Početna Blog Strana 263

Novi istraživački centri širom Srbije

Istraživački centri, nalik Petnici i Tršiću, u kojima će učenici i studenti moći da se posvete izučavanju prirodnih i društvenih nauka i da se usavršavaju kroz samostalne projekte, biće osnivani u naredne dve godine širom Srbije.

U narednom periodu, tokom 2019, počeće gradnja istraživačkog centra za geonauke u Beloj Crkvi, a u planu su i centri za obnovljive izvore energije u Valjevu, robotiku u Trsteniku, ekološke nauke u Beogradu, kao i prirodne nauke na Goču.

Predlog lokalne samouprave Kraljeva je da se stari kapaciteti dečijeg odmarališta na Goču iskoriste za istraživački centar, posebno imajući u vidu da već postoje dobra infrastruktura i višegodišnja saradnja sa Prirodno-matematičkim fakultetom iz Kragujevca i gimnazijom iz Kraljeva.

“Novim izmenama Zakona o nauci i istraživanjima, Centar za promociju nauke dobiće značajniju ulogu imajući u vidu da će, između ostalog, biti nadležan za buduću mrežu istraživačkih centara”, rekao je ministar prosvete Mladen Šarčević.

On je dodao da je u ovom pogledu Srbiji uzor Portugal, koji ima skoro 30 istraživačkih centara.

Ministar je odredio savetnicu Sanju Radmilović kao osobu koja će rukovoditi ovim projektom.

Gde god postoji zainteresovanost lokalne samouprave i gde god postoje početni uslovi, pokušaćemo da otvorimo istraživački centar. Deo ćemo mi da budžetiramo, a za ostatak ćemo tražiti partnere. Cilj nam je da što više dece od malena približimo nauci, zaključio je ministar Šarčević.

Nova studija: Alchajmer duboko zapisan u genima!

Nije nikakva tajna da je Alchajmerova bolest uzrokovana genetskom komponentom, a mnogi ljudi koji pate od ove vrste demencije, predispozicije su nasledili od roditelja. Ali najnovija studija kaže da je Alchajmerova bolest duboko zapisana u genima i da se može naslediti i od mnogo daljih rođaka!

Alchajmerova bolest je neurodegerativno stanje koje uglavnom utiče na pamćenje, ali može da utiće i na komunikaciju, raspoloženje, pa čak i napokretljivost. Uglavnom se javlja u poznim godinama života, a danas, od Alchajmera pati preko 35 miliona ljudi širom sveta.

Nova istraživanja su pokazala da je Alchajmerova bolest duboko zapisana u genima i da može da se nasledi od roditelja, ali i tetki, ujaka, pa čak i čukunbaba i čukundeda. Ukoliko imate rođaka prvog kolena koje pati od ove bolesti, rizik da je i vi dobijete je povećan za 73%, a ukoliko ste imali rođaka četvrtog kolena koji je imao ovu bolest, imate za 15 puta veće šanse da je i sami dobijete.

Šta povećava rizik od alchajmera?

Pored naslednog faktora, na rizik utiču i gojaznost, visok krvni pritisak i navike poput pušenja. Mnogo toga naučnici još uvek ne znaju o ovom tipu demencije, ali svakako preporučuju da nakon 60. godine života obratite posebnu pažnju na stanje uma i da ragujete pri prvim znacima Alchajmera, kao što su zaboravnost i dezorijentacija.

Ovo je poslednja panorama Marsa koju je Oportjuniti poslao na Zemlju

Rover Oportjuniti imao je misiju da istraži Mars, a ti je činio od 2004. do 2018. godine. Pogledajte šta je poslednje poslao na Zemlju. 

NASA Oportjuniti rover završio je svoju operaciju 10. juna 2018. godine, ali naučnici još uvek nisu analizirali sve podatke. Nakon oluje koja je zahvatila Mars, naučnici su izgubili kontakt s roverom, ali je Oportjuniti svakako poslužio svrsi. Preko 29 dana, Oportjuniti je pravio fotografije crvene planete kako bi napravio panoramu tzv. kratera Endavour. Ova lokacija je bila drugo mesto sletanja rovera, a do nje. Oportjuniti je stigao sedam godina nakon prvog sletanja na Mars.

Rover je od maja do juna napravio ukupno 354 fotografije u tri različita filtera. U nastavku pogledajte rezultat toga: poslednja panorama Marsa pre nego što smo izgubili kontakt s Oportjunitijem.

Foto: iflsciene.com

Info dan posvećen COST programu i Mari Sklodovska Kiri akcijama Horizont 2020 programa

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije organizuje Info dan posvećen COST programu i Mari Sklodovska Kiri akcijama Horizont 2020 programa, 29. marta 2019. godine u Beogradu.

COST (European COoperation in the field of Scientific and Technical Research) je međuvladin okvir za koordinaciju evropske saradnje srodnih naučnih i tehničkih istraživanja koja se finansiraju na nacionalnom nivou.

Mari Sklodovska Kiri akcije (Marie Skłodowska-Curie actions) Horizont 2020 programa podržavaju mobilnost istraživača i namenjene su unapređenju karijere istraživača.

Pozivamo predstavnike naučnoistraživačke javnosti da prisustvuju ovoj konferenciji i aktivno učestvuju u njenom radu.

Zbog ograničenog broja mesta u sali registracija učesnika je obavezna. Molimo Vas da popunite on-line registracioni formular prateći ovaj link: http://survey.ipb.ac.rs/index.php/266594?lang=en najkasnije do 27. marta 2019. godine

Zašto je na većini drugih planeta nemoguć život?

Ljudi su odvajkada u potrazi za znakom da negde u svemiru postoje druga živa bića. Najnovija studija kaže da je to nemoguće na većini planeta, a evo i zašto.

Život na drugim planetama

Planete Mars i Venera, na primer, svoje postojanje započele su s mnogo vode, koja je, kao što znamo, neophodna za stvaranje života. Naučnici smatraju da na ovim planetama nije nastao život, usled manjka magnetskog polja koje dozvoljava solarnoj radijaciji da razbije vodu u paru.

Izgleda da je magnetno polje Zemlje retka pojava. Iako ne možemo da izmerimo tačno magnetno polje svetova izvan Sunčevog sistema, postoji formula bazirana na brojnim faktorima koja može da pretpostavi kakvo je magnetno polje na drugim planetama.

Polja na drugim planetama su ili preslaba ili prejaka, te nikako ne podržavaju nastanak i razvoj živih organizama.

Ovo je donekle dalo i odgovor da li se negde bliže nalazi planeta s živim bićima. U isto vreme, ovo je i podsetnik koliko je naša Zemlja dragocena u svemiru.

Zašto u zamrzivaču nema sijalice?

Dok u svim frižiderima, kada ih otvorimo, upali se lampica koja nam pomaže da bolje nađemo željenu namirnicu, ista stvar ne dešava se u zamrzivačima. A zašto je to tako.

Razlog ove misterije krije se u ekonomiji. Naime, trošak instaliranja automatskog svetla u zamrzivaču košta isto kao instalacija u frižideru, a ta količina se ne menja bez obzira koliko puta otvarali frižider. A budući da fižider otvaramo češće nego zamrzivač, sijalica u zamrzivaču bi se menjala na svakih nekoliko godina, ako ne i više.

Proizvođačima se ovo ne isplati, jer bi bili na gubitku, kažu ekonomisti. Ipak, postoje neki proizvođači koji ugrađuju svetla u zamrzivače, ali samim tim oni su mnogo skuplji.

10 činjenica o Albertu Ajnštajnu koje sigurno niste znali!

Na današnji dan, 14. marta 1879. godine, rodio se Albert Ajnštajn, jedan od najvećih umova u svetu nauke.

Prema “Rangiranju najuticajnijih ličnosti u istoriji”, Albert Ajnštajn  je “najveći naučnik 20. veka i jedan od najsuperiornijih intelektualaca svih vremena”. U nastavku saznajte neke zanimljivosti koje sigurno niste znali o ovom naučniku.

Zanimljivosti o Albertu Ajnštajnu

  1. Ajnštajn je navodno veoma sporo pričao, a prvu reč je rekao tek sa tri godine. Doktor Tomas Sovel je čak uveo i termin “Ajnštajnov sindrom” da opiše veoma pametne ljude koji kasnije propričaju.
  2. Kada je Ajnštajn imao pet godina, otac mu je pokazao džepni kompas. Ajnštajn je bio oduševljen. Koja sila tera malu iglu da pokaže određen pravac? Ovo pitanje mučilo je Ajnštajna u narednim godinama i zato je počeo da se bavi naukom.
  3. Ajnštajnova majka Paulina, bila je uspešna pijanistkinja i želela je da i njen sin zavoli muziku, pa mu je držala časove violine. U početku, Albert je mrzeo violinu, ali se sa 13 godina predomislio, kada je čuo Mocartove kompozicije. Istom strašću svirao je violinu do kraja života.
  4. Dan kada je prvi predsednik Izraela Hajm Vajcman preminuo, 9. novembra 1952. godine, Ajnštana su pitali da postane drugi predsednik ove zemlje. Tada, sedamdesettrogodišnji naučnik odbio je ovu ponudu.
  5. Ajnštajn nikada nije naučio da pliva, ali je obožavao brodove i jedrenje.
  6. Mrzeo je čarape i retko kada ih je nosio.
  7. Obožavao je da puši lulu i smatrao je da ga to smiruje.
  8. Dve decenije pošto je objavio Teoriju relativiteta, Ajnštajn je izmislio frižider bez mogućnosti da otrovni gas koji je tada bio sastavni deo ovog kućnog aparata iscuri. Ovi frižideri počeli su da se prodaju 1930., ali su ih kasnije zamenili oni freonski.
  9. Njegova istraživanja i poznata formula E=mc² pomogla su u pravljenju atomske bombe. Ajnštajn je kasnije zažalio zbog ovoga i izjavio: “da sam znao da Nemci neće uspeti u pravljenju atomske bombe, ne bih ništa uradio.”
  10. Albert Ajnštajn je anagram “Ten elite brains”.

Zavirite na izložbu profesora i studenata FSU u Galeriji „X Vitamin” – ulaz je besplatan!

Proleće je vreme za umetnost, a mladi likovni umetnici sa Fakulteta savremenih umetnosti i njihovi profesori mentori sa velikim ponosom daruju izložbu svim zaljubljenicima u umetnost. U petak, 15. marta, u 19 časova u Galeriji „X Vitamin” u Beogradu biće otvorena izložba profesora i studenata osnovnih, master i doktorskih studija vizuelnih umetnosti.

Galerija „X Vitamin” nalazi se u zdanju na Studentskom trgu 11 (1. sprat – ulaz pored Beogradske filharmonije levo), a ulaz na izložbu je besplatan.

Na izložbi će biti prikazani najbolji radovi mladih umetnika, studenata i njihovih mentora, a postavka će biti izložena do 25. marta, do kada imate vremena da zavirite i uverite se u ogroman talenat sa Fakulteta savremenih umetnosti.

Na izložbi će svoje radove predstaviti:

Studenti doktorskih studija: Dragan Zdravković, Melisa Vreto, Nebojša Nikolić i Nikolija Tubić;
Studenti master studija: Danica Veselinović, Matea Luković, Nikola Pavlović, Nikolina Basara Vučurović, Snežana Lilić i Teodora Despotović;
Studenti osnovnih studija: Danica Krstić, Dunja Pejčinović, Ivan Špehar, Marko Prešić, Marko Veličković, Milena Radenković, Nevena Jeličić, Nevena Nešović, Snežana Todorović i Željko Belić.

Od radova profesora FSU moći ćete da vidite dela: Saše Filipovića, Gordana Nikolića, Zorana Todovića, Đorđa Stanojevića, Ružice Bajić, Jelene Blečić, Mirjane Denkov, Jelene Keleuve, Stefana Živkovića i Vladimira Jočića.

Radovi su nastali tokom školovanja na Fakultetu savremenih umetnosti pod budnim okom njihovih profesora u savremeno opremljenom ateljeu. Prošetajte do Galerije „X Vitamin” i uživajte u pravim umetničkim delima, potpuno besplatno.

Mesto gde umetnost i tehnologija govore zajedničkim jezikom

Fakultet savremenih umetnosti školuje umetnike koji su sposobni da idu u korak sa vremenom i da odgovore na zahteve modernog doba. U svojoj nastavi okrenut je ka praktičnom radu i korišćenju savremenih tehnologija, pa studenti imaju prilike da stvaraju kako u digitalnom, tako i u realnom svetu.

FSU svima onima koji žele da svoj talenat pretvore u profitabilno zanimanje nudi obrazovanje iz oblasti slikarstva, glume, grafičkog i modnog dizajna, dizajna enterijera, umetničke produkcije, muzičkih komunikacija, kreiranja sadržaja i game arta.

Studente čeka mnogo praktičnog rada tokom studija i dosta izložbi, predstava i javnih nastupa, tako da po završetku studija već imaju bogat portfolio. Predavači su priznati stručnjaci u svojim oblastima, uvek su na raspolaganju i trude se da znanje i veštine koje su stekli verno prenesu svojim studentima.

Dođite u Galeriju „X Vitamin” u petak, 15. marta, u 19 časova i uverite se kako se radi na Fakultetu savremenih umetnosti.

Nova studija menja Teoriju evolucije

Najbitniji događaj u istoriji života na Zemlji često se odnosio na eksploziju u kambrijumu. Od oko 541. do 516. miliona godina, život je počeo da se razvija i do kraja te ere, većina životinjskih tela je nastala. Ovaj događaj je promenio biosferu zauvek.

Teorija evolucije: Kada je nastao složeni život

Sada, međunarodni tim istraživača objavio je nova istraživanja koja sugerišu da je kambrijumska eksplozija bila deo serije događaja koji su doveli do raznolikosti faune koju danas vidimo. Ovi događaji protezali su se do pre najmanje 571 milion godina, tokom edijakarijuma, vremena koje se proteže oko 635 do 541 milion godina.

Istraživači su naime analizirali fosile iz perioda kasnog edijakrijuma i primetili su povećanu raznolikost specifičnih promena u okolini. Analizirajući brojne faktore, došli su do zaključka da su se kompleksni organizmi razvijali u različito vreme.

Tim sugeriše da je eksplozija životinjskih vrsta počela ranije, u dužem vremenskom periodu i mnogo češće negošto se pretpostavljalo.

Kambrijumska eksplozija bila je krucijalni događaj za razvoj života, ali ne i jedan jedini. Naime, ova eksplozija bila je deo serije događaja koji su doveli do pojave raznih biljaka i životinja Uzroci kambrijumske eksplozije nisu poznati.

Uzroci peruti koji nemaju nikakve veze s suvom kožom

Mnogo ljudi pati od perutanja kože glave, a iako biste možda pomislili da je uzrok tome suvo teme, varate se.

Šta može da uzrokuje perut?

Pored suvoće kože glave, na pojavu peruti mogu da utiču brojni faktori, a ovo su najučestaliji.

Stres

Kao što stres utiče na brojne procese u organizmu, tako može da uzrokuje opadanje kose ili pak perut. Naime, stres slabi naš imuni sistem i može da pogorša stanje kože. Stoga, potrudite se da se ne izlažete preteranom stresu i da koristite slobodno vreme za opuštanje.

Ne perete dobro kosu

Jedan od razloga za pojavu peruti može biti i neogovarajući šampon i balzam za kosu. Uz to, perut može nastati i ukoliko ne isperete dobro šampon, pa dođe do iritacije kože glave.

Ishrana

Opšte je poznato da hrana utiče na zdravlje našeg organoizma, a namirnice bogate zasićenim i transmastima mogu da pogoršaju pojavu peruti. Jedite avokado, orašasto voće i masline u što većim količinama i konzumirajte vitamine B kompleksa. Takođe, pijte dovoljno vode u toku dana.

Previše sredstava na kosi

Nemojte preterivati sa preparatima kao što su lakovi i pene za kosu, jer i ova sredstva mogu da uzrokuju perutanje kože glave.