne očekujte mnogo od toga. Legalno je nemoguće tužiti kraljicu.

6. Može da pojede labuda

Ne kažemo da je kraljica ikada jela labuda, ali ako bi želela, zakonom joj je dozvoljeno to da učini.

7. Poseduje sve britanske delfine i kitove

Ovaj bizarni zakon seže u 1300-te godine, kada su tadašnji vladari odlučili da će da zakonom dobiju pravo na posedovanje svih kitova, delfina i jesetri u Velikoj Britaniji. Takođe, kraljica Elizabeta je vlasnica svih labudova na Temzi.

Panel “PISA – značaj PISA testiranja u procesima modernizacije vaspitno-obrazovnog sistema”

Međunarodni sajam obrazovanja „Putokazi“ održan je od 8. do 10. marta u Master centru Novosadskog sajma a u fokusu su bile teme, kao što je model dualnog obrazovanja i primena informaciono-komunikacionih tehnologija.

Na štandu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja učenici su imali priliku da predstave na koji način će ono što su naučili primeniti u praksi i kako je moguće na kreativnan način pristupiti učenju i savladavanju zadatih obaveza.

Državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Anamarija Viček govorila je u petak, 9. marta na panelu „PISA – značaj PISA testiranja u procesima modernizacije vaspitno-obrazovnog sistema“.

PISA testiranje

PISA testiranje počinje sredinom aprila i završava se početkom juna 2018. Po kriterijumima OECD za formiranje reprezentativnog uzorka, izabrano je približno 170 škola. Uzorkom su obuhvaćene gimnazije, srednje stručne škole, manji broj osnovnih škola, državne i privatne škole iz različitih regiona.

Pored osnovnih domena: matematičke, jezičke i naučne pismenosti, učenici će prvi put raditi i test iz finansijske pismenosti i globalnih kompetencija. Testiranje će se realizovati u potpunosti elektronski.

U PISA testiranju učestvuje preko 80 zemalja. Rezultati otkrivaju kakav je kapacitet učenika da stečena znanja i veštine primene u ključnim oblastima, odnosno, koliko su ta znanja funkcionalna u svakodnevnom životu.

Nesanica je nasledna?

Ne možete da spavate? Slobodno za insomniju možete da okrivite gene, jer su najnovija istraživanja pokazala da određene genetske mutacije dovode do nesanice. Ovo bi moglo da pomogne da se konačno pronađe i lek za insomniju.

Od nesanice u svetu pati između 10 do 20 % odraslih ljudi. Nesanica može da uzrokuje brojne probleme, kako oboljenja kao što su dijabetes tipa 2 i srčana oboljenja, tako i depresiju i post traumatski stres.

Mnogi ljudi pretpostavljaju da insomnija predstavlja samo nemogućnost da zaspimo. Ipak, ovaj poremećaj uključuje i različite simptome, kao što je buđenje u toku noći, nemogućnost da zaspimo ponovo, hroničan umor i buđenje sa osećajem nenaspavanosti.

Pročitajte i… 8 neočekivanih razloga zašto ne možemo da zaspimo

Nesanica kao nasledni faktor

Više od pola miliona ratnih veterana ima problema sa spavanjem, pa su zato istraživači odlučili da sprovedu studiju, sakupljajući podatke upravo ratnih veterana.

Tim je otkrio da insomnija jeste nasledni element, i tako su potvršene i prethodne studije koje su uključivale blizance. Nesanica je povezana sa genetskim varijacijama hromozoma 7 i 9 kod ljudi evropskog porekla.

Hromozom 7 povezan je i sa konzumacijom alkohola, kao i sa vezom u razvoju mozga i električnih signala povezanih sa snom i spavanjem. Uz to, postoji i genetska veza između nesanice i dijabetesa tipa 2, ali i nesanice i depresije.

Trenutno lečenje nesanice podrazumeva lekove za spavanje, kognitivno- bihevioralnu terapiju i opuštanje, a ovim otkrićima, naučnici su na korak da nađu efikasan lek protiv insomnije.

Pogledajte kako izgleda zvaničan NASA plan za odbranu Zemlje od asteroida

Inženjeri i naučnici osmislili su zvaničan plan SAD vlade u slučaju da otkrijemo da ka Zemlji ide razarajući asteroid.

NASA trenutno posmatra kretanje asteroida Benu, koji je u istom orbiti kao i mi i najverovatnije ćemo se susresti sa njim 2135. godine. Šanse da nas Benu udari su jedna u 2.700, što svakako nije malo. Proračuni naučnika su da bi nam za antiasteroid letilicu biti potrebno 800 miliona dolara, a ona bi morala biti teška oko 8 tona.

Šta ako bi asteroid krenuo na Zemlju?

Postoji pak problem, koji se tiče određivanja tačne lokacije gde bi ovaj asteroid mogao da udari, uzevši u obzir preiod od 100 godina, solarni vetar, gravitaciju drugih planeta i ostale uslove u svemiru.

Ovo je važno odrediti, kako bi naučnici razmotrili koja opcija je najbolja da asteroid ne udari u nas. Na primer, ukoliko bismo odlučili da usporimo asteroid udarajući u njega svemirskom letilicom, u riziku smo da ga približimo putanji na kojoj se nalazi naša planeta.

Pročitajte i… Nauka iza filma “Armagedon” nije samo fikcija?

Najbitniji faktor, prema naučnicima, jeste da na vreme uočimo asteroid. Ukoliko bismo ga primetili prekasno, sklanjanje sa putanje nije opcija. A tada, koristili bismo nuklearnu bombu koja bi ga uništila. Ovo su trenutno dve opcije naučnika kada je u pitanju eventualni preteći udar asteroida na našu planetu.

Sve o vitaminu D3 što dosad sigurno niste znali!

U zavisnosti od toga gde stanujete, možda ćete posle ovog teksta razmisliti da više vremena provodite napolju ili da konzumirate suplemente vitamina D.

Šta je vitamin D3?

Vitamin D3 je najčešći i najdostupniji tip vitamina D. Pored toga što se nalazi u hrani, njega najviše ima upravo u sunčevom svetlosti na koži. Iako je ovaj vitamin esencijalan za brojne telesne funkcije, mnogi ljudi ga ne dobijaju dovoljno, pogotovo ne zimi. Nedavne studije pokazale su da milijardu ljudi pati od manjka vitamina D.

Koliko vitamina D nam treba?

Stručnjaci savetuju od 600 do 4000 jedinica dnevno za decu i odrasle. što je veoma teško postići zimi. Iz tog razloga, ovaj vitamin možete dobijati i iz hrane, kao što su mlečni proizvodi, žitarice i namirnice od celog zrna. Uz to, vitamina D3 ima u jajima, šitaki pečurkama, lososu i tuni.

Vitamin D3 i zdravlje

1. Popravlja raspoloženje: Vitamin D utiče na lučenje hormona sreće.

2. Šiti srce: Budući da ovaj vitamin reguliše šećer u krvi, doprinosi opštem zdravlju, pa tako i zdravlju srca.

3. Jača kosti: Vitamin D3 utiče na rast i zdravlje kostiju, te sprečava rizik od preloma i osteoporoze.

4. Smanjuje rizik od raka: Naročito kancera debelog creva, prostate i dojke.

5. Čuva pamćenje: Mozgu je potreban vitamin D3 kako bi pravilno funkcionisao.

6. Jača imunitet: Vitamin D3 pomaže ćelijama da se bore sa upalama i infekcijama.

7. Snižavaju krvni pritisak: Ovaj vitamin igra glavnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska.

8. Studije su pokazale da ovaj vitamin jača mišiće, utiče na balans i fizičku spremu, te pomaže pri vežbanju.

Bizarna predviđanja koja su se obistinila

Mark Tven

Bilo da je u pitanju zdrav razum, praćenje političkih dešavanja, malo više znanja ili “šesto čulo”, brojne događaje u istoriji ljudi su uspeli da predvide. U nastavku saznajte za neka najzanimljivija predviđanja.

Novinar Vilijam Tomas Sted je 1893. godine objavio svoj magazin “Borderlend” koji se bavio natprirodnim. On je 1886. godine napisao priču o nesreći u kojoj brod, bez čamaca za spasavanje, tone i nastaje velika tragedija. Druga priča, nastala nekoliko godina kasnije, odnosila se na spasilačke misije nakon što je brod udario o ledeni preg u Atlantskom okeanu.

Ovo su ljudi naravno odmah povezali sa potonućem Titanika 1912. godine. Što je još zanimljivije, Vilijam je bio putnik koji je preminuo, sa još 1500 putnika.

Bizarna predviđanja

Predsednik Tramp

U crtanoj seriji “Simpsonovi”, u epizodi koja je emotivana 19. marta 2000. godine, Bart ima viziju da Lisa postaje novi predsednik SAD, a da joj je konkurent upravo Tramp.
Ipak, ovo nije prvi put da su ljudi predvideli da bi Donald Tramp mogao postati predsednik SAD. U pesmi benda “Rage Against the Machine” u video- spotu “Sleep Now in the Fire” jedan od ljudi u masi drži natpis na kojem piše “Donald Tramp za predsednika 2000.”.

Društvene mreže

Bil Gejts je 1999. godine objavio knjigu “Business @ the Speed of Thought: Succeeding in the Digital Economy” u kojoj je pisao o budućnosti. U tekstu je naveo da će privatni vebsajtovi prijatelja i porodice postati uobičajeni i da ćemo moći da četujemo sa njima i da planiramo događaje. Takođe, predvideo je da će uređaji imati “pametni advertajzing”.

Vesti na iPad-u

U “2001: Odiseja u svemiru”, autor Artur Klark zamišlja da astronaut čita vesti sa Zemlje na uređaju koji se zove Newspad. Kasnije, kada se pojavio iPad, Samsung je tvrdio da je Klark idejni tvorac ovog uređaja, a ne Epl.

DVD-i

OMNI magazin je 1987. godine intervjuisao kritičara Roberta Eberta koji je izjavio da će u budućnosti video- kasete biti zamenjene, a da će ljudi filmove snimati i puštati preko tehnologije “laserskog diska” ili CD-a.

Smrt Marka Tvena

Halejeva kometa pojavljuje se na svakih 76 godina, a 1835., kada se Mark Tven rodio, bila je najbliža zemlji. Tvejn je sam predvideo svoju smrt: “Došao sam sa Halejevom kometom 1835. godine. Ona stiže sledeće godine i očekujem da ću otići sa njom. Bilo bi veliko razočarenje u mom životu da ne odem sa njom”. I zbilja, naredne godine, 21. aprila 1910. Mark Tven je preminuo, dan nakon što je Halejeva kometa bila najsjajnija na nebu.

Pokrenut projekat “Škola kao nacrtana za vas”

Eurobanka i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja najavili su projekat “Škola kao nacrtana za vas” čiji je cilj poboljšanje uslova za rad i učenje u srednjim ekonomskim školama u Srbiji.

U okviru programa biće raspisan konkurs za učenike srednjih škola za dizajn humanitarne kartice “Eurobank Veliko srce”, a od svake transakcije koju klijenti izvrše tom karticom odvajaće se deo sredstava za renoviranje učionica, kabineta i kupovinu neophodne opreme, bez dodatnih troškova za korisnike kartice.

“Ono što smo iznad same akcije videli kao produžetak saradnje to je mogućnost da se kroz finansijsku pismenost na kojoj intenzivno radimo, deca osposobljavaju i stiču određene veštine još u osnovnoj školi”, naveo je ministar. Osim toga, Šarčević je kazao da bi bilo dobro po uzoru na Švajcarsku kreirati i dualne modele u bankarstvu.

Konkurs “Eurobank Veliko srce”

Konkurs za dizajn kartice “Eurobank Veliko srce” trajaće od 16. marta do 13. aprila, a objava rezultata i proglašenje pobednika biće 27. aprila.

O pobedniku će odlučivati žiri u čijem sastavu će biti predstavnik banke, predstavnik Masterkarda, predstavnik Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i pomoćnik direktora Dečijeg kulturnog centra Leontina Vukomanović.

Gugl našao način da predvidi srčani udar skeniranjem oka

Novi sistem koji su osmislili Verily i Google AI istraživači koristi fotografije mrežnjače kako bi se predvidele kardiovaskularne bolesti.

Gugl je stvorio algrotiam koji može da predvidi srčani udar, koristeći veštačku inteligenciju kako bi izračunao faktore rizika kada su srčana oboljenja u pitanju. Prema najnovijim istraživanjima, ovaj algoritam može da predvidi srčana oboljenja i 5 godina pre nego što se ona dese.

Ova činjenica nije iznenađujuća, jer doktori veoma često primećuju medicinska oboljenja, uključujući dijabetes, povišen pritisak i holesterol, kao i rak, upravo pregledom očiju.

Da bi izimitirali ovu sposobnost, Verily i Gugl istraživači napravili su AI softver koji je istraživao mrežnjaču kod pacijenata. Pokazano je da algoritam može da predvidi srčana oboljenja u proseku uspešno u 70% slučajeva.