Početna Blog Strana 262

Dr Nestorović: Siromaštvo izaziva stres, a stres smanjuje inteligenciju

Siromaštvo svakodnevno dovodi do stresnih situacija, a kao posledica se javlja smanjena inteligencija, tvrdi za linkTV profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu dr Branimir Nestorović.

Da je stres uzročnik mnogih bolesti, ali i posledica raznih psihičkih stanja, već svi dobro znaju. Uprkos opštem ubeđenju da je stres najčešće u vezi sa menadžerskom profesijom, načelnik Odeljenja za pulmologiju i alergologiju Univerzitetske dečje klinike „Tiršova”, dr Bane Nestorović, obrazlaže zašto je stres ipak više u vezi sa nemaštinom.

U svojoj autorskoj emisiji „Zdravo sa profesorom Nestorovićem”, koja se emituje na linkTV.rs, jedinstvenoj internet televiziji u Srbiji i regionu, on ističe da je stres bolest hroničnog siromaštva.

Profesor Nestorović smatra da se loše materijalno stanje, osim što uzrokuje stres, negativno odražava i na inteligenciju, te je čak i smanjuje, jer je razvijanje kreativnosti i inteligencije uz konstantne egzistencijalne probleme dosta teško.

Da dr Bane ne zastupa uvek opšteprihvaćene stavove, već one iza kojih stoje čvrsti argumenti, dokazuje i u ovoj epizodi svoje emisije, koju vam preporučujemo da pogledate.

 

Najpoznatiji doktor – profesor Nestorović samo za vas na linkTV-u

Na linkTV internet televiziji vas očekuje pomalo nemoguća stvar – tačne priče o zdravlju na internetu. Nove emisije „Zdravo sa profesorom Nestorovićem” možete gledati svakog ponedeljka od 20 časova, a sve prethodne epizode pogledajte na sajtu linkTV.rs.

Internet televizija linkTV.rs donosi potpuno novi doživljaj televizije. Dostupna je u svakom trenutku na bilo kom pametnom uređaju i nudi sadžaje koji edukuju, zabavljaju, informišu.

Teme koje se tiču obrazovanja, vaspitanja i zdravlja glavne su na linkTV-u, kao i priče o preduzetništvu, dobroj zaradi i zdravoj porodičnoj ekonomiji. Kroz raznovrsne video-forme, linkTV se fokusira na svakodnevicu savremenog čoveka, a originalnim igranim strukturama donosi zabavu celoj porodici.

Naučnici otkrili kako je nastao Jupiter

Godinama, astronomi nisu bili sigurni da li je Jupiter nastao tamo gde je sada ili je “doputovao” do svoje sadašnje pozicije u svemiru. Sada, konačno, dobili su odgovor na ovo pitanje.

Švedski tim naučnika uspeo je da dokuči ovu misteriju, posmatrajući kretanje asteroida kroz svemir. Došli su do zaključka da je najveća planeta Sunčevog sistema, Jupiter, migrirao do sadašnje pozicije, između Urana i Marsa.

Uran, foto: iflscience

Da se bilo koja druga planeta našla na njegovom putu, bila bi uništena. Ali Saturn, Uran i Neptun su pratili Jupiter i ostali su približno na istoj udaljenosti od sunca.

Prema proračunima, Jupiterovo putovanje trajalo je 700.000 godina, a za to vreme, njegova površina je bila čvrsta, pa je tek kasnije na njemu nastao gas.

Astronomi kažu da su migracije planeta uobičajene u svemiru. Na sreću po nas, migracija je ovde stala, jer bi u suprotnom uništila proces nastanka života na Zemlji.

Otkriven najveći dinosaurus mesožder na svetu!

Kanadski paleontolozi otkrili su detalje fosila najvećeg dinosaurusa mesoždera i to upravo na prostoru Kanade.

Sam fosil, otkriven je još 1991. godine, ali je bio zarobljen u steni. Bilo je potrebno više od jedne decenije da se kostur izvadi, a da se pritom ne ošteti.

Nakon istraživanja, utvrđeno je da fosil pripada Tiranosaurusu Reksu (popularnom T-reksu)- Ovaj konkretan primera bio je visok 13 metara i predstavlja najvećeg dinosaurusa ove vrste koji je hodao Zemljom.

Dinosaurus je nazvan Skoti i bio je težak oko 8.800 kilograma. Poređenja radi, bio je težak kao 22 klavira odnosno kao nešto više od tri plava kita. Naučnici su ga nbazvali Reksom svih Reksova.

Foto: iflscience.com

Ovako izgleda početak proleća na našoj polovini Zemljine lopte!

Kao što znamo, proleće je stiglo 20. marta, a to znači da se Zemljina lopta malo nagnula ka Suncu. Ovaj period naziva se prolećna ravnodnevica.

Kada stigne proleće, dani postaju duži, a noći kraće. Proleće prethodi letu i tzv. “pomeranju sata”. Prolećna ravnodnevica odigrava se 20. marta, kada dan i noć traju isto, 12 sati. Ista stvar dešava se još samo jednom godišnje, dolaskom jeseni, u septemrbu.

U nastavku, u videu, pogledajte kako izgleda dolazak proleća, iz svemira.

Vodimo vas na putovanje u središte Mlečnog puta!

Da li ste se ikada zapitali kako izgleda unutrašnjog Mlečnog puta? Sada konačno možete dobiti odgovor na ovo pitanje.

Međuzvezdano putovanje i dalje je samo deo naučne fantastike, a da li ćemo ikada moći uživo da vidimo našu galaksiju, zasad ne znamo.

Međutim, zahvaljujući dosadašnjim naporima NASA, možemo da zavirimo u udaljene planete, da vidimo izbliza Sunce, a sada, konačno, možemo da putujemo i u središte Mlečnog puta.

U nastavku, u videu, pogledajte kako naša galaksija izgleda izbliza.

Koja je nasrećnija zemlja na svetu?

Godišnji izveštaj UN o najsrećnijoj zemlji na svetu i ove godine konačno je objavljen.

Izveštaj je objavljen sedmu godinu zaredom, a u njemu, učestvovalo je 156 zemalja. Šest glavnih varijabli za procenu najsrećnije zemlje su mereni: sloboda, primanja, životni vek, socijalna podrška, velikodušnost i poverenje.

Ove godine, kao i prethodne, na prvom mestu je Finska, pa slede Danska, Island i Švajcarska. Srbija se nalazi na 78. mestu . S druge strane, zemlje u kojima je život najgori jestu Haiti, Bocvana, Sirija, Malavi, Jemen, Ruanda, Tanzanija, Avganistan, Centralna Afrička Republika i Južni Sudan.

Isplata učeničkih i studentskih stipendija i kredita

U četvrtak, 21. marta, počinje isplata stipendija za učenike srednjih škola kao i za studente.

Isplata sedme mesečne rate učeničkih stipendija i kredita, za školsku 2018/2019. godinu kao i isplata treće i četvrte mesečne rate stipendija izuzetno nadarenim učenicima i studentima, za školsku 2018/2019. godinu počinje u četvrtak, 21.marta 2019. godine.

Otkiven identitet Džeka Trboseka?

Džek Trbosek je bio masovni ubica koji je kasnij 1800-ih godina sejao strah u Engleskoj. I posle toliko godina, njegov identitet nije bio otkriven. Dosad.

Naime, Džek Trbosek je krajem 19. veka bio strah i trepet u Londonu. Džek Trbosek, kako je dobio nadimak, ubio je na desetine žena. Tokom tog perioda, slao je i pisma novinskoj agenciji u Londonu. Dnevnik u kojem su opisani svi zločini pronađen je 1992. godine, a 2017. potvrđena je njegova autentičnost.

Danas, zna se sve o ovom ubici, osim identiteta. Ali izgleda da je ovoj misteriji konačno došao kraj.

Ko je bio Džek Trbosek?

Danas, tehnologija i medicina uznapredovale su i posle dva veka misterije, konačno se zna ko je bio ovaj ubica. Nakon DNK analiza potomaka žrtava, kao i potomaka prvo osumljičenog Arona Kominski, berbera iz Poljske, utvrđeno je da je upravo on.

U Zemlju udario meteor jačinom 10 atomskih bombi?

Dok smo se spremali na praznike u decembru, komad stene hitao je ka Zemlji i 18. decembra udario je u našu planetu.

Ova užarena leteća stena udarila je o Zemljinu atmosferu jačine 10 atomskih bombi koje su pogodile Hirošimu. Ovaj udar je bio najveći, još od udara Čeljabinsk meteora 2013. godine, koji je pao u Rusiju i poverdio na hiljade ljudi.

Međutim, meteor od kraja prošle godine nismo osetili. Bio je velik nekoliko metara, a ka Zemlji se kretao brzinom od 32 kilometara na sekund. Kada je udario o atmoferu, izazvao je udar od 173 kilotona TNT-a.

Što nije mnogo, jer Zemlju redovno pogađaju svemirske stene. Budući da se Zemlja sastoji od 75% vode, većina meteora koja se ne raspadne prilikom ulaska u atmosferu, udari o more ili okean i nestane.

Detektovano sedmo čulo kod ljudi?

Zasad, znamo da čovek ima šest čula: vid, sluh, njuh, dodir, ukus i čulo misli (um i misaone pojave). A sada, naučnici su otkrili novo, sedmo čulo kod ljudi.

Nauka je već dokazala da neka stvorenja, od žaba do jastoga, osećaju Zemljino magnetno polje, dok se druge životinje, kao što su leptiri i morske kornjače, oslanjaju na magnetno polje kada se orijentišu.

Sada, otkriveno je da i ljudi imaju nesvesnu sposobnost da osete magnetno polje planete. Naime, tokom eksperimenta, kod četiri učesnika, koji su bili izloženi magnetnom zračenju, primećen je pad u alfa zracima u mozgu. Naime, neki ljudi su reagovali na pojačanje magnetizma u prostoriji.

Naučnici kažu da postoji velika varijabilnost pri utvrđivanju svih čula ljudi, uključujući i to da neki umeju da razlikuju različite vrste vina iz različitih delova Francuske.

Njihov zaključak jeste da je svaki čovek pojedinac za sebe. Što se čula za megnetno polje tiče, dalja istraživanja su neophodna da bi se ono kvalifikovalo kao sedmo čulo.