Početna Blog Strana 261

Aprilililili! Danas je Dan šale, a znate li kako je nastao?

Prvi april se u mnogim zemljama sveta proslavlja kao Dan šale, a da li znate kako je sve počelo?

Kako je nastao 1. april- Dan šale?

Šale koje su se odvijale 1. aprila datiraju iz vremena drevnog Rima. Smatra se da su Rimljani i Kelti praznovali festival šala u vreme prolećne ravnodnevnice koja se događa blizu Dana šale.

Najranija veza između datuma 1. april i pravljenja šala javlja se u Čoserovim Kanterberijskim pričama, iz davne 1392. godine.

Prema jednom tumačenju, 1. april je postao Dan šale kada je u 16. veku promeren dan Nove godine sa 25. marta na 1. januar. Dotad, u mnogim evropskim gradovima, Nova godina obeležavala se baš 25. aprila, a slavlje je trajalo do 1. aprila, odnosno ukupno 7 dana. Prema ovom tumačenju, oni koji su prihvatili novi datum kao dan Nove godine, zbijali su šale s onima koji su i dalje slavili po starom kalendaru.

U 18. veku, smatralo je da ovaj dan vodi poreklo od biblijske ličnosti Noje. Naime, prema jednom novinskom tekstu iz 1789. godine, Noje je baš 1. aprila poslao golubicu da proveri da li se voda povukla. Bilo je prerano za ovu odluku.

Zanimljivosti vezane za 1. april

Panorama, emisija koja se emotivala na Bi-Bi-Siju (BBC) je 1957. godine objavila prvoaprilsku šalu o tome kako Švajcarci špagete beru sa drveta. Veliki broj gledalaca se javljao uredništvu sa pitanjem kako sami mogu da gaje špagete na svom drvetu.

Lanac ishrane Burger King je 1. parila 1998. godine objavio reklamu o hamburgerima za levoruke, koji su napravljeni tako da namazi poput kečapa cure sa desne strane.

Upravo 1. aprila 1979. godine, Iran je proglasio Dan republike. Ni dan danas, mnogi ne veruju da je to praznik.

Pre 10 godina, u Albertslundu izbio je požar na današnji dan, a vatrogasci nisu došli jer su mislili da se radi o prvoaprilskoj šali. Škola koju je zahvatio požar izgorela je do temelja.

Izvori: Vikipedija, danas.rs

FINSKI MODEL OBRAZOVANJA STIGAO U SRBIJU: OŠ Savremena počinje sa radom na Novom Beogradu

Dobro je poznato da je finski sistem obrazovanja jedan od najboljih na svetu, o čemu svedoče i visoki rezultati koje njihovi učenici postižu na PISA testovima. Škole u ovoj zemlji opremljene su najsavremenijom edukativnom tehnologijom, nastava se odvija u podsticajnom prostoru, a kroz projektne časove i personalizovane programe, deca se uče da kritički razmišljaju i usvajaju veštine za 21. vek. Finske škole sa pravom nose titulu škole budućnosti.

Međutim, da li ste znali da finski model obrazovanja sada postoji i u Srbiji?

Na Novom Beogradu od ove godine počinje sa radom Osnovna škola Savremena, jedinstvena Future Ready škola u kojoj učenici pohađaju nastavu u modernim učionicama i STEAM lab studijima, a znanja usvajaju kroz personalizovane programe i multidisciplinarne časove. Takođe, od prvog razreda, kroz igru sa mini-robotima, puzlama za programiranje, LEGO interaktivnim robotima i različitim aplikacijama, deca na drugačiji način usvajaju opšta znanja, ali i osnovne principe informacionih tehnologija, koji dovode do razvoja analitičkog mišljenja.

Interdisciplinarni časovi za praktičnu primenu znanja

U finskim osnovnim školama posebno se insistira na praktičnoj primeni znanja, kao i na povezivanju informacija iz različitih predmeta, kako bi učenici imali u glavi širu sliku. Program Savremene osnovne škole koncipiran je tako da istaknuto mesto zauzimaju interdisciplinarni časovi, nastali kroz spajanje dva ili više predmeta. Na ovaj način savremeni osnovci povezuju znanja u praktičnu celinu i uče kako da svoje sposobnosti i primene u realnim situacijama.

IT u ranom uzrastu podstiče celokupan razvoj deteta

Ono što je glavna odlika finskog obrazovnog modela jeste to što omogućava učenicima da usvajaju znanja i veštine neophodne za život u 21. veku. Pored osnovne pismenosti poput čitanja i pisanja, dosta se polaže na poznavanje informacionih tehnologija.

Učenje IT-ja u ranom uzrastu ima brojne benefite na celokupan razvoj deteta. Ono poboljšava koncentraciju i fokus, razvija kritičko i problemsko mišljenje, podstiče kreativnost i poboljšava uspeh iz ostalih predmeta.

Istraživanja su utvrdila da učenici koji od sedme godine počnu da stiču digitalna znanja ostvaruju drastično bolji uspeh iz matematike, jezika i umetnosti i razvijaju veštine koje im osiguravaju bolje rezultate tokom celokupnog školovanja.

Upravo zbog toga učenici Savremene osnovne škole od prvog razreda usvajaju osnovna IT znanja i veštine, kroz koje uče kako da koriste tehnologiju na odgovoran način i u edukativne svrhe, ali i da analiziraju i rešavaju probleme, razvijaju intelekt, memoriju i koncentraciju.

U sklopu Kombinovanog programa Savremene osnovne škole učenici pohađaju časove IT-ja po zvaničnom ovlašćenju Cambridge odeljenja za međunarodne ispite. Reč je o internacionalno kreiranom programu za decu do 14 godina, u okviru koga osnovci stiču najvažnija IT znanja i dobijaju Cambridge ICT Starters sertifikat, što predstavlja odličnu osnovu za dalje usavršavanje.

Učenici postaju kreativni stvaraoci, a ne pasivni konzumenti

Danas su mnogi roditelji sa razlogom zabrinuti da njihova deca provode previše vremena ispred računara i drugih pametnih uređaja. Upravo je zbog toga cilj nastave u Savremenoj osnovnoj, baš kao i u Finskoj, da učenike upozna sa kreativnom i korisnom stranom tehnologije.

Uz nadzor učitelja i nastavnika, deca pomoću uređaja kao što su iPadi, kompjuteri, roboti, 3D štampači i LEGO setovi usvajaju ne samo znanja iz robotike, programiranja i IT-ja već i iz istorije, biologije, geografije, jezika i likovnog.

Tako, na primer, koristeći 3D olovku, osnovci ovladavaju crtanjem u tri dimenzije i stvaraju nove oblike na časovima likovnog, dok uz pomoć Bee-Bota, edukativnog robota – pčelice, deca uče brojanje, strani jezik i prirodu i društvo. Na ovaj način savremeni osnovci, umesto pasivni konzumenti, postaju vešti kreatori.

Obezbedite svom detetu najsavremenije obrazovanje za kompletan razvoj ličnosti i talenata

Zahvaljujući Savremenoj osnovnoj školi i vašem detetu je dostupno najsavremenije obrazovanje kakvo je moguće dobiti u skandinavskim zemljama.

Pored Kombinovanog – Kembridž programa, u Savremenoj osnovnoj školi učenici i roditelji mogu izabrati i Nacionalni program i birati da li žele da njihovo dete nastavu prati na srpskom ili i na srpskom i na engleskom. Na oba programa nastava je personalizovana i usklađena sa potrebama učenika, unapređena je multidisciplinarnim i kreativnim časovima i primenom najsavremenije edukativne tehnologije.

Na taj način Savremena je podsticajno okruženje za razvoj višestruke inteligencije deteta, razvoj talenata i celokupne ličnosti učenika uz podršku posvećenih učitelja i nastavnika. Stvarno drugačija osnovna škola.

Iskoristite specijalne pogodnosti predupisa i obezbedite najsavremenije obrazovanje svom detetu po najpovoljnijim uslovima.

Na današnji dan – 1. april

Dogodilo se na današnji dan – 1.4.

Iznenađujući vidljiv simptom anskioznosti i depresije

Anksioznost je broj jedno duševno oboljenje na svetu, a za njim, ide depresija, od koje pati sve veći broj ljudi.

Ova dva oboljenja nisu nimalo bezazlena i moraju se lečiti na vreme, a oporavak je dug i naporan. Pored simptoma koje svi dobro poznajemo kao što su panični napadi, prekomerno znojenje, promene raspoloženja i nesanica, postoji jedan očigledan simptom ovih oboljenja koji ne sme da se zanemari.

Naime, naučnici su pokazali da je pojava ekcema jedan od simptoma depresije i anksioznosti. Suvi, crveni pečati koji izazivaju svrab i koji se najčešće javljaju na vratu ili podlaktici mogu da ukazuju na pojavu ovih duševnih oboljenja.

Ukoliko se ovo dešava i vama, stručnjaci savetuju da izbegavate stres, koji može da bude okidač osipa.

24 čudne fobije za koje niste ni znali da postoje

Svi znamo za klaustrofobiju, strah od paukova, visine ili zmija. Ali da li znate da se neki ljudi boje novca ili belog luka? U nastavku otkrivamo neke veoma čudne fobije.

Bizarne fobije

Fobija predstavlja izraženi, trajni strah, najčešće prekomeran ili neopravdan, a pojavljuje se u vezi sa očekivanjem specifičnog objekta ili situacije. Neki strahovi su svima poznati i mnogi pate od njih, kao što je strah od visine ili zatvorenog prostora, dok su neke fobije i te kako bizarne.

  1. Arahibutirofobija- strah da se puter od kikirikija ne zalepi na nepce.
  2. Aliumfobia- strah od belog luka
  3. Fobofobija- strah od toga da dobijemo fobiju
  4. Seskuipedalofobija- strah od dugih reči
  5. Abultofobija- strah od kupanja
  6. Dekstrofobija- strah od toga da nam je bilo koji objekat sa desne strane
  7. Siderofobija- strah od zvezda
  8. Aritmofobija- strah od brojeva
  9. Logofobija- strah od učenja da čitamo
  10. Plutofobija- strah od novca
  11. Ideofobija- strah od ideja
  12. Geliofobija- strah od smeha
  13. Ompalofobija- strah od pupka
  14. Eleuterofobija- strah od slobode
  15. Ksantofobija- strah od žute boje
  16. Caetofobija- strah od kose i dlaka
  17. Oktofobija- strah od broja osam
  18. Simetrofobija- strah od simetrije
  19. Aurofobija- strah od zlata
  20. Nostofobija- strah od povratka kući
  21. Nomofobija- strah od nemanja mobilnog telefona
  22. Kaliginefobija- strah od lepih žena
  23. Kinemortofobija- strah od zombija
  24. Pogonofobija- strah od brada

Otkriven drevni izgubljeni grad pokraj Mesopotamije

Drevni izgubljen grad, koji je bio smešten pokraj prvog carstva Mesopotamije, otkriven je u Kurdistanu.

Ovo otkriće iznenadilo je arheologe, koji ovaj predeo pretrtažuju još od 2012. godine. “Nismo očekivali da ovde pronađemo čitav grad”, rekli su arheolozi.

Grad Kunara potiče iz trećeg milenijuma pre nove ere, a daće uvid naučnicima o načinu života ljudi u Mesopotamiji- kolevci civilizacije.

Sam grad prostire se oko Zagros planina, sagrađen je od kamena. Ljudi su se bavili ahrikulturom i uzgajanjem stoke, a dosadašnji dokazi ukazuju na to da je grad bio veoma razvijen. Naslanjao se na Akadsko carstvo– prvo i najstarije cartsvo na svetu.

Na iskopinama su pronađene glinene table velike oko 10 centimetara, koje predstavljaju najstariji sistem korišćenja pisma. Pored toga, otkriveni su brojni artefakti, koji će pomoći da bolje razumemo način života ljudi u to doba.

Foto: iflscience.com

Novo pravilo u školama: Roditelji će moći da obore ocene koje profesori daju

Novi 82. član Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji se odnosi na Prigovor na ocenjivanje, ocenu i ispit, predviđa da roditelji imaju pravo da obore ocene koje daju nastavnici, odnosno profesori.

Tako će nastavnik morati da, ako se prigovor roditelja usvoji, ide na dodatno usavršavanje o “ocenjivanju i komunikacijskim veštinama”.

U Forumu srednjih stručnih škola, koji je pozvao prosvetare da se usprotive ovom članu, upozoravaju da ovo nije sve.  Naime, ako direktor škole proceni da dodatna obuka nije promenila stav nastavnika o ocenjivanju, Ministarstvo prosvete staviće ga pod svoj nadzor.

“Direktor škole odlučivaće o prigovoru roditelja na ocenu. Ako direktor bude smatrao da je prigovor osnovan, poništiće ocenu, a kolegu nastavnika staviće pod pedagoški nadzor. Onda će đak čija je ocena poništena izaći pred tročlanu komisiju i ako komisija takođe utvrdi da ocena nije izvedena u skladu sa zakonom, nastavnik se šalje na stručno usavršavanje u oblasti ocenjivanja i komunikacijskih veština. Zamislite da to poniženje prolazi nastavnik koji 25 godina radi u prosveti i koji se “usudio” da nekom đaku da trojku, jer đak u tom trenutku nije ni znao za više. Moramo reći NE ovom članu i dodatnom degradiranju naše profesije”,kaže Antić.

Ovo je samo jedno u nizu novih pravila o ocenjivanju koja dodatno spuštaju ionako srozane kriterijume u školama. Tako će, recimo, nastavnici kontrolne morati da najave pet dana unapred, a ukoliko više od polovine učenika dobije jedinicu na testu, on će se automatski poništiti. Ako nastavnik da učenicama nenajavljeni test, ocenu sa njega neće smeti da unese u dnevnik.

Izvor: telegraf.rs

Saznajte kako izgleda test za upis u prvi razred

Upis u prvi razred predstavlja jedan od najradosnijih trenutaka u životu budućeg školarca i njegovih roditelja, ali ujedno i najstresniji. Osim obaveznog sistematskog pregleda deteta, predstoji i testiranje za upis u školu, a nakon toga i brojne aktivnosti u vezi sa upisom.

Kako bismo vam pomogli da na upis dođete što relaksiraniji, pripremili smo detaljno objašnjenje kako izgleda testiranje za polazak u školu.

Samo bez prethodne pripreme

Celo dosadašnje odrastanje u stvari je bila detetova priprema za polazak u školu, te je najbolji savet da ne brinete, da opustite svoje dete i da na testiranje dođete bez ikakve prethodne pripreme. Potrebno je samo da dete bude opušteno, odmorno i sito kako bi stručnjaci u školi obavili procenu na najkvalitetniji način.

Celokupno testiranje traje od 30 do 40 minuta, a započinje prijatnim razgovorom sa psihologom, kojim se kroz pitanja na različite teme bliske detetu saznaju njegova interesovanja i navike i utvrđuje zrelost za polazak u školu.

Procena kognitivnih sposobnosti i afiniteta

Nakon razgovora sa psihologom, komunikacija se usmerava na procenu kognitivnih sposobnosti, gde se akcenat stavlja na utvrđivanje načina na koji dete razmišlja i kako percipira pojmove i predmete iz svakodnevnog života.

Na to se nadovezuje procena afiniteta i talenata. U ovoj fazi testiranja otkriva se koje hobije i sklonosti za vannastavne aktvnosti dete ima, na osnovu čega se od samog početka školovanja dete na najbolji način usmerava da napreduje i razvija svoje talente.

Vrlo je važno da detetu predstavite ovo testiranje kao bilo koji razgovor koji bi vodilo sa odraslima – potrebno je da bude pristojno, da odgovara na pitanja, da persira starijima i da ih poštuje, ali nije potrebno da već unapred zna gradivo za prvi razred. To će naučiti u školi, potrebno je samo da bude onakvo kakvo jeste.

Provera znanja engleskog za internacionalno školovanje

Roditelji predškolaca koji su se opredelili za internacionalno školovanje dodatno brinu zbog toga što ih, pored prethodnih faza testiranja, očekuje i provera znanja engleskog jezika. Ipak, nema razloga za zabrinutost, jer ni za testiranje iz engleskog jezika nije potrebna prethodna priprema.

Važno je da znate da je i ovaj test prilagođen uzrastu deteta i da nivo znanja koji je utvrđen na ovom testu predstavlja osnovu koja se tokom školovanja nadograđuje do stadijuma da učenik engleski jezik savlada kao maternji.

Jedinstven pristup obrazovanju u Srbiji: Savremena osnovna škola

Ovo testiranje je dodatno pojednostavljeno u Savremenoj osnovnoj školi kako bi prvi susret sa budućim prvakom i njegovim roditeljima bio što prijatniji i opušteniji.

U Savremenoj osnovnoj školi već prilikom testiranja za upis započinje proces kreiranja personalizovanog programa prema potrebama i afinitetima deteta, koje na taj način ima najbolje uslove za razvoj svog punog potencijala. Zato roditelji, dok je dete na testiranju, popunjavaju upitnik o psihofizičkom statusu deteta, koji predstavlja adekvatnu dopunu testa zrelosti i omogućava da se nastava prilagodi učeniku.

Pored toga, u zavisnosti od interesovanja deteta, možete izabrati Nacionalni ili Kombinovani program, za školovanje na srpskom i/ili engleskom jeziku.

Future Ready škola sada i na našim prostorima

Savremena osnovna škola je upravo primer Future Ready osnovne škole na našim prostorima i kao takva u potpunosti priprema dete za život u 21. veku. Kroz primenu najsavremene tehnologije u realizaciji nastave, negujući pritom konstantnu saradnju i komunikaciju sa roditeljima školaraca, svako dete, osim što ima adekvatne osnove za nastavak profesionalnog razvoja, stasava u stabilnu ličnost.

Pored toga što če učiti i završavati svoje školske obaveze, vaše dete će u Savremenoj osnovnoj školi imati priliku i da se bavi sportom, usavršava strani jezik i učestvuje u raznovrsnim sekcijama i aktivnostima pre i posle nastave. Takođe, u Savremenoj osnovnoj školi svakom detetu se pristupa tako da kroz igru i zabavu ulazi u IT svet, čime se direktno podstiču kritičko razmišljanje i upornost u rešavanju kako jednostavnih, tako i složenih izazova u modernom svetu.

Detaljnije savete o tome kako da pripremite svog predškolca za polazak u školu možete preuzeti ovde.

Pojavile su se pečurke na Marsu?

Od Nasa rovera Oportjunitija, koji je istraživao Mars, ostalo je jedno pitanje nerešeno: da li ima života na Marsu?

Naime, Oportjuniti, kao i Kjuriositi rover, imali su zadatak da istražuju crvenu planetu. Pored slanja uzoraka zemljišta, koje će pomoći naučnicima da otkriju kako je nastao Mars, kakvi su vremenski uslovi, roveri su trebali da donesu dokaze večite misterije: ima li života na Marsu?

Najnovija studija objavljena u časopisu “Dokazi života na Marsu” analizirala je preko 200 prethodnih istraživanja o crvenoj planeti. Naučnici su ubeđeni da neki dokazi ukazuju na to da na Marsu ima života, i to u vidu gljiva.

Iako nema konkretnog dokaza (donete spore ili ostataka gljiva) neki naučnici su ubeđeni da je tlo Marsa pogodno za nastanak biljnih i životinjskih vrsta. Dugi naučnici nisu ubeđeni u ovo istraživanje, te su dalji dokazi i analize neophodne.

Nasa ukida projekat “ženske svemirske šetnje”

Nasa je početkom masa objavila da priprema “svemirsku šetnju” u kojoj će učestvovati samo žeme, u ime marta i meseca žena. Međutim ovaj plan je pošao po zlu.

Nakon svih istraživanja i esperimentisanja, ustanovljeno je da je bolje da se projekat otkaže, a razlog je krajnje bizaran. Nasa, naime, nema odgovarajuća svemirska odela za sve žene koje se trenutno nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Iz bezbednosnih razloga će tako samo dve žene učestvovati u narednoj svemirskoj šetnji.