Početna Blog Strana 380

Uskršnje ostrvo nestaje?

Kako navode svetski mediji, delovi poznatog Uskršnjeg ostrva su u opasnosti da nestanu, usled rasta nivoa svetskog mora.

Neizvesna budućnost Ukršnjeg ostrva

Uskršnje ostrvo nalazi se u Tihom okeanu, a čuveno je po statuama koje su napravili ljudi plemena Rapa Nui. Na vrhuncu razvoja, na ostrvu je živelo oko 17.500 ljudi, a kada su na njega 1722. godine stigli prvi holandski moreplovci, na ostrvu je živelo svega oko 3.000 ljudi. Do 1860-tih godina, pleme je nestalo.

Danas, na čileanskom ostrvu živi oko 6.000 lljudi, ali usled porasta nivoa svetskog mora, postoji opasnost da ostaci plemena Rapa Nui nestanu, a ut to i statue koje godišnje poseti oko 100.000 turista.

“Prognoza jeste da će do 2100. godine, nivo mora porasti do 1,8 metara, što je dovoljno da se veći deo statua uništi, jer su poprilično blizu mora”, navodi se u izveštaju. Ipak, stručnjaci kažu da postoji rešenje, a to je da se statue izmeste. Ipak, to dolazi sa cenom- mogućnost oštećenja i istorijske poruke.

Vlada Srbije usvojila tri predloga zakona iz oblasti prosvete

Vlada Srbije usvojila je Predlog zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije, Predlog zakona o udžbenicima i Predlog zakona o prosvetnoj inspekciji.

Predlogom zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije (NOKS) uređuje se oblast kvalifikacija, povezuje sa tržištem rada i daje osnova za primenu koncepta celoživotnog učenja, koji direktno razvija potencijale pojedinca i unapređuje ceo sistem obrazovanja.

Uspostavljanjem NOKS-a stvara se jedinstveni nacionalni okvir koji obuhvata sve postojeće nivoe i vrste kvalifikacija, sticane kroz formalno i neformalno obrazovanje.

Predlogom zakona o udžbenicima uređuje se pripremanje, odobravanje, izbor, izdavanje, povlačenje i praćenje udžbenika i priručnika, kao i dodatnih nastavnih sredstava za osnovnu i srednju školu.

Dosadašnja praksa pokazala je da su procedure neefikasne i dugotrajne i da se moraju naći celishodnija rešenja, urediti nadležnost organa, obezbediti poštovanje zadatih rokova.

Za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom neophodno je obezbediti odgovarajuće udžbenike, a da se poseban fokus usmeri na korisnike besplatnih udžbenika. Centar za niskotiražne udžbenike, kao posebna jedinica, imaće obavezu da vodi računa o materijalnom i socijalnom statusu korisnika ovih udžbenika.

Predlogom zakona o prosvetnoj inspekciji propisuju se poslovi prosvetnog inspektora, ovlašćenja i poveravanja poslova inspekcijskog nadzora opštinama, gradovima, kao i određivanje broja inspektora na teritoriji lokalne samouprave.

Dugogodišnja praksa ukazuje da je neophodno da prosvetni inspektori blisko sarađuju sa prosvetnim savetnicima, u situacijama kada je njihovu nadležnost teško razgraničiti.

Čudne stvari koje se dešavaju našem telu dok spavamo

Saznajte zašto neki ljudi mesečare, pričaju u snu ili imaju osećaj da padaju.

Tokom spavanja prolazimo kroz dve faze: REM i NREM. Tokom ptve faze i sanjamo, jer se pojačava rad nerurona u mozgu, te je mozak aktivan kao i kada smo budni. U nastavku saznajte šta se sve dešava sa telom dok smo mi u svetu snova.

Osećaj da padamo

Trzanje tokom sna događa se 70% ljudi s vremena na vreme. Nije dokazano zašzto se to dešava, ali naučnici predlažu da je u pitanju prirodno opuštanje nervnog sistema dok spavamo. Druga teorija bazira se na tome da su mišići opušteni pa dolazi do “trzanja”.

Mesečarenje

Hodanje u snu događa se tokom NREM faze, ali nije jasno zašto. Naučnici smatraju da kod mesečara, mozak se bori sa NREM fazom i stanjem budnosti, a mesečarenje može biti uzrokovano brojnim razlozima od depresije, preko stresa, do groznice.

Pričanje u snu

Ljudi pričaju u snu tokom obe faze sna. Dok hronično pričanje u snu predstavlja oboljenje, periodično izgovaranje reči i rečenica je uobičajeno, a dešava se tokom prelaska iz NREM i REM fazu.

Usporava se funkcija bubrega

Mnoge fiziološke funckije su usporene, pa tako i rad bubrega. Iz tog razloga i proizvodnja urina je ograničena, pa uglavnom ljudi tokom sna ne moraju da idu da mokre.

Pojačani gasovi

Tokom sna opušteni su svi mišići, pa i oni na analnom otvoru. Zato ljudi češće imaju gasove tokom spavanja.

Čulo mirisa je ograničeno

Dok spavamo, čulo mirisa skoro da i ne funkcioniše i zato će nas pre probuditi buka nego na primer miris dima.

Mišići su paralizovani

Tokom REM faze, mišići ruku i nogu su privremeno paralizovani, a naučnici ovo objašnjavaju time što nas paraliza sprečava da reagujemo u odnosu na ono što sanjamo. Zato, kod nekih ljudi i dolazi do tzv. paralize sna.

Usproava se rad srca

Tokom sna, usporava se rad kardiovaskularnog sistema, a samim tim opada i telesna temperatura.

Koža proizvodi više kolagena

Koža luči više kolagena, pa je zato san povezan sa regeneracijom i rastom ćelija.

Malo smo viši

Diskovi u kičmi tokom sna se rehidrriraju te smo ujutro za nekoliko centimetara viši.

Znakovi da imate manjak kalcijuma u organizmu

Kalcijum je važan za zdrave i jake kosti, a njegov manjak može da dovede do mnogo zdravstvenih komplikacija. U nastavku otkrijte kako vam telo pokazuje da vam nedostaje ovog minerala.

Manjak kalcijuma u organizmu

1. Krhke kosti

Ukoliko se desi da slomite ruku ili zglob prilikom i najmanjeg udarca ili pada, to bi mogao da bude znak da su vam kosti slabe i krhke. Nakon 30. godine, kosti polako gube kalcijum, pa je važno da ga nadomestite ishranom i suplementima.

2. Jedete samo svežu ribu

Riba u konzervi ima nešto što sveža riba nema: jestive kosti. Konzumiranjem kostiju unosite u organizam ogromne količine kalcijuma.

3. Grčevi u mišićima

Pored toga što je ovo znak manjka magnezijuma, i manjak kalcijuma može da dovede do grčenja mišića, osetljivosti i neprijatnosti u mišićima.

4. Imate visok krvni pritisak

Dok je vrlo verovatno za hipertenziju krivac drugi razlog pored nedostatka kalcijuma, neke studije otkrile su da konzumiranje dnevne preporučene doze ovog vitamina uklanja rizik od visokog pritiska. Stoga, u ishranu uvrstite mlečne proizvode, bademe, brokoli ili kupus.

5. Ne konzumirate dovoljno vitamina D

Kalcijumu je potreban vitamin D, kako bi se absorbovaou telo, što znači da možda imate manjak i jednog i drugog nutrijenta. Povećajte unos mleka, žitarica i prirodnog soka od narandže, kako biste povećali i vitamin D i kalcijum.

6. Intolerantni ste na laktozu

Usled netolerancije na laktozu, ljudi unose namirnice koje manjkaju kalcijumom, poput mleka, jogurta i sira. Zamenite ih namirnicama koje takođe sadrže kalcijum, kao što su zeleno lisnato voće, narandže, orasi i bademi, te mleko od badema, kokosa ili soje.

Uskoro isplata pete i šeste rate učeničkih i studentskih kredita i stipendija

U skladu sa najavom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, uskoro počinje isplata studentskih i učeničkih kredita i stipendija.

Isplata pete i šeste rate studentskih i učeničkih kredita i stipendija za školsku 2017/2018 počeće u u petak, 23. marta. Novac će biti uplaćen posle 15 časova i podizanje je moguće na svim UniCredit bankomatima. Takođe, karticu UniCredit Banke možete koristiti za sva plaćanja.

Zašto još uvek nije otkriven lek za kancer?

Statistike pokazuju surovu realnost: jedna od dve osobe susrešće se sa nekim oblikom kancera u nekom trenutku života. Nameće se logično pitanje: sa svim vremenom i novcem koje se ulaže u lečenje ove bolesti, zašto još uvek nije otkriven lek? 

Jedan od najvećih problema kod većine ljudi jeste da razumeju šta je zapravo kancer. Reč se ne odnosi na jednu bolest, već spektar termina koji se koristi za imenovanje na hiljade bolesti. Iz tog razloga, priča o pronalasku leka za rak odnosi se samo na generalna rešenja, a ne za konkretnu bolest.

Različiti kanceri imaju različitu patologiju i simptome. Čak i kada su u pitanju “familije” rakova, postoje različite varijante bolesti, sa različitim linijama ćelija. Ovo znači da je nemoguće istraživati i naći lek za rak, iako istraživači se fokusiraju na pojedinačne kancere.

Postoji li lek za rak?

Ipak, ovo ne znači da naučnici za neke vrste raka nisu našli lek. U poslednjoj dekadi, rak testisa uspešno se leči u 98% slučajeva, dok se melanom leči u 89% slučajeva.

Lečenje raka ima različitu težinu, u zavisnosti od tipa kancera. Bolest nastaje usled deljenja ćelija, kada dođe do mutacije DNK što uzrokuje rast kancerogenih ćelija. Te ćelije telo prirodno uništava, ali budući da se ćelije dele milijardu puta, postoji šansa da mutacija “isklizne” imunom sistemu i da dođe do pojave kancera.

Zato, jedan od glavnih ciljeva istraživanja jeste markiranje ćelija i identifikovanje kancera u ranoj fazi razvoja, kako bi se on uklonio, a zdravo tkivo ostalo netaknuto. Naučnici pokušavaju da osmisle lek koji će da napada kancerogene ćelije i da ih oslabi, kako bi ih onda imuni sistem uništio.

Ipak, stvari ni ovde nisu tako jednostavne, jer ljudi drugačije reaguju na lečenja, a dok kod nekih određeni tretman deluje, dok drugih nema nikakvog efekta. Zato ljudi sa dijagnozom raka idu na različite vrste lečenja i kombinuju brojne metode, kako bi se otkrilo koja je najefikasnija.

Dok ne postoji univerzalni lek za rak, postoje metode lečenja, a neki kanceri se leče lakše, dok neki, zasad, teže.

Naizgled bezazlene navike koje izazivaju nesanicu

Ukoliko patite od nesanice, razmislite da promenite stil života, jer brojne, naizgled bezazlene navike, mogu i te kako da utiču na kvalitet sna.

Navike koje izazivaju nesanicu

1. Različit ritam spavanja vikendom. Ukoliko odlučite da za vikend ležete kasnije i ustanete kasnije, postoji velika verovatnoća da ćete patiti od insomnije tokom nedelje, jer ste poremetili svoj unutrašnji biološki sat.

2. Odlazite na spavanje prerano. Skoro 90% ljudi koji pate od nesanice odlaze na spavanje prerano. Uprkos tome šta vam intuicija kaže, prerani odlazak na spavanje utiče upravo na nemogućnost tonjenja u san.

3. Nemate ustaljen ritam spavanja. Ukoliko nemate ustaljen ritual odlaska na spavanje i buđenja, verovatno ćete patiti od nesanice.

4. Potcenjujete unos kofeina. Prevelika količina kafe u toku dana i te kako može da vas razbudi. Stoga pijte najviše četiri šoljice kafe i izbegavajte da ispijate ovaj napitak najmanje 4 sata pred spavanje.

5. Ustajete iz kreveta usred noći. Ukoliko se desi da se probudite usred noći, nemojte ustajati iz kreveta. Nastavite da ležite jer ćete tako lakše zaspati.

6. Ne koristite telefon pred spavanje, jer su studije pokazale da ova rutina razbuđuje.

Pokrenut “Mejkres spejs”: prva otvorena laboratorija za sve kreativce u Beogradu

Centar za promociju nauke, uz podršku kompanije NIS, otvorio je prvi beogradski Mejkers spejs u Naučnom klubu u Beogradu.

Otvaranju otvorene laboratorije za sve kreativce koji traže mesto za realizaciju svojih ideja prisustvovao je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević. Ministar je istakao da se nada da će ovakvih radionica biti više i da na ovaj način šaljemo jasnu poruku da je u Srbiji nauka poželjna i da mladima dajemo šansu.

Šta je Mejkers spejs?

Mejkers spejs je prvi radioničarski prostor ovakve vrste kod nas: to je otvorena laboratorija za sve kreativce koji traže mesto za realizaciju svojih ideja. Kao deo Naučnog kluba Beograd, na preko 130 kvadratnih metara prostora, članovi Mejkers spejsa imaju na raspolaganju tehnički materijal, alate, radni prostor, računare, stručnu pomoć i savete kolega sa kojima mogu da razvijaju svoje projekte – od ideje pa do gotovih prototipova.

U Mejkers spejsu članovi imaju otvoren pristup svim sadržajima – od biblioteke, preko računarske mreže do mašina, i potpuno su slobodni da koriste sve dostupne resurse.

Prostor je otvoren za decu, odrasle, naučnike, preduzetnike, umetnike, kreativce i sadrži široki spektar opreme – od 3D štampača i skenera, laserskih testera, CNC mašina, lemnih stanica pa do makaza za sečenje kartona. Prostori poput ovog pravi su inkubatori znanja i tehnologija za 21 vek.

Članstvo je dobrovoljno i besplatno, ali je obavezno za sve one koji žele da koriste Mejkers spejs za svoje potrebe. Članovima su potpuno dostupni svi resursi Mejkers spejsa i imaju pravo da učestvuju na svim kursevima i obukama. Svi članovi dobijaju elektronske članske karte.

Zašto se ljudi toliko plaše broja 13?

Postoji mnogo fobija i sujeverja u koje ljudi širom sveta veruju, a jedno od najrasprostranjenijih vezuje se za broj 13, koji se smatra nesrećnim. Zašto je do toga došlo i da li je ovo opravdano, saznajte u nastavku.

Bezbroj je uobičajenih fobija od kojih ljudi pate, kao što su visina, pauci, klovnovi ili zmije. A onda, tu je i broj 13. U pitanju je cifra kao i svaka druga, pa ipak, postoje horor filmovi o njemu, neke grade nemaju 13. sprat, a brojni ljudi izbegavaju da se venčaju 13. dana u mesecu, a tu je i čuveni petak 13. Fobija od ovog broja zove se triskaidekafobija i, dok je retka, mnogi ljudi osećaju nelagodu od broja 13.

Zašto je broj 13 toliko strašan?

Istoričari ukazuju na nekoliko potencijalnih razloga zašto se broj 13 smatra brojem koji donosi nesreću. Najpopularnija teorija ima korene u bibliji: bilo je 13 apostola na Poslednjoj večeri, a 13. je stigao upravo Juda. U nordijskoj mitologiji, postoji 12 bogova koji mirno jedu dok se ne pojavljuje 13. gost- Loki, koji pravi nered. Da 13 osoba donose loše vesti stiglo je i u priče o Hariju Poteru.

Drugo objašnjenje odnosi se na broj 12. Postoji 12 sati na satu, 12 meseci u godini, 12 znakova Zodijaka… Nakon ovog “savršenog” broja sledi broj 13, koji je očigledno bio inspiracija ljudima još od drevnih vremena.

Predstavljen projekat za povećanje pristupa kvalitetnom predškolskom obrazovanju

Cilj projekta “Inkluzivno predškolsko vaspitanje i obrazovanje” koji je predstavljen u Beogradu je povećanje pristupa kvalitetnom predškolskom vaspitanju i obrazovanju za svako dete, a posebno za decu iz socijalno ugroženih sredina.

Projekat, vredan 47 miliona evra podržaće povećanje kapaciteta predškolskih ustanova kroz izgradnju, prenamenu ili adaptaciju javnih zgrada i na taj način otvoriti 17.000 dodatnih mesta u predškolskim ustanovama. Projekat će doprineti i unapređenju profesionalnih kapaciteta vaspitača i unapređenju planova i programa i obuhvatati mere koje će povećati obuhvat dece iz najosetljivijih grupa kroz grantove za najmanje 30 opština.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević rekao je da predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Srbiji ima dugu tradiciju, dobru i kvalitetnu praksu i veliki stručni potencijal.

Inksluzivno predškolsko obrazovanje

“Delatnost predškolskih ustanova u Srbiji godinama je razvijana kao multifunkcionalna i danas možemo biti ponosni što integrisani sistem predškolskog vaspitanja i obrazovanja obezbeđuje podršku celovitom razvoju i dobrobiti dece, negu, preventivno – zdravstvenu i socijalnu zaštitu dece, kompenzatornu funkciju, funkciju pripreme za polazak u školu i celoživotno učenje, podršku vaspitnoj funkciji porodice”, naveo je ministar.

On je ocenio da je obuhvat dece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem i dalje znatno ispod proseka zemalja Evropske unije, kao i da je obuhvat posebno nizak kada su u pitanju deca iz osetljivih grupa.

Šarčević je izjavio i da je ovo najveći i najkompleksniji projekat posvećen predškolskom vaspitanju i obrazovanju i da predstavlja veliki izazov i šansu za sve koji su zainteresovani i odgovorni za unapređivanje podrške deci predškolskog uzrasta i njihovim porodicama.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je da je, osim, stvaranja novih kapaciteta za predškolski sistem cilj projekta i razvoj kvalitetnih vaspitača koji će biti posvećeni deci.

“Predškolski sistem treba da prevaziđe jaz nastao urušavanjem klasične šire porodice. Mi stvari menjamo od početka. Verujem da će nam se u budućnosti u ovom projektu pridružiti i mnogi drugi investitori”, naveo je on.

Predškolsko obrazovanje u Srbiji

U Srbiji je svako drugo dete obuhvaćeno je predškolskim obrazovanjem. Upisne stope se u većini država članica EU kreću između 85 i 100 procenata. U Srbiji je više od 80 procenata dece iz dobrostojećih porodica upisano u programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja, u poređenju sa manje od 10 procenata dece iz najsiromašnijih porodica. Obuhvat romske dece u proseku iznosi samo 6 procenata. Projekat ima za cilj da učini pristup ranom obrazovanju u Srbiji ravnopravnijim.

Projekat je rađen pod rukovodstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a realizuje se uz pomoć zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj.