Početna Blog Strana 291

Šta krije drevna piramida u Meksiku?

Masivni hram, koji se nalazi u drevnom gradu Teotivakan, u okolini Meksiko Sitija, krije podzemne tunele.

Naime, duboko ispod piramide Meseca nalaze se skriveni tuneli koji vode do komore ispod hrama.

Skriveni tuneli

Arheolozi smatraju da su odaje korišćene za pogrebne rituale, dok tuneli predstavljaju put do podzemlja – moćan koncept za Asteke, Maje i druga prekolumbijska društva.

Istraživači su koristeći tehnologiju električnog otpora uspeli da mapiraju sliku zemlje ispod piramide, bez razbijanja tla. Na taj način je otkrivena izdubljena komora, na osam metara ispod piramide. Prečnik komore je 15 metara, kao i podzemni tunel.

Grad Teotivakan je bio uspešno središte starog mezoameričkog sveta do 300. godine nove ere. Osnivač grada je nepoznat, kao i razlog sloma, koji je započeo oko 600. godine nove ere. Preživelo stanovništvo se razišlo do 750. godine, ostavljajući za sobom metropolu i svete piramide.

Gradske ruševine otkrili su Asteci oko 1.300 godine. Ime Teotivakan, u astečkom jeziku znači “mesto gde ljudi postaju bogovi”.

Sagrađena na povišenom tlu, piramida Meseca je najviša tačka u starom kompleksu. Veliki hram se nalazi na suprotnom kraju takozvane Avenije smrti i najveće strukture Teotivakana, piramide Sunca.

Istraživači su ranije otkrili grobnice unutar piramide, u kojima su počivali žrtveni ostaci, zatim deformisane ljudske lobanje, nakit i predmete od zelenog kamena.

Prema rečima direktorke Projkta za očuvanje kompleksa piramide Meseca, Veronike Ortega, otkrića unutar tunela mogu pomoći da se razjasne odnosi koje je drevna metropola imala sa drugim oblastima Mezoamerike.

Izvor: nationalgeographic.rs

Otkriven ogroman i redak smaragd!

Otkriven je ogroman i izuzetno redak smaragd vredan 2,5 miliona dolara.

Geolozi su otkrili smaragd u rudniku u Zambiji.

Zeleni div

Ogroman i izuzetno redak smaragd vredan 2,5 miliona dolara pronađen je u rudniku u Zambiji.

U pitanju je 5.655-karatni dragi kamen, koji teži 1,1 kilogram.

Smaragd “Inkalamu”, što je u Bemba jeziku naziv za lava, otkrili su geolog Debaprija Rakšit i rudar Ričard Kapeta, u najvećem svetskom rudniku, koje pripada kompaniji “Gemfields” stacioniranoj u Londonu.

Rakšit navodi da imena dobijaju samo najveći i najvredniji dragulji. Javnosti je poznat i smaragd “Insofru”, odnosno “slon”, koji je otkriven 2010. godine, a imao je 6.225 karata.

Inakalamu smaragd biće prodat na privatnoj aukciji u Singapuru, tokom novembra.

Naime, u planu je da se 10 odsto ukupne sume donira za projekte zaštite divljih životinja u Zambiji i Mozambiku.

FOTO: gemfields.com

Koji začin napada viruse?

U sezoni prehlade i virusa, posežemo za svim mogućim sredstvima, lekovima i alternativama.

Jedno od boljih prirodnih rešenja za borbu protiv virusa svakako je cimet.

Antimikrobni začin

Naime, cimet ima moć da zaustavi razmnožavanje i razvoj bakterija, virusa i gljivica u organizmu.

Naučne studije su pokazale da je cimet u ovom slučaju, često efikasniji od većine lekova.

Vrlo je važno ojačati imunitet, jer nas, s dolaskom zime, tek očekuju virusi i prehlade. Najbolje rešenje je uvrstiti u ishranu cimet, koji je antimikrobni začin. Istraživanja su pokazala, da može zaustaviti razvoj opasnog patogenog organizma, na čak 60 dana.

Stručnjaci savetuju svakodnevnu konzumaciju cimeta, kao začina, zatim kao dodatak slatkim jelima, slanim jelima i u voćnim napicima.

Otkriveni fosilini ostaci izumrlog srodnika sisara i njegovih potomaka!

Naučnici su otkrili fosilne ostatke ženke izumrlog srodnika sisara i njenih 38 beba!

Reč je o važnim i ubedljivim dokazima da je došlo do značajnih promena u evoluciji sisara.

Veliko otkriće

Otkriveni ostaci predstavljaju jedine očuvane fosile beba pretka sisara, koje nauka poznaje, što bi moglo bitno uticati na saznanja biologije sisara.

Kako objašnjavaju naučnici s Univerziteta u Teksasu, koji su otkrili i testirali ostatke, zahvaljujući evoluciji, visoke reproduktivne sposobnosti zamenjene su većim mozgom.

U pitanju je cinodont, srodnik sisara koji je živeo pre oko 185 miliona godina, odnosno u periodu Jure. Naučnici su ga nazvali Kayentatherium wellesi.

FOTO: www.dailymail.co.uk

Mladunci cinodonta bili su dva puta veći nego mladunci bilo kojeg sisara današnjice prosečne visine. Naučnici smatraju da se cinodont razmnožavao kao gmizavci.

Na području gde su otkriveni fosili, nisu pronađene ljuske od jaja, ali istraživanje navodi na zaključak da su se bebe verovatno razvijale u jajima ili su pak uginule odmah pošto su izlegle.

Istraživanje je pokazalo da su bebe imale mali mozak, što ide u prilog pretpostavci da se tokom evolucije mozak sisara povećavao, a potomstvo smanjivalo.

Vođa studije, Eva Hofman istakla je da bebe predstavljaju važan deo evolucionog stabla i da su ih karakterisale brojne odlike koje su bliske današnjim sisarima.

Milionima godina kasnije, sisri su dobili veći mozak, ali manji broj potomaka.

Otkriveni fosili, naučnicima pružaju uvid u reproduktivnu biologiju životinje koja nije u potpunosti bila sisar, odnosno, ona se nalazila u periodu tranzicije gmizavca u sisare.

Potiču li sve plavooke osobe od istog pretka?

Naučnici objašnjavaju da su nekada svi imali smeđe oči, međutim nakon uticaja genetske mutacije na gen u hromozomima, kod pojedinih osoba je došlo do nesposobnosti stvaranja smeđih očiju.

Boja očiju je s promenama počela odavno.

Plavooki kao rezultat mutacije gena

Nekada su baš svi imali smeđe oči.

Prema podacima istraživanja danskih genetičara s Fakulteta u Kopenhagenu, svi ljudi na svetu, koji imaju plave oče, imaju i zajedničkog pretka. Verovali ili ne, on je živeo pre 6.000 do 10.000 godina pre nove ere i nosio je genetsku mutaciju, koja je danas proširena širom sveta.

Genetičar Hans Eiberg navodi da je genetska mutacija, koja utiče na OCA2, gen u hromozomu, uzrokovala nesposobnost stvaranja smeđe boje očiju. Reč je o genu koji je odgovoran i za nastanak proteina neophodnog za proizvodnju melanina koji boju daje kosi i koži.

Varijacije u nijansama od smeđe do zelene, objašnjavaju se količinom melanina, dok pojedine osobe s plavim očimai imaju samo mali stepen varijacije u količini melanina u očima.

Naučnici zaključuju da su svi plavooki ljudi povezani s istim pretkom i da su svi nasledili nesposobnost stvaranja smeđeg oka na istom mestu u njihovoj DNK.

Tokom niza godina provedenih u istraživanju genetske mutacije u genu OCA2, koji je odgovoran za smeđu boju naših očiju, bez konkretnih rezultata, naučnici su se okrenuli genu HERC2, gde su otkrili mutaciju koja je odgovorna za plave oči. Naime, ovaj gen isključuje OCA2 gen.

Šta učiniti kada šećer opadne?

Pad nivoa šećera u krvi ili hipoglikemija nije samo simptom karakterističan za osobe sa dijabetesom.

Naime, pad šećera može da se dogodi i zdravim osobama.

Šta se dešava u organizmu?

Dijete, preskakanje obroka i gladovanje mogu dovesti do hipoglikemije, jer dovode do smanjenje koncentracije glukoze u krvi, što i kod zdrave osobe prouzrokuje manje lučenje insulina. Simptomi su osećaj slabosti, bledilo, preznojavanje, lupanje srca i uznemirenost. Takođe, može doći i do pada koncentracije, otežanog govora i konfuzije.

Ovi simptomi se uglavnom javljaju kada nivo šećera u krvi padne ispod tri milimola.

Osobe kojima se često dešava nagli pad šećera, pogotovo ujutru, moraju da se jave lekaru. Kada se hipoglikemija javlja kod osoba koje ne boluju od dijabetesa, verovatno je reč o ozbiljnom problemu, koji ukoliko se ne sanira na vreme, može ostaviti ozbiljne posledice po zdravlje.

Stručnjaci ističu da hipoglikemija može izazvati nepovratna oštećenja na ćelijama mozga.

U slučaju pada šećera u krvi, potrebno je brzo reagovati i nadoknaditi manjak. Preporučuje se čaša slatke vode, voćnog soka ili čokoladica.

Kada su u pitanju osobe s dijabetesom, one moraju imati uz sebe tablete, bombone ili ugljene hidrate.

Sudar koji je oblikovao Mlečni put

Za oblikovanje Mlečnog puta, kriv je sudar od pre 10 milijardi godina.

Naime, naučnici već neko vreme pokušavaju da utvrde da li se Mlečni put proširio kao posledica sudara sa manjim galaksijama ili je porastao nakon sudara sa jednom velikom.

Mlečni put

Kako bi utvrdili koja teorija je tačna, astronauti su analizirali podatke sa Evropskog svemirskog teleskopa “Gea”, koji je lansiran u orbitu 2013. godine.

Teleskop-satelit je izradio trodimenzionalnu mapu, koja je uključila skoro 1,7 milijardi zvezda u galaksiji Mlečni put, za koje je bilo nemoguće utvrditi udaljenost od Zemlje i brzinu.

Kako objašnjavaju stručnjaci Univerziteta u Groningenu, u Holandiji, zvezde koje čine čuveni “oreol” imaju zajdeničko poreklo, odnosno formiraju homogenu grupu. Njihov hemijski potpis je drugačiji od ostalih, prvobitnih zvezda Mlečnog puta.

Naučnici su rekonstruisali dolazak zvezda tokom vremena u tri dimenzije. Zahvaljujući video zapisima, astronomi mogu da proučavaju kako se galaksija formirala i razvijala.

Utvrđeno je da se sudar s drugom galaksijom – “Gea-Enkelad”, nazvana po teleskopu “Gea” i gigantu iz grčke mitologije Enkeladu – dogodio pre 10 milijardi godina, odnosno oko 3,8 milijardi godina nakon Velikog praska.

Šta može biti razlog naglog mršavljenja?

Kada je telesna težina u pitanju, problem sa viškom kilograma nije jedini. Naime, postoje osobe koje imaju problem s manjkom kilograma, odnosno sa naglim smanjenjem težine.

Kada osoba ne drži dijetu, a pritom naglo gubi na kilaži, to treba da shvati kao znak organizma da nešto nije u redu.

Razlozi naglog mršavljenja

Dešava se da osoba uz naglo mršavljenje ima i dodatne zdravstvene tegobe, poput promene apetita, glavobolje i osećaj umora.

Stručnjaci ističu razloge zbog kojih dolazi do naglog gubitka kilograma.

Štitna žlezda

Mnogi to ne znaju, ali štitna žlezda ima važnu ulogu u odvijanju procesa u organizmu. Da li će doći do naglog gojenja ili naglog mršavljenja, zavisi od količine hormona koje luči žlezda. Naime, u slučaju naglog gubitka kilograma stoji ubrzan rad štitne žlezde.

Pogledajte i: Koje namirnice treba da konzumiraju osobe sa smanjenom funkcijom štitne žlezde?

Creva

Bolesti creva sprečavaju organizam da upija hranljive materije.

Rak

Rak karakterišu brojne tegobe, a naglo mršavljenje je jedan od pratećih simptoma ove bolesti, odnosno raka želuca.

Dijabetes

Dijabetes može izazvati naglo gubljenje telesne težine. Odnosno, hormon insulin ne može podstaći glukozu da dopre u ćelije, te ona ostaje u krvi. Organizam na ovu situaciju reaguje osećajem gladi i počinje da troši alternativne izvore proteina, da ih crpi iz mišića.

Stres

Jedan od glavnih uzročnika gubitka kila jeste stres. Kada smo pod stresom dolazi do smanjenja apetita i gubitka telesne težine. Isti je slučaj i sa depresijom.

Umetnost kao lek?

U Kanadi će uskoro biti pokrenut pilot-projekat, kada će lekari, kao dodatnu terapiju, pacijentima prepisivati odlazak u muzej.

Projekat je pokrenut od strane Udruženja frankofonih lekara Kanade i Muzeja primenjenih umetnosti u Montrealu.

Blagotovorno dejstvo umetnosti

Projekat je namenjen onim pacijentima koji boluju od raznih mentalnih i fizičkih bolesti. Terapija će omogućiti osećaj blagotvornog dejstva umetnosti besplatnom posetom muzeju.

To znači, da će lekari, u slučaju da smatraju potrebnim, prepisivati recept za odlazak u muzej.

Prema rečima predstavnice montrealskog muzeja, Nikol Paran, umetnost itekako može uticati na zdravlje. Naime, stručnjaci objašnjavaju da posmatranje umetničkog dela može pozitivno uticati na kognitivne sposobnosti pacijenta i moglo bi imati smirujuće efekte u lečenju depresije, stresa i anksioznosti.

Koliko žena je stradalo u “lovu na veštice”?

Dok ste se maskirali za žurku povodom Noći veštica, da li ste se možda zapitali, koliko je žena stradalo u progonima veštica?

Žene koje su bile osumnjičene da se bave veštičarenjem, bile su spaljene, obešene i linčovane na mnoge druge načine.

Lov na veštice

Prema proceni nemačkog autora, krajem 18. veka, u progonima veštica, tokom vekova je stradalo oko devet miliona osoba. Međutim, ova procena se kasnije pokazala kao neprecizna, a danas se smatra da je tokom masovnih suđenja, u periodu od 15. veka do početka 18., stradalo između 40.000 i 100.000 žrtava.

Sredinom 20. veka obnovljeno je interesovanje za progone veštica, kada su američke feministkinje započele istraživanje, tražeći dublje društvene uzroke progona veštica u ranoj fazi modernog doba.

Od Rimske republike, gde je veštičarenje bilo protivzakonito, veštice su sporadično progonjene. Ovo praksa proširila se i na hrišćanski svet.

U Rimu su postojali zakoni protiv veštica, Lex Cornelia de sicariis et veneficiis, koje je doneo diktator Sula, tokom 81. godine pre nove ere. Zakoni su bili motivisani isključivo zloćudnim posledicama magije, poput trovanja.

Delatnosti koje su spadale u veštičarenje nisu bile neobične, čak ni nakon pada Rima. Varvari ali i mnoga društva, zadržali su brojne misterije i kultove. U manjim sredinama, medicinska pomoć je dolazila od ljudi koji su se bavili travkama, bajanjem i ritualima.

Pogromi

Najveći pogrom počeo je krajem srednjeg veka, početkom modernog doba. U tom periodu odvijala su se masovna kažnjavanja i velika suđenja vešticama u nemačkim gradovima Trieru, Bambergu, Vircburgu i Fuldi, koja su uzrokovala smrću nekoliko hiljada ljudi.

Progon iz Evrope proširio se na kolonije, a najpoznatije suđenje vešticama je ono koje se odigralo u Americi, u Salemu 17. veku.

Procesi inkvizitora protiv veštica utemeljeni su na papskoj buli poznatoj kao Summis desiderantes affectibus.

Dokument je izdat tokom 1484. godine, od strane rimskog pape Inoćentija VIII. Zahvaljujući kontroverznom dokumentu, pogrom je dobio duhovnu dimenziju, odnosno priznato je postojanje đavola, posednuća i crne magije, kao i krivica onih koju joj se odaju.

Pored hrišćanskog učenja, progonitelje je gonio i drugi motiv. Naime, teoretičarke feminističkog pokreta u 20. veku, Deirdre Ingliš i Barbara Erenrejh, smatrale su da je jedan od motiva i razvoj medicinskih znanja, odnosno nastanak muškog medicinskog pokreta, koji je progonio konkurenciju iz prošlih vremena – veštice. Iako ova teza ima određena utemeljenja, opovrgnuta je.

Kraj srednjeg veka je period kada je strah upravljao svakim aspektom života. Francuski istoričar Žan Delimo ovaj period naziva “dobom straha”. Naime, verski ratovi, progoni protestanata, jeretika, veštica, Jevreja, sve to je jednu epohu obojilo strahom, a strah je glavni pokretač masovne odmazde.

Poslednji slučaj organizovanog progona veštica zabeležen je 1751. godine, kada je dimnjičar Tomas Koli, podstakao rulju, koja je podvrgla improvizovanom suđenju i linčovala stari bračni par. Tada je u Engleskoj donet istorijski Zakon o vešticama, kojim su svi dalji progoni zabranjeni. Tomas Koli je osuđen i obešen, te iste godine.

Izvor: naukakrozprice.rs