Početna Blog Strana 236

Kako je nastala pegla?

Danas, ne možemo da zamislimo život bez pegle, ali niko ne bi rekao da ovaj kućni aparat ima toliko burnu prošlost.

Istorija pegle

Prema istoričarima, Kinezi su prvi otkrili da je toplota najefikasniji način da se odeća ispravi. U muzeju u Honkongu nalazi se bronzani predmet koji je bio namenjen za peglanje, a nastao je u vreme dinastije Han (260. g. pre nove ere do 220. g. posle Hrista). U ovaj predmet, stavljao se ugalj koji bi zagrevao dno i tako ispravljano tkaninu.

Mnogo godina kasnije, u Evropi, odeća se peglala glačalicama od kamena, mermera ili drveta. Pretpostavlja se da je prva evropska pegla nastala na severu Italije. Ipak, Evropljani su odeću peglali na hladno.

Tek kasnije, Evopljani su shvatili da će se tkanina bolje ispraviti ako se predmet kojim se pegla zagreje.
Tako je, za razliku od kineskih pegli, evropska pegla je dobila poklopac sa drškom, koja je omogućaio da se pegla otvara i zatvara, i da se, kada je zatvorena, njome lakše rukuje. Pegle su punjene vrelim, usijanim žarom.

Razvoj metalske industrije u Engleskoj, Francuskoj i Nemačkoj uslovio je izgradnju velikih topionica, a jedan od proizvoda koji su polako ušli u masovnu proizvodnju bila je i pegla.

Amerikanci su počeli da eksperimentišu sa peglama na alkohol, čvrsta goriva i konačno, oko 1890. godine, na struju.

Izvor: http://klubkolekcionara.blogspot.com/

Pravi ljudi iza čuvenih logoa

Neke od najpoznatijih kompanija, sportskih klubova ili filmskih produkcija imaju čuvene logoe koji su prepoznatljivi svuda po svetu. A znate li ko je inspirisao te logoe?

Danas, čuvene kompanije imaju svoje logoe, čiji se dizajn menjao s godinama, ali je koncept ostao isti. One su po svom dizajnu poznate i prihvaćene svuda u svetu. Neki od tih logoa inspirisali su stvarni ljudi.

MGM lav

 

Hovard Dijetz, zaposleni u Metro Goldvin Majer kompaniji, osmislio je logo za nadolazeći film 1016. godine. Logo je bio jedinstven, jer je glavna zvezda bio pravi lav. Neki kažu da je Dijetz izabrao lava kako bi odao počast Kolumbija univertitetu, čija je maskota upravo lav. Ipak, drugi misle da je odao počast osnivaču komapnije Markusu Leovu, čije ime na nemačkom znači “lav”. Bilo kako bilo, logo je koristio sedam različitih lavova tokom godina, a najpoznatiji je Džeki– prvi lav koji je režao. Ova verzija logoa počela je da se koristi 1932. godine.

Columbia pictures logo

Pitajte Dženi Jozef koji joj je omiljeni deo filma i nesumnjivo je da će vam reći da je u pitanju nekoliko sekundi pre nego što film počne. Kao što znate, filmovi Columbia Pictures započinju damom koja podseća na Kip Slobode. To i jeste ona. Naime, 1992. godine, studio je zaposlio umetnika Majka Deasa, koji je oslikao kompanijski logo. Deas se mučio a na kraju on je za inspiraciju koristio upravo Dženi, koja je u rukama držala stonu lampu dok ju je slikao.

 

Air Jordan

Ovaj logo, Majkla Džordana kako skače, je jedan od najčuvenijih u sportskoj industriji. Siuleta je bazirana na stvarnoj fotografiji, kada je Džordan učestvovao na Olimpijskim igrama 1984. godine.

NBA logo

Svaki obožavalac košarke prepoznaje ovaj logo. A na njemu se nalazi Džeri Vest, iz Lejkersa.

 

Na današnji dan – 4. jul

Dogodilo se na današnji dan – 4.7.

Koliko je cimet zapravo zdrav?

Ovog aromatičnog začina uglavnom se setimo zimi, kada ga stavljamo u svaku poslasticu, čajeve ili pak toplu čokoladu. A evo i zašto treba da promenite ovaj običaj i da konzumirate cimet, svaki dan!

Istraživanja su pokazala da cimet ima brojne benefite po naše zdravlje te da bismo trebali da ga uvrstimo u dnevni meni. U nastavku saznajte i zašto.

Zdravstvene benefiti cimeta

  1. Neka istraživanja pokazala su da antioksidanti u cimetu uklanjaju upale u organizmu. Stoga, cimet može da umanji bolove, natečenost mišića i razne upale.
  2. Cimet je dobar po zdravlje srca, jer umanjuje nivo lošeg holesterola.
  3. Zahvaljujući svojim sastojcima, ovaj začin uklanja visok nivo šećera u krvi i poboljšava osetljivost na insulin.
  4. Zbog velike količine antioksidanata, cimet štiti DNK od oštećenja i sprečava mutacije ćelija. Stoga je odličan borac protiv različitih vrsta kancera.
  5. Ovaj začin ima antibakterijsko dejstvo te poboljšava oralno zdravlje, sprečava nastanak karijesa i smanjuje loš zadah.

Iz svega navedenog, savet lekara jeste da koristite cimet svaki dan, u umerenim količinama. On se može stavljati u razna jela, slatka ili slana, pa i u čajeve, kafu ili sok. A možete ga konzumirati i s kašikom meda.

 

Naučnici uspešno eliminisali HIV kod miševa

Klin se klinom izbija - HIV-om izlečili rak

Najnovije otkriće naučnika moglo bi da pomogne da eliminišemo HIV, virus koji je odgovoran za SIDU.

Procenjuje se da u svetu preko 36,9 miliona ljudi ima HIV, a da se preko 5 hiljada ljudi dnevno inficira. Dosad, od SIDE, koja se dobija nakon što se inficiramo HIV virusom, umrlo je preko 25 miliona ljudi.

HIV je dosad bio neizlečiv, ali se mogao držati pod kontrolom, uz određene medikamente. Sada, naučnici su na korak bliže da pronađu lek za ovaj virus. Naime, naučnici sa Templ Univerziteta uspeli su da eliminišu HIV genom kod miševa, a time su ga uklonili iz ćelija i organa, kod životinja koje su bile inficirane HIV-om.

U pitanju je sasvim novi koncept, ali je dosad uspeo samo na pacovima i miševima. Biće potrebno još vremena i istraživanja pre nego što ovaj vid lečenja bude uspešan i na ljudima.

Na današnji dan – 3. jul

Dogodilo se na današnji dan – 3.7.

Iznenađujuće činjenice o Hemingveju

Ernest Hemingvej

Na današnji dan, 1961  Ernest Miler Hemingvej, američki književnik izvršio je samoubistvo.

Hemingvej je rođen 21. jula 1899. godine u Ilinoisu. Bio je drugi od šestoro dece. Za vreme svog života, napisao je sedam romana, šest kolekcija kratskih priča, a tri romana, četiri kolekcije kratkih priča objavljene su posthumno.

Najpoznatije delo svakako mu je “Starac i more”, za šta je dobio i nagradu Pulicer, kao i Nobelovu nagradu. Koliko bio sjajan pisac, toliko je bio i sjajna ličnost. U nastavku saznajte neke zanimljivosti o Hemingveju.

Bizarne činjenice o Hemingveju

  1. Njegova majka Grejs želela je ćerku, a kada se Ernest rodio, neretko ga je oblačila u haljine i nazivala ga je Erenstin.
  2. Počeo je veoma rano da lovi, sa čak 3 godine. Tada je odstrelio bodljikavo prase, koje je posle pojeo.
  3. Majka ga je terala da svira violončelo. Sam Ernest izjavio je da je svirao “najgore od bilo koga na svetu”.
  4. Radio je kao vozač ambulantnih kola tokom Prvog svetskog rata na italijanskom frontu, a u julu 1918. bio je ozleđen. Dobio je Srebrnu medalju časti od Italijana.
  5. Učestvovao je i u Španskom civilnom ratu, kao i prilikom invazije u Francusku tokom Drugog Svetskog rata. Usmrtio je nekoliko SS vojnika i dobio je Bronzanu zvezdu.
  6. Procenjuje se da je iza sebe ostavio preko osam hiljada ličnih i poslovnih pisama.
  7. Njegove unuke bile su slavne glumice Margo i Marijel. Margo je izvršila samoubistvo 1966. godine, isto kao njen deda (Ernest) i njen pradeda (Ernestov deda).
  8. Četiri puta se ženio i posvetio je knjigu svakoj od svojih supruga dok je bio s njima u braku.
  9. Voleo je mačke sa šest ili više prstiju na šapama. Na kraju, imao ih je 50 na imanju.
  10. Dok je bio na odmoru u Africi, preživeo je dva pada aviona za dva dana.
  11. Bio je sjajan ribolovac, a uspeo je da ulovi i ajkulu.
  12. Voleo je da piše stojeći i to je činio satima.
  13. Preživeo je rak kože, anstraks, malariju, dizenteriju, hepatitis, anemiju, otkazivanje bubrega, visok krvni pritisak, oštećenje slezine i jetre, upalu pluća i čak tri saobraćajne nesreće.
  14. Hemingvej je odbijao da piše scenarije za filmove.
  15. Patio je od teškog oblika depresije.

Japan ponovo dozvolio komercijalni lov na kitove

Nakon 30 godina zabrane, Japan je ponovo dozvolio komercijalni lov na kitove, što je posebno zabrinulo organizacije koje se bore za očuvanje prirode i divoljih životinja.

Još u decembri prošle godine, Japan je najavio kako će napustiti Međunarodnu komisiju za kitolov. U ponedeljak, isplovili su prvi brodovi koji su krenuli u lov na kitove, a stigao je i prvi ulov.

Prema podacima japanske Agencije za ribolov, kitolovci ove godine smeju da ulove 227 kitova. Između ostalog, dozvoljen im je lov i na kljunastog kita, Rudolfijeva i mnoge druge.

Izvor: www.telegraf.rs

Da li kafa može da nam pomogne da smršamo?

Stručnjaci nas već godinama upozoravaju na kalorije koje unosimo jednostavnim ispijanjem kafe. Ali najnovija istraživanja pokazala su da kafa zapravo može da nam pomogne u borbi sa viškom kilograma. 

Naučnici sa Univerziteta Notingem testirali su volontere, kako bi videli da li kofein stimuliše tzv. “smeđe salo”. U pitanju su masne ćelije koje se koriste za generisanje toplote, a ne za generisanje energije, kao druge, bele masne ćelije.

Tim je otkrio da ispijanje jedne, standardne šoljice kafe utiče na stimulisanje smeđeg sala, što poboljšava metabolizam tela.

Sledeći korak u istraživanju jeste da se utvrdi kako naterati telo da napravi više smeđih masnih ćelija i kako da se ubrza metabolizam. Naučnici se nadaju da će telo stimulisati više smeđeg sala, kako bi potencijalno pomoglo da se izgubi viška kilograma.

Na današnji dan – 2. jul

Dogodilo se na današnji dan – 2.7.