Početna Blog Strana 308

Živimo u dobu megalajan?

Međunarodna komisija za stratigrafiju objavila je novu podelu vremena.

Nova podela vremena pojaviće se na svim službenim grafikonima koji prikazuju geološku podelu vremena.

Novo poglavlje planete Zemlje

Naime, poslednjih 4200 godina zvanično su označene kao novo doba – doba megalajan.

Reč je o jedinstvenom dobu, odnosno o prvom intervalu u geološkoj istoriji Zemlje, koji se poklapa sa velikim kulturnim događajima.

Megalajan predstavlja najnoviju deonicu dužeg perioda, poznat kao holocenska epoha – period od poslednjih 11700 godina.

Geolozi upotrebljavaju međunarodnu hronostratigrafsku kartu kako bi predstavili podele u istoriji Zemlje dugoj 4,6 milijardi godina, od kojih je svaka označena velikim događajima kao što je razdvajanje kontinenata ili klimatske promene. Svako doba karakteriše određen globalni uticaj i značajne promene na stenama i sedimentima.

Koncept novog doba, megalajana, prvi put je predložen pre sedam godina.

Nakon što su pronađeni specifični hemijski potpisi u stalagmitima i stalaktitima, u severoistočnoj državi Indije, Megalaja, pruženi su najbolji dokazi o novom dobu, te su istraživači odlučili da mu daju ime po ovoj državi.

Međutim, neki istraživači su se suprostavili stvaranju megalajan doba, pogotovo što je u toku diskusija o definiciji novog geološkog perioda baziranog na ljudskoj aktivnosti – antropocen.

Antropocen je popularizovan u ekološkim krugovima i predstavlja simbol štete koju čovečanstvo nanosi planeti.

Mnogi naučnici sugerišu da, iako ime odgovara, nedostaju geološki dokazi kako bi podržali ovaj koncept.

Koliko su zdravi probiotici?

Probiotici idu uz antibiotike i važni su za zdravlje creva, to je ono što znamo.

Međutim, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, oni nisu efikasni koliko smo mislili.

Prirodni probiotici i suplementi

Poznato je da je jogurt odličan prirodni probiotik koji pospešuje varenje i povoljno utiče na zdravlje.

Pored jogurta, često se, ukoliko je potrebno, preporučuju i suplementi probiotika, ali rezultati sprovedene studije pokazali su da probiotici nisu tako delotvorni.

Naime, mogu loše uticati na rad creva.

Šta su probiotici?

Reč je o živim mikroorganizmima koji se nalaze u jogurtu, kiselom povrću i u određenim suplementima.

Rezultati ranijih istraživanja pokazali su da probiotici jačaju efekte dobrih baterija koje se nalaze u digestivnom traktu. Na taj način pomažu telu da apsorbuje hranu i da se izbori sa infekcijom.

Međutim, nova istraživanja pokazuju drugačije rezultate. Stručnjaci su želeli da utvrde koliko suplementi probiotika utiču na gastrointestinalni trakt, odnosno da li utiču uopšte. Otkriveno je da su mnogi ljudi otporni na efekte probiotika.

U istraživanje je uključeno 19 ljudi, svi su konzumirali 11 vrsta probiotika. Samo kod osmoro ispitanika, zabeležen je uticaj bakterije u digestivnom traktu. Prema tome, mnogima ovi probiotici nisu pomogli u razvoju dobrih bakterija.

Kako navodi biolog Eran Segal, uobičajeni probiotici, više se ne mogu smatrati univerzalnim. Studija je pokazala da je uloga mikrobioma u crevima vrlo specifična.

Istraživači su još utvrdili da uzimanje probiotika nakon što je osoba pila antibiotike – što se neretko radi da bi se povratio balans zdravih bakterija – može da donese više štete nego koristi.

Poznat je podatak da antibiotici uništavaju sve prirodne bakteriju u organizmu, dobre i loše, te mnogi uzimaju i probiotike.

Ipak, istraživanje je pokazalo da probitiotici ne pomažu uvek da se povrati balans bakterija.

Stručnjaci napominju da cilj sprovedenog istraživanja nije ukidanje probiotika, odnosto prestanak konzumacije, već podizanje svesti o tome da ne pomažu svima. Odnosno, nekima bi čak moglo i da naškodi.

Savetuje se oprez i konsultacija sa lekarom.

Koje namirnice ne bi trebalo čuvati u zamrzivaču?

Zdrava i pravilna ishrana podrazumeva i pravilno odlaganje hrane.

Stručnjaci ističu koje namirnice ne treba stavljati u led.

Pravila zamrzavanja hrane

Zaleđivanje je odličan način čuvanja hrane ali i jedan od najstarijih. Međutim, ukoliko je namirnica na granici da se pokvari, kasno je da je stavljate u zamrzivač jer led ne može u potpunosti da odstrani bakterije.

Evo šta kažu stručnjaci – ove namirnice ne bi trebalo zamrzavati:

Mleko

Mleko, kada se odmrzne, postaje gromuljičavo. Može se koristiti samo ako se skuva.

Ispržena hrana

Zamrzavanje isprženih namirnica nije preporučljivo. Naime, nakon što se odmrznu, hrskavi sloj se pretvara u kašu.

Pavlaka

Može se koristiti za kuvanje, međutim, tečni deo će se odvojiti odmah nakon odmrzavanja.

Prezle i mrvice

Ukoliko ste zamrzli hranu sa prelivom od mrvica, nakon odmrzavanja izgubiće čvrstinu.

Misterija – prvi portugalski serijski ubica završio u tegli?

Serijski ubica iz Portugala Diogo Alves i nakon 177 godina od pogubljenja, plaši sve one koji se susretnu sa njegovim bezosećajnim i hladnim pogledom.

Kako je to moguće?

Ubica sa akvadukta

Od njegovog pogubljenja prošlo je više od 177 godina. Međutim, njegova glava savršeno je očuvana u staklenoj posudi, koja se nalazi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Lisabonu.

Diogo Alves je rođen u Galiciji, 1810. godine. Od malih nogu služio je u domovima bogatih u Lisabonu. U 26. godini počeo je da radi u kućama duž Akvadukta Agvas livres, kanala dugog 18 kilometara koji ne samo da je snabdevao grad vodom, već je bio i most i put kojim su prolazili trgovci. Na tom području je i započeo seriju ubistava.

Žrtve je dočekivao na mostu, kada su se vraćale iz grada sa zarađenim novcem. Prvo bi ih opljačkao, a zatim bacao sa 65 metara visokog akvadukta.

Vlasti i policija su verovali da je reč o seriji samoubistava, međutim, lokalno stanovništvo je počelo da sumnja da se među njima nalazi ubica.

Tokom tri naredne godine Alves je usmrtio 70 ljudi, a policija je na kraju bila prinuđena da zatvori most. Ovaj postupak policije nije sprečio Alvesa da nastavi sa svojim zločinima. Naime, on je oformio bandu koja je pljačkala i ubijala vlasnike bogatih rezidencija u kojima je radio, a nakon što je provalio u kuću jednog lekara i ubio celu porodicu, policija ga je uhvatila.

Pogubljen je vešanjem, ali to nije kraj njegove priče. Naime, Alves je pogubljen u doba kada je frenologija kao nauka je bila tek u začetku.

Ova disciplina, danas se posmatra kao pseudonauka, a razvio ju je nemački lekar Franc Jozef Gal. Frenologija je tvrdila da oblik lobanje otkriva karakter, pa i sklonosti čoveka.

Ubica sa akvadukta, Diogo Alves, postao je posthumno slavan, a njegova glava nadahnula je fiktivnu biografiju, roman i film i 1911. godine, “Os Crimes de Diogo Alves” (“Zločini Dioga Alvesa”).

FOTO:www.deviantart.com

U ovom hotelu rade roboti!

Donosi li nam digitalna era olakšice i beneficije ili probleme?

Naime, veliki broj poslova će umesto ljudi obavljati roboti.

Digitalna era u Japanu

U novom japanskom hotelu, roboti su stupili na snagu. Kako je Japan jedna od vodećih tehnoloških sila, a pritom su i veliki ljubitelji robotike, održavaju vodeću poziciju u ovoj industrijskoj grani.

Oni su toliko napredni u ovoj sferi, da je u Nagasakiju otvoren hotel gde polovinu osoblja čine roboti.

Hotel “Henn-na Hotel” ili u prevodu hotel “Čudni”, otvoren je tokom jula prošle godine. Ukoliko boravite u njemu, možete proćaskati s nekim od robota. Reč je o aktroidima, koji toliko liče na ljude da ne biste ni posumnjali s kim razgovarate.

Oni su sposobni da daju oko 2.000 različitih odgovora i reakcija, dok na pojedina pitanja mogu odgovoriti na više načina.

Međutim to nije sve, ipak je reč o “čudnom” hotelu. Naime, osim aktroida, u hotelu su “zaposleni” i roboti u obliku dinosaurusa. Ovo je veliko iznenađenje za goste koji nisu upućeni, te se prilično šokiraju kada ih dočekaju na recepciji, s pozdravom “Dobrodošli”.

Osim toga, u svakoj sobi se nalaze mini roboti pod nazivom Tapia. Oni izgledaju kao BB-8 iz “Ratova zvezda” i tu su kako bi pomogli gostima da se lakše snađu u sobi.

U ovom hotelu čak i ribice u akvarijumu rade na baterije, dok su kante za smeće automatizovane.

Noćenje u ovom, itekako čudnom i neobičnom hotelu košta 80 dolara, a umesto ključeva se koristi tehnologija prepoznavanja lica. Za prtljag se koriste automatizovana kolica, a ukoliko želite robotska ruka će ih staviti u ormar i zaključati. Ljudsko osoblje dolazi jedino ukoliko se dese kvarovi, ali u hotelu tvrde da se to retko kad događa.

FOTO:Youtube/Screenshot

Evropljani žive duže ali piju više?

Evropska zdravstvena agencija objavila je podatke sprovedene studije prema kojoj ljudi u Evropi žive duže u odnosu na stanovnike ostalih delova planete.

Iz ove agencije upozoravaju, da ovaj napredak u velikoj meri ugrožava porast pušenja i gojaznosti.

Poročni Evropljani

U izveštaju se navodi da je prosečna dužina života, 2015. godine bila 77,9 godina, što je više od godine u odnosu na 2010.

Međutim, postoji jaz od 11 godina između zemalja s najvišom i najnižom očekivanom dužinom života. Prosečna dužina života u Luksemburgu je 83,1 godine, dok je u Moldaviji 71,6.

Statistika

Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije pušenje, alkohol i gojaznost su među činiocima rizika povezanim s načinom života koji mogu poništiti napredak prema šest ključnih ciljeva SZO prihvaćenih 2012. prema inicijativi Zdravlje 2020.

Ciljevi obuhvataju i smanjivanje stope prerane smrti, povećanje očekivane dužine života i promociju univerzalne dostupnosti zdravstvene nege.

Statistika je pokazala da Evropa ima najveći postotak pušača. Naime, 2013. godine u Evropi je 29 odsto stanovništva, starije od 15 godina, konzumiralo cigarete.

Kada je alkohol u pitanju, broj onih koji ga konzumiraju veći je u Evropi nego u dugim delovima sveta. Tokom 2014. godine, popijeno je oko 8,5 litara čistog alkohola, po osobi.

Koje namirnice su odlične u borbi protiv visokog pritiska?

Visok krvni pritisak prouzrokuje određene posledice, međutim reč je o stanju koje se može kontrolisati.

Najbitnija je uravnotežena ishrana koja uključuje lekovite začine i bilje. Pravilna ishrana može uticati na smanjenje rizika od ovog stanja, ali i na smanjenje povišenog pritiska.

Visok pritisak

U većini slučajeva visokog krvnog pritiska ne može se utvrditi uzrok. Naime, reč je o kombinaciji raznih faktora poput alkohola, stresa, pušenja, gojaznosti i fizičke neaktivnosti. Ovi faktori, uključujući genetske predispozicije i starosnu dob, utiču na problem visokog pritiska.

Visok krvni pritisak nije bolest, međutim reč je o stanju koje mora da se sanira, kako ne bi prouzrokovalo nešto gore.

Stručnjaci preporučuju preduzimanje preventivnih mera protiv srčanih oboljenja, šloga i bolesti bubrega, prirodnom regulacijom krvnog pritiska.

Sjajan način da ishranu učinite lekovitom jeste da u nju uvrstite začine i bilje koje štite srce i krvne sudove.

Beli luk

Prirodni antibiotk, beli luk, sadrži alicin, supstancu koja ima antibakterijsko, antioksidantno, antihipertenzivno dejstvo, a smanjuje i masnoće. Sprovedena istraživanja su pokazala da beli luk može da snizi pritisak.

Cimet

Cimet pomaže u sprečavanju srčanih oboljenja. Studija Centra za primenjenu nauku u zdravstvu u Ohaju pokazala je da cimet podiže nivo antioksidanata koji su povezani s snižavanjem šećera u krvi.

Crni luk

Crni luk sadrži kvercetin, flavonoid antioksidant za koji je utvrđeno da je preventiva protiv srčanih oboljenja i šloga.

Masline

Masline predstavljaju značajan sastojak mediteranske kuhinje. Reč je o jednoj od najzdravijih namirnica na svetu. Dokazano je da ulje od maslina snižava krvni pritisak.

Origano

Origano sadrži karvakrol, koji deluje protiv visokog pritiska. Naime, utvrđeno je da karvakrol snižava puls i uravnotežuje arterijski pritisak, kao i sistolni i dijastolni pritisak.

Glog

U tradicionalnoj medicini, glog se koristio za lečenje visokog pritiska. Istraživanja Univerziteta u Engleskoj su pokazala da glog snižava srednju vrednost dijastolnog pritiska.

Zašto treba jesti jabuke?

Poznato je da bar jedna jabuka dnevno doprinosi opštem zdravlju.

Najčešće je jedemo sirovu, ali možemo je i peći, kuvati, sušiti ili prerađivati.

Vreme je za jabuke!

Jabuka sadrži 40 posto vitamina C, zatim vitamine A, E, B1, B2, B6 i beta karoten. Bogata je i mineralima – kalijumom, fosforom, kalcijumom i gvožđem. Pored toga sadrži i biljne spojeve koji imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.

Pogledajte i: Paklena jabuka

Sačinjena je od 82 odsto vode, 12 odsto ugljenih hidrata, 1 odsto masti i belančevina i oko jedan odsto celuloze.

Sadrži šećer, organske kiseline, esencijalne i neesencijalne kiseline i aromu. Bogate su vlaknima i imaju blagotvoran uticaj na metabolizam.

Jabuke u ishrani su korisne u borbi protiv tromosti i nadutosti. Dovoljno je samo nekoliko nedelja, konyumirati tri puta dnevno kiselu jabuku.

Pogledajte i: Kad je pravo vreme za voće?

Pomaže i u slučaju dijareje, pa se preporučuje izrendana jabuka ili kompot.

Za bolju probavu, stručnjaci preporučuju redovnu konzumaciju pečenih ili kuvanih jabuka ili kompot.

Jabuka je kalorijski siromašna i odličan je izbor kod redukcijskih dijeta. Koristi se i u terapijske svrhe, za regulaciju stolice i stabilizaciju crevne flore.

Rusi plaćali porez na bradu?

Kovanica iz 1699. godine, koju su otkrili arheolozi, izdata je u znak saglasnosti sa porezom na bradu.

Neobičan porez uveo je car Petar Veliki.

Porez na bradu

Porez na bradu plaćali su oni muškarci koji su želeli da zadrže svoju bradu – u suprotnom, policija bi ih obrijala.

Kovanica je predstavljala potvrdu da je porez plaćen. Obično je bila sačinjena od bakra, dok su muškarci koji su plaćali više, dobijali srebrne kovanice.

Na jednoj strani novčića nalazio se ruski orao, dok se na drugoj nalazilo lice s nosom, ustima, bradom i brkovima. Jedan od takvih novčića pronađen je u ruševinama zgrade iz 17. veka u gradu Pskov, koji se nalazi na zapadu Rusije.

Identifikovana kovanica je jedna od najstarijih pronađenih do sad.

Car Petar Veliki ustanovio je porez nakon povratka iz zapadne Evrope. Brade su izgubile ulogu u Evropi tokom 17. veka.

Istoričari objašnjavaju da je mladi car uveo ovaj porez jer je želeo da se Rusija približi Britaniji i Francuskoj.

Međutim, istoričar Oldstoun Mur navodi da car Petar nije samo imitirao druge evropske dvorove, nego da je njemu bilo potrebno da ljudi pokažu kako su lojalni njemu, a ne crkvi.

Naime, jedan od ishoda raskola između pravoslavne i katoličke crkve bila je brada. Odnosno, brijanje je postalo kanonski zakon za katoličke sveštenike. S druge strane, pravoslavna crkva je videla više pobožnosti u puštanju brade.

Porezom na bradu, car je hteo da natera svoje sunarodnike da je briju, kako bi na taj način odrezao uticaj crkve, a umetnuo svoj.

Izgleda da je uspeo u svojoj nameri, pošto je većina Rusa odlučila da će radije zadržati svoj novac nego bradu.

Porez na bradu ukinut je nakon 1772. godine.

FOTO:commons.wikimedia.org

Apel vlasti u Vijetnamu – Ne jedite pseće meso!

Pseće meso za mnoge u Vijetnamu predstavlja pravi delikates.

Naime, veruje se da pseće meso povećava izdržljivost.

Pseće meso kao delikates

Vlasti u vijetnamskoj prestonici Hanoj, zaražile su od građana da prestanu s konzumacijom psećeg mesa.

Naime, ova “navika”, šteti imidžu grada, s jedne strane, dok s druge strane neprkladno držanje životinja može širiti besnilo.

Zamenik gradonačelnika Hanoja, Ngujen Van Su, naveo je u saopštenju da ubijanje pasa i mačaka, kao i konzumiranje njihovog mesa u velikoj meri uznemirava strance i šteti imidžu prestonice.

On je zatražio od lokalnih vlasti da podignu svest o opasnostima od besnila u odgajanju zarad mesa.

Vijetnam je pokrenuo nacionalni program za iskorenjivanje besnila do 2021.

Prema zvaničnim podacima, u Hanoju ima 493.000 pasa i mačaka, a više od 10 odsto se gaji u komercijalne svrhe.