Početna Blog Strana 321

Pripadnici jedne vrste majmuna imaju različit DNK?

Vrsta poznata kao Bale majmuni, naseljavaju područja kontinuiranih bambusovih šuma.

Zanimljiv podatak je da ove jedinke poseduju različitu mitohondrijalnu DNK, od Bale majmuna koji žive u fragmentiranim šumama.

Ista vrsta, različit DNK

Studija koju su sproveli doktor Adisu Mekonen i njegov tim sa Univerziteta u Oslu, pokazala je razliku u DNK kod ove vrste majmuna. Naime, oni su izučavali različitost dve populacije Bale majmuna i nakon analize mitohondrijalne DNK otkrili su jake genetičke razlike između grupe koja živi u kontinuiranim šumama i grupe koja živi u fragmentovanim šumama.

Rezultati su pokazali da je grupa koja naseljava područje fragmentovane šume, slična vervetima, vrsti majmuna koja je veoma društvena i rasprostranjena u Africi, kao i grivetima, afričkim zelenim majmunima.

Neobična vrsta

Bale majmuni su slični gigantskim pandama i bambusovima lemurima. Podložni su promenama koje pogađaju njihovo stanište, kako se u velikoj meri oslanjaju na bambus.

Manje su fleksibilni u prilagođavanju okruženju koje je promenljivo, u odnosu na vrste koje se ne oslanjaju u potpunosti na jedan izvor hrane i jednu oblast.

Stručnjaci navode da se, prema rezulatatima studije, ova vrsta majmuna poput drugih sisara specijalizovanih za bambus, nalazi u velikom riziku od izumiranja u divljini zbog promene staništa.

Reč je o vrsti majmuna koja je najmanje istraživana kada su afrički primati u pitanju. Otkriveni i prikupljeni podaci predstavljaju osnovne podatke o genetičkoj strukturi populacije i evoluciji koja je ključna za procenu njihovog statusa opstanka i zaštite.

FOTO:Youtube/Printscreen

Šta može da se desi nakon konzumacije leka kom je istekao rok?

Ovakve situacije nisu retkost. Međutim, postavlja se pitanje na šta se odnosi taj rok.

Da li je reč o periodu tokom kog lek deluje ili je u pitanju period nakon kog taj isti lek može da ugrozi naše zdravlje?

Rok trajanja

Zakon kaže da svaki proizvod sa rokom trajanja, mora imati istaknut datum perioda upotrebe na ambalaži.

Taj datum ustvari predstavlja datum do kada priozvođači garantuju delotvornost i bezbednost proizvoda. Stručnjaci ističu da postoji malo naučnih dokaza da bi lek sa isteklim rokom trajanja mogao biti toksičan i kao takav opasan po zdravlje.

Ovo nije slučaj sa namirnicama kojima je istekao rok trajanja.

Lekovi zapravo postaju manje delotvorni nakon isteka roka, ali ne postoji adekvatno objašnjenje zašto je to tako. Međutim, datum isteka roka je kod upotrebe pojedinih lekova važniji nego kod drugih.

Naime, nitroglicerin i insulin gube delotvornost i ne treba ih konzumirati nakon isteka roka. Ovo takođe važi za antibiotike u tečnom stanju, jer nisu stabilni kao oni u pilulama.

Lekovi koji se koriste za kontrolu visokog krvnog pritiska, poput norepinefrina, trebalo bi baciti nakon što promene boju, navode stručnjaci.

Oni lekovi koji sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka ili sprečavaju određene napade, ne smeju se konzumirati nakon isteka roka trajanja.

Ako je reč o lekovima protiv glavobolje, ukoliko im je istekao rok, male su šanse da vam se nešto dogodi. Lek može imati samo umanjeno dejstvo.

Pre konzumacije bilo kog leka proverite rok trajanja.

Kako se izboriti s čmičkom?

Mala napast poznata kao čmičak, pojavljuje se na oku kao posledica infekcije.

Najčešće prođe sam od sebe u roku od nekoliko dana.

Vreme u “društvu” čmička

Čmičak prolazi nakon nekoliko dana, međutim ti dani mogu delovati prilično dugo. Dok sadržaj ne iscedi i ne iscuri, čmičak tera na trljanje oka, koje je teško kontrolisati.

Kako bi potpomogli sadržaju da izađe što pre, zagrevajte ga isključivo suvom toplotom. U tom slučaju najbolje će poslužiti vruće skuvano jaje u ljusci. Naime, vruće jaje uvijte u papirnu maramicu, a zatim ga prislonite na čmičak i držite ga dok je vruće.

Umesto kuvanog jaja, kao izvor toplote može poslužiti i komad cigle ili crepa. Ovi materijali odlično čuvaju toplotu, a primenjuju se isto kao jaje.

Čmičak izaziva neprijatnosti, a može se ublažiti ukoliko se na kapak nanesu kolutovi krastavca ili krompira i to presnog. Naravno, biljke pre upotrebe moraju biti oprane, jer oko ne podnosi prljavštinu, pogotovo bolesno.

U ovom slučaju mogu pomoći i određeni biljni čajevi, poput čaja od nevena. Napitak se priprema tako što se dve kašike suvih cvetova nevena stave u činiju i preliju sa dve šolje ključale vode.

Otvaranje studentske izložbe “Druga priroda” u Galeriji Drina

U petak, 17. avgusta, u 19 časova, u Galeriji „Drina” otvara se studentska izložba „Druga priroda – Second nature”, čije su autorke četiri studentkinje slikarstva sa FSU – Nevena Nešović, Sonja Đorđević, Matea Luković i Tanja Gligorijević.

Za studente Fakulteta savremenih umetnosti ovo je još jedna velika potvrda kvaliteta njihovog rada i ogromnog talenta koji poseduju.

Njihove radove odabrala je kustoskinja galerije Aleksandra Lazar, koja je posetila Fakultet savremenih umetnosti pa će i šira javnost moći da uživa u delima mladih umetnika.

Izložba će biti postavljena do 30. avgusta, a ulaz u Galeriju „Drina” je besplatan.

“Druga priroda – Second nature” – pokušaj umetnika da savremenu tehnologiju uvedu u svakodnevne životne procese

Naslov izložbe – „Druga priroda” je pokušaj umetnica da prikažu procese koji su nam toliko poznati da su u određenom smislu postali naša druga priroda – postali su nam urođeni – ali i da, u isto vreme, preispitaju rutinu takozvane objektivne stvarnosti.

Sve četiri umetnice, studentkinje slikarstva, zainteresovane su da, produbljivanjem minimalističkog pristupa, omoguće pronalaženje forme i prostora umetnosti svojstvenih savremenom trenutku.

Četiri različita uvida u kompleksnost organičke i apstraktne forme govore nam o novom polju interesovanja umetnica mlađe generacije za pronalaženje sopstvenog jezika na raskršću tehnologije, nauke, digitalizacije informacija i apstrahovanog kontinuiteta društvenih i prirodnih odnosa.

4 autorke – 4 različita pristupa spajanju savremenog i sadašnjice

Nevena Nešović (Novi Pazar, 1997) završila je drugu godinu slikarstva na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu. Bavi se slikarstvom, videom i digitalnom mikro i makro fotografijom. Koristi fotografiju kao polazište za istraživanje struktura i kretanja mikro i makro svetova.

Sonja Đorđević (Budimpešta, 1993) upisala je slikarstvo na FSU i bavi se raznim tehnikama i materijalima, otiskujući boju na platno ili papir u specifičnoj formi. Eksperimentiše fuzijom industrijske podloge i fluidnim nanošenjem i otiskivanjem boje.

Matea Luković (Beograd, 1990) koristi potencijal materijala kao što su obojeni stiropor, papirne trake i slične za oko provizorne ekspresivne orkestracije u prostoru, kojima posmatra kontinuitet između stvaranja (igre), postavke (kadriranja) i kontekstualizovanja rada. Ovi materijali i forme po svemu odudaraju od tradicionalne skulpture.

Tanja Gligorijević (Pančevo, 1977) student je master studija slikarstva na FSU u Beogradu. Interesovanja su joj usmerena ka likovnoj predstavi korpulentnog tela žene, gde u formi nalazi snagu, lepotu i monumentalnost. Posebnu pažnju daje liniji, kojom definiše skrivene prevoje i nabore tela koji iz realizma prelaze u svedenu lirsku predstavu.

Studije slikarstva na FSU – obrazovanje koje oslobađa umetnike u vama

Studije likovnih umetnosti na Fakultetu savremenih umetnosti predstavljaju pravi spoj umetnosti i savremenih tehnologija. Studenti stiču kompleksna znanja iz oblasti slikarstva, vajarstva, grafike, ali i fotografije, street arta, konceptualne umetnosti, performansa i body arta, ilustracije i stripa, primenjenih umetnosti, odnosno, najrazličitijih vidova umetničkog izražavanja, bliskih vašem senzibilitetu.

U svom radu koriste najsavremenije tehnologije, pa je njihovo stvaralaštvo podjednako zastupljeno i u digitalnom i u analognom svetu. Na raspolaganju im je tehnologija za kreiranje virtuelne realnosti, gde pomoću HTC Vive VR uređaja prave umetnička dela u 2D i 3D formatu.

Tajna uspeha studenata koji se školuju na Fakultetu savremenih umetnosti leži u individualnom razvoju i podsticanju kreativnosti kako bi mogli slobodno da biraju izražajna sredstva i medije u kojima stvaraju. To za​ rezultat ​ima kreiranje nečeg novog i nesvakidašnjeg.

Za sve one koji požele da nastave svoje školovanje i da svoj talenat razvijaju i produbljuju, na raspolaganju su master i doktorske studije vizuelnih umetnosti na FSU.

Grafički dizajn – po meri savremenog umetnika

Studije grafičkog dizajna na FSU usmerene su ka savremenim tendencijama i u korak prate potrebe koje se javljaju na današnjem tržištu. Studenti mogu da se odluče da dodatno usmeravaju svoje školovanje tako što će se opredeliti za animaciju, ilustraciju i game art, koji je izuzetno popularan i tražen na tržištu rada.

Posetite izložbu studenata FSU u Galeriji „Drina”, koja traje do 30. avgusta, i uživajte u savremenoj umetnosti koja probija granice realnog i na najbolji način oslikava drugu prirodu savremenih umetnika.

Ulaz na izložbu je besplatan.

Plaža koja je nestala, pa se ponovo pojavila nalazi se u Irskoj?

Plaža koja pripada teritoriji Irske, prvo je nestala da bi se 34 godine kasnije ponovo pojavila.

Naime, plaža Duah se pojavila tokom noći, sasvim neobjašnjivo.

Misteriozna Duah

Godine 1984. malo mestašce Duah na ostrvu Akil pogodile su jake oluje, koje su za sobom ostavile samo kamenje i rupe ispunjene vodom.

Prošle godine, uoči Uskrsa i kako meštani navode, nakon prilično ćudljivog vremena, na stotine tona peska naneto je na mesto gde je nekada bila plaža, oblikujući ponovo granice pojasa od zlata dugog 300 metara.

Kako navodi menadžer turističke agencije ostrva, Akil Šon Moloj, stanovnici su bili potpuno oduševljeni otkrivši da ponovo imaju plažu.

Velika oluja u potpunosti je uništila plažu i na taj način poremetila čitavo stanje na ostrvu.

Naime, tokom aprila meseca naišao je hladni talas koji je sa sobom doneo i vetar sa severa. Konstantan vetar ispunio je mesto zlatnim peskom.

Obnovljena plaža ponovo privlači plivače i turiste na ovo ostrvo koje se nalazi na zapadu Irske.

Kada su naši preci napustili Afriku?

Istraživanje tima Kineske akademije nauka otkrilo je period u kojem su naši preci napustili tlo Afrike.

Napustili su ga mnogo ranije nego što se smatralo.

Napuštanje afričkog kontinenta

Istraživači Kineske akademije za nauku došli su do podataka prema kojima su naši preci napustili Afriku pre 250.000 godina. Mnogo ranije nego što se mislilo.

Naime, naši preci su pre dva miliona godina bili pravi svetski putnici. Otisnuli su se na životno putovanje u potrazi za pogodnim i plodnim tlom, pa su tako putovali od Afrike do Azije. O ovom putovanju svedoči kameno oruđe koje je otkriveno u severnom delu centralne Kine. Starost predmeta govori nam da su naši preci napustili područje Afrike 250.000 godina ranije. Otkriće, takođe, podržava stav manjinskog dela naučne zajednice, da Homo Erectus potiče iz Azije, ne iz Afrike.

Najstariji dokazi postojanja ljudskih predaka van teritorije Afrike, vezivali su se, sve do sada, za arheološko nalazište u Gruziji, Dmanisi. Naime, na ovom lokalitetu otkriveni su fosili za koje se veruje da pripadaju ranom Homo Erectusu, koji su stari 1,85 miliona godina. U Kini i Indoneziji, najstariji dokazi o ljudskoj aktivnosti su otkriveni fosili i oruđa stara od 1,5 do 1,7 miliona godina, uključujući i lobanju Homo Erectusa na mestu koje se nalazi na samo četiri kilometra od lokacije na kojoj je otkriveno oruđe.

Pronađeni tragovi kamenja i kostiju sugerišu da su se najraniji članovi grupe Homo Erectusa pojavili oko 2,8 miliona godina u Etiopiji, koju su napustili pre 2 miliona godina.

Otkriveni dokazi koji potiču iz mesta Šangčen, koji se nalazi oko 1200 kilometara jugozapadno od Pekinga, pomažu u testiranju te teorije. Tim naučnika iskopao je 96 komada kamenih šiljaka i sličnog oruđa koje je korišćeno za rezanje životinjskih kostiju ili njihovo lomljenje.

Pored oruđa otkriveni su i kosti antilope, jelena i svinje.

Godinama su naučnici pokušavali da otkriju starost sedimenata u kojima se oruđe nalazilo, dok nisu ustanovili da je pronađeno kameno oruđe staro od 1,6 do 2,1 miliona godina. Podatak ukazuje na mogućnost da su hominini napustili Afriku mnogo ranije nego što se smatralo i da su naselili Šengčeng pre 850.000 godina.

Datumi ukazuju i na podatak da su pre dva miliona godina hominini bili sposobni da izađu na kraj sa ekološkim uslovima.

Otkrivena brzina smrti ćelije?

Pojedine ćelije često se samouništavanju usled različitih razloga, jedan od njih je i sprečavanje širenja kancera.

Ovaj proces poznat je kao “apoptoza” ili programirana smrt ćelije – PCD. Međutim, kako ovaj proces tačno funkcioniše i dalje je nepoznata.

Programirana smrt ćelije

Naime, programirana smrt ćelije ne dovodi do iznenadne smrti ćelije. Uništavanje njenih komponenti odvija se u talasima, preko sitne strukture ćelije.

Istraživači sa Univerziteta Stenford posmatrali su brzinu smrti ćelije, odnosno brzinu tokom koje ćelija odumire. Reč je o 0,03 milimetra u minutu.

Sprovedena studija pokazala je da ćelije započinju kraj, sprovodeći tehniku sličnu onoj koju koriste u životu. Umesto da koriste hemijsku difuziju za komunikaciju na daljinu, one ponekad koriste “talase” hemijske aktivnosti. Tokom tog procesa, brzina smrti ukazuje da apoptoza koristi hemijske talase, a ne sporiju metodu difuzije.

Tim naučnika koji je radio na istraživanju brzine smrti ćelije, koristio je jaje afričke kandžaste žabe. Naime, oni su pokrenuli ćelijsku smrt izvlačeći citoplazmu – ceo sadržaj ćelije osim jezgra.

Smrt ćelije može započeti oslobađanjem određene količine proteina, što dalje može pokrenuti mobilizaciju drugih proteina, koji bi potom napali druge mitohondrije.

Ovaj proces nije lako posmatrati, pa je tako tim stavio netaknut uzorak citoplazme, čiji su proteini obojeni u zeleno, u odeljak sa drugim koji su već prošli kroz programiranu smrt i čiji su proteini obojeni crvenom nijansom.

Ovaj poduhvat, uvukao je prvi uzorak u programiranu smrt, a tim je posmatrao kako zelena boja biva preplavljena crvenim talasom. Na ovaj način, otkrivena je pomenuta brzina smrti.

Istraživači navode da je svako istraživanje vezano za život, ne za smrt. Proučavanje smrti ćelije, pomoćiće u daljem istraživanju i uništavanju neprijateljskih ćelija.

Otkriveni novi tragovi o nestanku vikinške kolonije

Verovali ili ne, novi tragovi o nestanku vikinških kolonija na Grenlandu otkriveni su u kostima srednjovekovnih morževa.

Kosti ovih životinja čuvaju se u destinama evropskih muzeja.

Misterija nestanka vikinških kolonija

Vikinške kolonije, nordijski potomci čuvenog Erika Crvenog, prvog Evropljanina koji je kročio na tlo Severne Amerike, gradile su crkve, kuće i podizale naseobine tokom 500 godina. Brojale su više od 2.000 ljudi, a onda su nestale.

Njihov nestanak za naučnike predstavlja pravu misteriju.

Naime, naučnici su iz muzeja širom zapadne Evrope prikupljalji ostatke, odnosno delove lobanja srednjovekovnih morževa. Smatra se da su kljove morža usko povezane sa nestankom ove kolonije, kako je potražnja za njima bila velika među bogatim Evropljanima.

Sprovedena studija je otkrila da je tokom vrhunca nordijskog naseljavanja i rasta kolonija, u periodu od 1120. i 1400. najmanje 80 uzoraka morževa stizalo s Grenlanda.

Iako su naučnici dugo razmatrali pitanje nestanka kolonija, verovalo se da je razlog promena klime. Međutim, nova istraživanja su otkrila postojanje istorijskih spisa, uključujući i crkvene koji svedoče o plaćanju u kljovama morža. Ovo dovodi i do nove teorije, da su potomci Vikinga napredovali zahvaljujući trgovini, odnosno prodaji kljova morževa evropskoj eliti, koji su se koristili za izradu luksuznih predmeta.

Naučnici nisu dobili dozvolu da sprovođenje gnenetske analize na dragocenim sklupturama.

Prema mišljenju stručnjaka, ako su morževi bili izvor bogatstva Grenlanda u srednjem veku, onda je najverovatnije porast tržišta slonovače doveo do propasti vikinških naseobina, koje su nestale u 15.veku.

Koji grad se krije iza natpisa Made in China?

Ponekad se stiče utisak da je svaki proizvod Made in China – napravljen u Kini.

Ali gde u Kini, da li ste nekad zapitali?

Jeftina roba iz Jivua

Reč je o mestu udaljenom na oko tri sata vožnje južno od Šangaja, pravom trgovinskom gradu, Jivu.

Većina jeftine robe koja se može naći na svetskom tržištu proizvodi se upravo u ovom gradu. Od ukrasa za jelku preko igračaka do kaiševa i drugih aksesoara.

Ovaj “mali” gradi, koji broji 1,2 miliona stanovnika, predstavlja značajno trgovinsko odredište. Naime, Međunarodni trgovinski grad Jivu uspostavljen je 1982. godine odlukom Gradskog veća.

Na pijacama, čiji se broj vremenom povećava, izložena je različita roba na preko 70.000 štandova. Reč je o najraznovrsnijim i najjeftinijm proizvodima.

FOTO:www.swarajyamag.com

Kupci iz svih krajeva sveta dolaze da pregledaju uzorke od preko milion tamnošnjih proizvoda, pre nego što ih naruče u velikim količinama.

Svaki uzorak je proizveden po ugovorenoj ceni u fabrici, koje se uglavnom nalaze u okolini Jivua. Ugovorena i kupljena roba se zatim pakuje i tovari u brodske kontejnere.

Statistički podaci govore o 1.500 kontejnera svakog dana, koji se otpremaju širom sveta..

Zatvara se 40 srednjih škola i osniva se 20 novih

Odlukom Vlade o promenama mreže srednjih škola, ugasiće se gimnazije i srednje stručne škole, a umesto njih će se osnovati nove.

Ministar prosvete Mladen Šarčević izjavio je da je reč o prvom koraku ka racionalizaciji, koja će se odvijati u nekoliko faza, a prvi na udaru biće najdrastičniji primeri neracionalnog ponašanja.

Naime, izmena mreže srednjih škola, odnosno spajanje pojedinih, neće stvoriti tehnološke viškove među nastavnicima, višak će biti neki direktori i sekretari škola.

Pomoćnik ministra prosvete Aleksandar Pajić naveo je da je plan da se tokom ove i naredne godine ugasi 40 škola i od njih formira 20 novih.

Od 14 obrazovnih ustanova formirano je sedam, u Kragujevcu, Novoj Varoši, Nišu, Kuršumliji, Babušnici i Kladovu.