Početna Blog Strana 237

Roza himalajska so protiv morske soli: Koja je bolja?

Otkrijte koja je razlika između himalajske i morske soli, te koja je pogodnija po zdravlje.

Šta je morska so?

Morska so uzima se iz okeanske vode ili iz slanih jezera. Za razliku od kuhinjske, koja se uzima iz zemlje i filtrira se kako bi se izvukli minerali, morska so nastaje prirodno.

Šta je himalajanska so?

U pitanju je so koja se vadi iz zemljišta, bez upotrebe metalnih instrumenata koji moguz da kontaminiraju samu kompoziciju soli.

Postavlja se pitanje koja so je zdravija? Stručnjaci smatraju da je ipak zdravija himalajska, jer se u morskoj mogu naći tragovi mikroplastike koje ima u morima i okeanima širom sveta.

Ipak, stručnjaci takođe ističu da je ova količina mikroplastike mala u poređenju s tim koliko morska so ima benefita po naše zdravlje. Ipak, važno je biti umeren, jer prevelika konzumacija bilo koje vrste soli dovodi do brojnih zdravstvenih problema, kao što su visok krvni pritisak, ali i kancer želuca.

Zašto se bikini tako zove?

Saznajte sve o manje poznatoj istoriji dvodelnih kupaćih kostima i to na njihovu 73. godišnjicu postojanja.

Ne tako davno, dvodelni kupaći smatrani su skandaloznim i bili su nepoželjni. Samo pre više od 100 godina, jedina opcija za žene na plaži bili su jednodelni, dugački kupaći kostimi. Onda, pre nekoliko decenija pojavili su se dvodelni kupaći nazvani bikini. A znate li kako je bikini dobio ime?

Istorija bikinija

Žene u drevnom Rimu nosile su slične odevne predmete, negde oko 4. veka nove ere. Na Siciliji postoje mozaici na kojima su prikazivane žene koje nose nešto nalik bikiniju. Međutim, ti dvodelni odevni komadi koristili su se za sport, ne za kupanje.

Posle starog veka, ovakav način odevanja smatran je neprimerenim. a u viktorijansko doba, žene su se kupale praktično u haljinama. Tokom Zlatnog doba Holivuda, tridesetih godina prošlog veka, zvezde kao što je Eva Gardner i Rita Hajvort počele su da nose kupaće kostime iz dva dela.

Zašto se kupaći kostimi nazivaju “bikini”?

Tokom Drugog svetskog rata, kupaći kostimi postajali su sve manji, a dva francuska dizajnera onda su stvorile najmanji kupaći kostim: Žak Hajm lansirao je “Atom”, dok je Luj Reard osmislio manju verziju i nazvao ju je “bikini”, po ostrvu Bikini, gde je testirana atomska boma 1. jula 1946. godine.

Ovaj kupaći je bio toliko skandalozan da Luj nikako nije mogao da pronađe modela koji će ga nositi, pa ga je prvi put u javnosti obukla egzotična plesačica Mišelin Bernardini.

Onda, 5. jula 1946., danas poznatog kao Dan bikinija, ovi kupaći kostimi prikazani su na konferenciji za novinare, a ostatak je istorija.

Šta se dešava našem telu kada se zaljubimo?

Kada se zaljubimo, čini nam se da nam se otvara potpuno novi svet. Leptirići u stomaku, optimizam, poletnost… sve to ima veze sa promenama u samom telu.

Da, tačno je- ti leptirići u stomaku nastaju kao reakcija tela na zaljubljenost. Tada, naše telo luči brojne hormone koji različito deluju na nas. U nastavku saznajte kako.

Evo šta se dešava s nama kada se zaljubimo

  1. Kada počnemo da se zaljubljujemo, naš mozak počinje da luči hemikalije poput adrenalina, dopamina i oksitocina. Ovi hormoni utiču na naše neurološke receptore i osećamo zadovoljstvo i euforiju. U prevodu, postajemo zavisni o ljubavi.
  2. Kada mozak počne da luči oksitocin, koji je još nazvan i “ljubavnom drogom“, postajemo samopouzdaniji i manje anksiozni. Zapravo, osećaj zaljubljenosti može da izleči anksioznost.
  3. Zbog stimulacije adrenalina, možemo da osetimo brojne simptome zaljubljenosti, kao što su znojenje dlanova, ubrzan rad srca i blagu nesvesticu. Ovo dovodi do fizičke senzacije žudnje da se fokusiramo na određenu osobu.
  4. Kada se zaljubimo, i zenice nam se šire. I za ovo možemo da okrivimo adrenalin.
  5. Neki ljudi tokom osećaja zaljubljenosti mogu da imaju probavne tegobe. Za to je odgovoran hormon stresa, kortizol, koji se takođe luči kada smo zaljubljeni.
  6. Kada smo odvojeni od onog u kojeg smo zaljubljeni, možemo da osećamo depresiju ili anksioznost. Telo tada luči kortikoliberin, koji ovako utiče na naš organizam.
  7. Prema studijama, muškarci koji budu zaljubljeni do 25. godine, imaju jače kosti. Naučnici i dalje nisu sigurni zašto se to dešava.
  8. Osećaj zaljubljenosti može da umanji bol. Istraživanja su pokazala da zaljubljeni parovi osećaju za 50% manje glavobolje.
  9.  Srčani ritam partnera takođe može da se ujednači, te zaljubljeni parovi imaju i isti ritam disanja, naročito kada su blizu jedno drugome.

Uspešan test “embriona iz epruvete”: Spas za severnog belog nosoroga?

Prošle godine, uginuo je Sudan, poslednji mužjak severnog belog nosoroga. Iako smo mislili da je sve izgubljeno, izgleda da su naučnici uspeli da produže ovu vrstu nosoroga.

Naime, tim međunarodnih naučnika sa Lajbnic insituta uspešno su izvršili prvi eksperiment “bebe iz epruvete” te su embrion južnog belog nosoroga ubacili u surogat majku. Sada se nadaju da će istom procedurom uspeti da spasu i severnog belog nosoroga, od kojih je na svetu ostalo samo dve ženke.

U martu prošle godine, u rezervatu u Keniji uginuo je poslednji mužjak ove vstze nosoroga, a danas, na svetu žive samo dve ženke- Najin i Fatu u istom rezervatu.

Naučnčnici su optimistični i nadaju se da će ovaj eksperiment biti uspešan.

Sutra se proslavlja Međunarodni dan Dunava

Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa.

U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda. (Izvor: www.pzzp.rs)

U ime ovog dana, u nastavku pročitajte neke zanimljivosti o Dunavu.

Zanimljive činjenice o Dunavu

  1. Kao što znamo, Dunav je druga najduža reka u Evropi, odmah nakon Volge.
  2. Najranije ljudske zajednice živele su upravo na obalama Dunava.
  3. Dunav protiče kroz 10 zemalja: Nemačku, Austriju, Slovačku,Mađarsku, Srbiju, Hrvatsku, Bugarsku, Moldaviju, Ukrajinu i Rumuniju.
  4. Dunav takođe protiče kroz nekoliko glavnih gradova, kao što su Beč, Beograd, Budimpešta i Bratislava.
  5. Oko 20 miliona ljudi oslanja se na ovu reku kada je voda za piće u pitanju.
  6. Tokom srednjeg veka, Dunav je bio veoma važan za ribolovce. Neke regije su i dalje veoma aktivne u ovom polju, a u Dunavu živi mnogo ugroženih vrsta riba.
  7. Dunav je popularno turističko mesto, a samo između Beča i Budimpešte plovi oko 70 kruzera.
  8. Dunav je jedno od najvažnijih vodenih trgovačkih ruta u Evorpi.
  9. Najstariji pisani spomen Delte Dunava napisali su Dačani, koji su je kontrolisali pre nego što su je osvojili Rimljani.
  10. Delta Dunava je jedinstven ekosistem i najveće mokro područje tla u Evropi.
  11. Procenjuje se da samo oko Delte Dunava živi preko 5000 vrsta životinja, ptica i biljaka.
  12. 1991. godine Dunav je postao deo UNESCO baštine.

Kućna upotreba aspirina za koju niste znali

Aspirin i voda mogu da urade mnogo više nego što možete zamislite.

Aspirin je poznat po tome što otklanja bolove, najčešće u predelu glave. Ali ovaj lek može da vam pomogne i u brojnim drugim problemima.

Upotreba aspirina

Uklanja tragove znoja

Žute mrlje ispod pazuha na majicama lako možete ukloniti mešavinom izdrobljenih dva do tri aspirina i pola šolje tople vode.

Boja za kosu

Salicilna kiselina u apsirinu uklanja boju sa kose, pa ukoliko vam se ne dopada boja koju ste dobili, napravite masku od šest do osam aspirina i vode i stavite je na kosu. Ostavite da deluje 10 do 15 minuta.

Spas za bubuljice

Ukoliko vam iskoči bubuljica, izdrobite jedan aspirin i pomešajte sa malo vode. Tu smesu nanesite na bubuljicu.

UPOZORENJE!

Oko 10% ljudi koji imaju astmu alergično je na aspirin. Stoga, aspirin ne koristite na svoju ruku, već se posavetujte sa lekarom!

5 moćnih saveta za motivaciju

Motivacija je ono što pokreće ovaj svet, a možemo je dobiti iz svake naše akcije. U pitanju je snažna sila koja nas pokreće, daje nam energiju i snagu onda kada smo najslabiji.

Moćni načini da budete motivisani

Ako ste izgubili nekadašnju volju i elan, bilo da je u pitanju lični ili profesionalni deo života, vreme je da to promenite. Sve što treba da uradite jeste da pratite naredne korake.

Verujte u sebe

Bez samopouzdanja, motivacija nema nikakvu snagu. Ako ne verujete u sebe i svoje sposobnosti, ništa nije moguće. Morate sebi da govorite “DA, JA TO MOGU“, pre nego što počnete bilo šta da radite.

Zamišljajte uspeh

Uspeh je usitinu najveći pokretač, pa čak i kada ga samo zamišljamo. Pokušajte da pre svakog posla zamislite sebe kako ste to već (uspešno) uradili.

Gledajte širu sliku

Ponekad je samo potrebno da promenimo način razmišljanja. Zastanite na sekund, zakoračite unazad i duboko udahnite. Razmislite o sledećem: Šta vam je dugoročni cilj? Koliko ste udaljeni od njega i koliko je on važan? Ove jednostavne vežbe će vas i te kako pokrenuti.

Napravite kratkoročne ciljeve

Mnogo je lakše stići do kraja puta ako tokom putovanja postavljamo kratkoročne, dnevne ciljeve. Svaki dan osmislite novi pokretač, bilo da je to odluka da ustanete ranije, uradite više taj dan na poslu ili da krenete da se hranite zdravo.

Budite organizovani

Organizacija je krucijalna kod motivacije, jer je motivacija poprilično linearna. Vaš um najbolje radi kada može da se napuni najbrže moguće, kada zna gde je, zašto i kako nešto radi. Osmislite plan kako bi vaš um napravio ispravne konekcije i pomogao vam da prevaziđete svaku prepreku.

Motivacija je ona iskra koja nam pomaže da ostvarime najveće ciljeve i ispunimo sve svoje snove . Ali samo VI to možete da uradite!

 

Stigli su konačni rezultati male mature: Spušta se granica za upis u srednje škole

Danas će u osnovnim školama širom Srbije biti objavljeni konačni rezultati male mature. Prema dosadašnjim procenama, budući srednjoškolci su najgore uradili kombinovani test.

Prema istraživanjima, maternji jezik je u rangu sa prošlogodišnjim, dok je test iz matematike urađen za bod bolje. Međutim, kombinovani test su đaci najgore uraili, a prosek je oko 11 poena.

Donja granica bodova za upis smanjiće se za 0,8 poena ili jedan poen u odnosu na prošlu godinu. Pogledajte rezultate male mature.

Sada sledi popunjavanje lista želja, a OVDE pogledajte savete kako odabrati srednju školu.

Počela rasprava o Predlogu zakona o nauci i istraživanjima

Skupština Srbije počela je danas raspravu o Predlogu zakona o nauci i istraživanjima koji je obrazložio ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je, uzevši u obzir brojne nagomilane probleme, kao i činjenicu da je velika većina istraživača u naučnoj zajednici nezadovoljna postojećim zakonskim okvirom, odlučilo da sprovede kompletnu reformu sistema finansiranja naučnih istraživanja – prelazak sa nekompetitivnog projektnog finansiranja na institucionalno i suštinski kompetitivno projektno finansiranje, rekao je ministar prosvete.

On je dodao da je prvi konkretan korak u toj reformi je već učinjen time što je Skupštini Srbije početkom decembra 2018. godine usvojen Zakon o Fondu za nauku.

“To je nov zakon za novu instituciju, kakva postoji u skoro svim državama koje imaju razvijenu nauku. Zakon o Fondu je prvi nov zakon donet u ovoj oblasti posle 12 godina”, podsetio je ministar.

Prema njegovim rečima, drugi, ključni korak u reformi sistema je izrada novog, krovnog Zakona o nauci i istraživanjima, koji je nakon usvajanja na Vladi Republike Srbije, danas pred poslanicima u parlamentu.

Ovim zakonom se rešava institucionalno finansiranje istraživača, da ne zavise, kao do sada, od toga da li su prošli na nekom projektu ili ne. I to je već dugo zahtev naučne zajednice, naveo je ministar.

On je istakao da je o predloženom zakonu javna rasprava sprovedena od 3. decembra 2018. do 3. januara 2019. godine u više gradova u Srbiji.

Govoreći o rezultatima resornog Ministarstva u oblasti Šarčević je podsetio da je Srbija postala 23. punopravna članica Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN).

Paralelno sa tim, primljeno je na projekte 1157 talentovanih mladih istraživača, sa prosečnom ocenom iznad 9, a koji su rođeni 1988. i kasnije. Time smo poslali jasnu poruku da mlade želimo u sistemu, da hoćemo da ostanu kod nas i ovde se razvijaju, naveo je Šarčević.

Istakao je i da je ustanovljeno šest instituta od nacionalnog značaja.

Ministar je dodao i da se kontinuirano ulaže u infrastrukturu.

23.9 miliona evra za park u Novom Sadu, 10 miliona za park u Nišu. Zatim, 5.2 miliona za izgradnju i opremanje lamele Elektronskog fakulteta u Nišu. 5.6 miliona za 210 stanova za Univerzitet u Kragujevcu. Kao i 14 miliona za izgradnju instituta Biosens u Novom Sadu, naveo je Šarčević.

Izvor: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Predstavljen projekat „Podrška reformi sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji“

Projekat „Podrška reformi sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji“ (SUPER), kojim Evropska unija nastavlja da pruža podršku sistemskoj reformi predškolskog vaspitanja i obrazovanja predstavljen je danas u Beogradu .

Državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Ana Langović Milićević istakla je da je u ovaj IPA projekat uključeno 50 opština i predškolskih ustanova koje u prethodnom periodu nisu bile obuhvaćene sličnim projektnim aktivnostima.

Ona je navela da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja sistemskim i komplementarnim rešenjima doprinosi stvaranju uslova za kvalitetan razvoj predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Jačanjem profesionalnih kapaciteta zaposlenih u predškolskim ustanovama i jedinicama lokalne zajednice, projekat koji predstavljamo, ima potencijal da značajno doprinese podizanju svesti u zajednici o važnosti šireg uključivanja dece u predškolske programe, unapređivanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada sa decom primenom savremenih pedagoških pristupa, navela je ona.

Ana Langović Milićević zahvalila je Delegaciji Evropske unije na razumevanju i podršci koju pružaju Srbiji u ovim važnim reformskim procesima.

Štefan Hudolin iz Delegacije Evropske unije u Srbiji rekao je da će EU nastaviti da pruža podršku reformi obrazovanja u Srbiji.

On je istakao da je do sada EU uložila više od 100 miliona evra u ovaj sektor i da će tokom projekta SUPER više od 1.000 vaspitačica proći različite obuke.

Kvalitetni programi predškolskog vaspitanja i obrazovanja doprinose razvoju svih potencijala deteta i imaju važan uticaj na kasniji društveni život. Srbija još uvek ima jednu od najnižih stopa učešća dece u predškolskom vaspitanju i obrazovanju u poređenju sa zemljama EU. Oko 50 odsto sve dece uzrasta 3 do 5,5 godina uključeno je u vrtiće.

Novim projektom „Podrška reformi sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja“ (SUPER), koji je predstavljen na konferenciji u Beogradu, Evropska unija nastavlja da pruža podršku sistemskoj reformi predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji kao osnove celoživotnog učenja.

U projekat je uključeno 50 lokalnih samouprava i predškolskih ustanova u Srbiji sa kojima će se raditi na razvijanju profesionalnih kompetencija vaspitača i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama za kvalitetno inkluzivno predškolsko vaspitanje i na jačanju profesionalnih kapaciteta zaposlenih u lokalnim samoupravama, kao i na unapređivanju zakonskog okvira za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

Pored toga, EU obezbedila je i donaciju za opremanje predškolskih ustanova koje su uključene u SUPER projekat, za didaktičku, IT opremu i nameštaj, u iznosu od oko milion evra, što će dodatno doprineti kvalitetnom inkluzivnom predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

SUPER projekat realizuje se u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Projektom upravlja Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije. Projektne aktivnosti počele su u martu 2019. i trajaće dve godine. EU finansira projekat sa oko 900.000 evra.

SUPER je jedan od projekata kojim EU, kao najveći donator u Srbiji, pomaže celokupnu reformu sektora obrazovanja u zemlji.

Od 2003. Evropska unija donirala je za reformu sektora obrazovanja više od 100 miliona evra – za unapređenje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, reformu srednjeg stručnog obrazovanja, obrazovanja odraslih, renoviranje i opremanje škola i fakulteta, inkluziju Roma.

Izvor: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja