Početna Blog Strana 217

Šta sve voda leči?

Iako nam je svakodnevno dostupna, retko ko razmišlja kakav sve pozitivan efekat pijaća voda ima po naše zdravlje.

Istina je da je ćelijama i organima potrebna voda kako bi pravilno funkcionisali. A šta sve voda može da leči i na šta sve utiče?

Voda i zdravlje

  1. Hrskavica, koja se nalazi u zglobovima i između diskova u kičmi sastoji se od 80% vode. Upravo joj je zato ona i potrebna kako bi zglobovi bili pokretljivi i kako nas ne bi boleli.
  2. Voda je zaslužna za dopremanje kiseonika kroz celo telo, jer se sama krvi sastoji od 90% vode.
  3. Usled dehidratacije koža, nokti i kosa postaju lomljivi i krhki.
  4. Dehidratacija dovodi i do disfunkcije mozga.
  5. Voda regulise temperaturu tela.
  6. Digestivni sistem zavisi od nje.
  7. Uz pomoć urina i znoja izbacujemo toksine iz tela, a voda je neophodna za ove procese.
  8. Voda održava i krvni pritisak u normali.
  9. Voda sprečava i oštećenje bubrega.
  10. Voda nam pomaže prilikom fizičkih aktivnosti i kada je pijemo, imamo bolje rezultate.

Bivši NASA naučnik tvrdi da smo odavno pronašli život na Marsu

NASA je lansirana bezbroj misija na Mars, ali još uvek nisu našli dokaze o životu na crvenoj planeti? Pa, prema bivšem naučniku iz NASA ovo zapravo nije istina.

Naime, Gilbert V. Levin, naučnik koji je nekada radio u NASA, na misijama pronalaženja vanzemaljskog života 1970-ih godina prošlog veka, kaže da su na svojim misijama NASA naučnici zapravo našli dokaz o postojanju života na ovoj planeti.

Kako on tvrdi, misije su otkrile organsku materiju u zemljištu na Marsu, CO2, što implicira da je na površini marsa bilo mikroorganizama što dalje dokazuje potencijalno prisustvo života na ovoj planeti.

“Pravo je čudo da Mars bude sterilan”, izjavio je Levin. Međutim, z NASA još uvek nije stigao komentar na ove izjave, niti odgovor na pitanje zašto se o ovome ćuti.

Zdravstveni benefiti muzike

Dok efekti muzike na naše telo još uvek nisu u potpunosti istraženi, neke studije su pokazale da muzika ima brojne benefite po naše phiso-fizičko zdravlje.

Muzika izaziva jake emocije i može da nam pomogne da se osećamo bolje. Kako? Saznaćete u nastavku.

Muzika i zdravlje

  1. Studije su pokazale da muzika reguliše naše emocije i da nam poboljšava raspoloženje.
  2. Muzika uklanja i efekte stresa i umiruje nas.
  3. Studije su pokazale da muzika utiče i na umanjenje anskioznosti.
  4. Melodije mogu da budu i fizička stimulacija prilikom vežbanja te da bolje uradimo trening.
  5. Ritami melodija pomaže i pri fokusiranju i pamćenju.
  6. Slušanje muzike pre i nakon operacija može da umanji bol.
  7. Muzika pomaže i kod održavanja mentalnih sposobnosti, naročito kod pacijenata sa Alchajmerom.
  8. Muzika pomaže i deci sa autizmom i često je deo terapija.
  9. Klasična muzika se pokazala delotvornom kod umirivanja beba.

Kako izgubiti višak kilograma, prema naučnicima?

Postoji mnogo saveta, dijeta i caka pomoću kojih navodno možemo da izgubimo višak kilograma. Ali šta kaže nauka?

Ukoliko želite da na zdrav način izgubite višak kilograma, bez jo-jo efekta i gladovanja, poslušajte savete naučnika.

Tri jednostavna naučna koraka za mršavljenje

  1. Ne koznumirajte šećer i ugljene hidrate. Kao što znamo, u pitanju su “prazne” kalorije koje nam ne daju energiju, već utiču na gomilanje masnog tkiva. Uz to, ugljeni hidrati dovode do smanjenja insulina u krvi, što uzrokuje nadimanje i zadržavanje vode u telu.
  2. Jedite proteine, zdrave masti i povrće. Ove namirnice će umanjiti napade gladi i prejedanje i pružiće vam energiju potrebnu za ceo dan.
  3. Dižite tegove tri puta nedeljno. Na ovaj način sagorećete mnogo kalorija i ubrzaćete metabolizam. Ukoliko ne volite da dižete tegove i kardio treninzi poput trčanja, šetanja, vožnje bicikla i plivanja mogu da vam pomognu.

Zanimljive činjenice o Sikstinskoj kapeli

Na današnji dan, 1509. godine javnosti su prvi put predstavljene slike na plafonu Sikstinske kapele koje je naslikao Mikelanđelo.

Sikstinska kapela (ital. Cappella Sistina) je najpoznatija kapela u Apostolskoj palati, zvaničnoj rezidenciji papa u Vatikanu. Čuvena je po svojoj arhitekturi i fresko dekoraciji koju su radili najveći majstori renesanse: Mikelanđelo, Rafael, Bernini i Botičeli.

Pod patronatom pape Julija II, Mikelanđelo je od 1508. do 1512. oslikao 1100 m² tavanice Sikstinske kapele. Danas se ona smatra Mikelanđelovim najznačajnijim slikarskim dostignućem.

Zanimljivosti o Sikstinskoj kapeli

  1. Sikstinska kapela je ime dobila po papi Sikstusu (Sikstu) XIV, koji je naručio njenu gradnju. Prvu misu u kapeli papa Sikstus je održao 15. avgusta 1483.
  2. Kapelu svakog dana poseti oko 10.000 do 15.000 ljudi, odnosno oko pet miliona godišnje.
  3. Ulaz u Muzej Vatikana i Sikstinsku kapelu košta 16 evra, što Vatikanu donosi ukupan godišnji prihod od oko 80 miliona evra.
  4. Sikstinska kapela ima iste dimenzije kao Solomonov Hram na Gori Moriji, onako kako je opisan u Bibliji.
  5. Za tako važnu građevinu, spoljašnjost kapele je vrlo jednostavna. To je pravougaona građevina bez spoljnih ukrasa i bez ceremonijalnih ulaznih vrata: u nju se ulazi samo iznutra, iz drugih delova papske palate.
  6. Sikstinska kapela je služila (i još uvek služi) kao papina privatna kapela.
  7. Sikstinska kapela je najpoznatija po Mikelanđelovim freskama, ali još dosta pre Mikelanđela Siksto je od umetnika kao što je Botičeli naručio da oslikaju freske na dva uzdužna zid kapele: jedna priča priču o Mojsiju, a druga o Hristu. Čak i bez Mikelanđelovog dela, ove ranije freske spadaju u najznačajnije cikluse evropske fresko-umetnosti.
  8. Papa koji je naručio Mikelanđelovu fresku bio je Julijus II, nećak Sikstusa IV. “Nećaci” papa su u to doba često zapravo bili njihovi sinovi.
  9. Justus je želeo da na fresakma u Sisktinskoj kapeli bude prikazano 12 apostola, ali Mikelanđeloje to odbacio kao “bedno”.
  10. Pre nego što je Mikelanđelo počeo s radom, na plafonu kapele bilo je prikazano noćno nebo.
  11. Mikelanđelo je rad na plafonu počeo u julu 1508, a dovršene freske su otkrivene u oktobru 1512. Prizore iz Knjige postanja, od Stvaranja do Noja, slikao je obrnutim redom, ostavivši prikaz Boga za kraj.
  12. Mikelanđelov prikaz Boga, kao krupne ljudske prilike sa dugom belom kosom i bradom, prvi je takav prikaz. Na većin ranijih slika Bog se prikazuje samo kao ruka koja se spušta s neba.
  13. Suprotno legendi, Mikelanđelo nije slikao ležeći na leđima, već na uređaju koji je sam osmislio i koji mu je omogućavao da stoji uspravno.
  14. Freske u kapeli prekrivaju 1.110 kvadratnih metara, što je oko šestine fudbalskog terena.
  15. Godine 1536. konsil u Trentu je zatražio da se istaknutiji aktovi sa freske “upristoje”. Umetnik Danijel del Voltera angažovan je da “nepristojnim” aktovima docrta donji veš ili draperije tkanine. To mu je donelo podsmeh kolega i nadimak “Il Bragetone” – “Velike gaće”.
  16. Izbor novog pape je u kapeli prvi put održan 1482, a od 1870. održava se isključivo u njoj.
  17. Novoizabrani papa ne mora da bude kardinal. Može da da bude izabran svaki kršten, neoženjen, katolik muškog pola. Poslednji izabrani papa koji nije bio kardinal bio je Urban VI, 1378. Ako papa nije kardinal, odmah nakon izbora ga proglašavaju biskupom.
  18. Pre početka izbora, okupljenima se obraća jedan govornik koji nije papa, često neko od kapucinerskih monaha. Napitak kapućino dobio je ime po odori ovog monaškog reeda: smeđa riza sa belom kragnom.
  19. Kada svi kardinal uđu, ostali se izbacuju, s rečima “extra omnes” – svi napolje. Nakon toga, vrata kapele se zaključavaju. Odatle i ime skupa, konlakava: (zatvoreni) “cum clave”, tj “pod ključem”.
  20. Na frizu u crkvi Sveti Pavle izvan zidina, u Rimu, izgrađenoj na mestu na kom je sveti Pavle pogubljen 67. godine NE, naslikane su sve pape od Svetog Petra do danas. Rimljani veruju da će kraj sveta nastupiti kada na ovom frizu ne bude mesta za nove slike. Trenutno nakon Benedikta XVI ima mesta za još sedam papa.

Izvor: blic.rs

Ne jedete banane svaki dan? Ovaj tekst će vas možda razuveriti!

Stara izreka kaže da “jedna jabuka dnevno tera svaku bolest”. Najnovija istraživanja pokazala su da ovo možda nije istina. Ali zato porbajte sa ovom voćkom.

Možda znate koji su tihi znaci srčanog udara, ali je ipak mnogo bolje da radimo na tome da ga sprečimo. Dok su vežbe i kvalitetan san ključni, veliku ulogu u našem zdravlju dakako igra i ishrana.

Prema jednoj studiji, hrana bogata kalijumom, gde spadaju i banane, može da spreči srčana oboljenja.

Istraživači iz Alabame otkrili su naime da osobe koje konzumiraju svaki dan po jednu bananu sprečavaju rizik od srčanih i moždanih udara. Tajna se krije u kalijumu, koji snižava pritisak i uklanja rizike od brojnih srčanih oboljenja.

Prema stručnjacima, kada u telu manjka ovog minerala, dolazi do aritmija i potencijalnih oštećenja prilikom otpremanja krvi u mozak, mišiće, kosti i druge organe.

Stoga, da biste sprečili srčane i moždane udare, konzumirajte namirnice bogate kalcijumom kao što su banane, bundve, krompir, paradajz sok, jogurt i pasulj.

NASA objavila video u kojem se vidi gde odlazi smeće sa Zemlje!

Kao što znamo, plastika, guma i brojno drugo slabo ili uopšte nerazgradivo smeće ljudi prizvode već dva veka.

Veliki deo tog smeća završi u rekama, morima i okeanima, kao i u prirodi. Mnogo puta dosad, naučnici su objavljivali snimke i fotografije na kojima se vidi koliko su ljudi zagadili planetu.

Smeće je stiglo i na najudaljenije delove naše planete, pa čak i na mesta na kojima ljudska noga nikada nije kročila. Pored toga što zagađuje okolinu, od plastičnih predmeta, poput čepova, flaša, parčića nerazgradive plastike, dosad je stradao veliki broj životinja.

Uz sve to, smeće je dospelo i u svemir! Naime, NASA je objavila zabrinjavajući snimak na kojem se vidi da oko naše planete kruži vorteks smeća. Naučnici upozoravaju da, ako ovako nastavimo, zarobićemo sami sebe smećem.

Prokrastinacija utiče na naše zdravlje

Svako od nas je u jednom trenutku svog života odlagao obaveze, a kako ova osobina može da utiče po naše zdravlje?

Prokrastinacija je odlaganje obaveza ili važnih zadataka. Iako to ponekad može da nam prija, ova osobina loše utiče na naše psiho- fizičko zdravlje.

Efekti prokrastinacije po zdravlje

  1. Ukoliko odlažemo obaveze, gubimo dragoceno vreme onda kada obaveze moramo da odradimo. Tako povećavamo i nivo stresa u telu.
  2. Odlaganjem obaveza možemo da prokockamo brojne šanse, kako u poslovnom, tako i privatnom životu.
  3. Odlaganje obaveza može negativno da se odrazi na našu karijeru.
  4. Prokrastinacija utiče i na umanjenje samopouzdanja.
  5. Ponešeni stresom i pritiskom, možemo da donesemo pogrešne odluke.
  6. Sve gore navedeno i te kako može da utiče na našu reputaciju i uspeh, najpre u poslu.

Obaveze roditelja i zaštita od nasilja i diskriminacije

  • Obaveza roditelja je da poštuju procedure prijave sumnje na nasilje i da se prvo obrate ustanovi
  • Obaveza roditelja je da poštuju procedure prijave sumnje na nasilje.

To podrazumeva da se prvo obrate ustanovi – odeljenskom starešini ili timu za zaštitu učenika od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i/ili direktoru škole u zavisnosti od konkretne situacije.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja posebnu pažnju posvećuje obezbeđivanju podsticajnog i sigurnog okruženja za celoviti razvoj učenika.

Osim toga, ustanovljene su i precizne procedure zaštite učenika od svih oblika nasilja koje sve ustanove obrazovanja i vaspitanja imaju obavezu da sprovode.

Kako bi se obezbedila pravovremena i sveobuhvatna zaštita učenika neophodno je da zaposleni, ali i roditelji učenika poštuju procedure i svojim postupanjem doprinose razvijanju nenasilnog ponašanja.

Procena nivoa nasilja kod vršnjačkog nasilja

U situacijama prvog nivoa vršnjačkog nasilja aktivnosti preduzima odeljenski starešina u saradnji sa roditeljima učenika i odeljenskom zajednicom, dok se u slučaju drugog nivoa uključuje Tim za zaštitu učenika od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Kada je reč o slučajevima trećeg nivoa vršnjačkog nasilja obavezno je i uključivanje spoljašnje zaštitne mreže ( centar za socijalni rad, zdravstvo, policija).

Procenu nivoa nasilja obavlja Tim za zaštitu učenika od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, na osnovu definisanih kriterijuma.

Roditelji imaju obavezu da na poziv škole učestvuju u pojačanom vaspitnom radu, kao i da sarađuju sa školom u toku sprovođenja vaspitno-disciplinskog postupka. Za sve učesnike – učenike koji vrše nasilje, trpe nasilje ili posmatraju nasilje izrađuje se operativni plan zaštite u čiju realizaciju su u obavezi da se uključe i roditelji.

Saradnja roditelja i škole je neophodna i kada je reč o realizaciji aktivnosti društveno-korisnog rada koji omogućuje učenicima da razvijaju prosocijalne oblike ponašanja.

Od načina i kvaliteta saradnje porodice i škole zavisi i efekat aktivnosti pojačanog vaspitnog i društveno-korisnog rada, a koji se uzima u obzir prilikom izricanja vaspitnih i vaspitno-disciplinskih mera prema učenicima.

Ukoliko roditelji ne sarađuju sa školom ili ispoljavaju neprimereno i nasilno ponašanje škola je u obavezi da obavesti i uključi druge institucije (centar za socijalni rad i/ili policiju), kao i da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka ili krivičnu prijavu radi utvrđivanja odgovornosti roditelja.

Evaluacije različitih preventivnih programa i praksi su potvrdile ključnu ulogu roditelja u prevenciji i stoga je neophodno da roditelji učestvuju u aktivnostima koje je škola predvidela Godišnjim planom zaštite od nasilja, kao i preventivnim aktivnostima na nivou odeljenja i razreda.

Ministarstvo apeluje na roditelje učenika da poštuju propisane procedure, o kojima se detaljnije uvek mogu informisati u ustanovama.

Imajući u vidu najbolji interes deteta sve institucije, ali i roditelji su u obavezi da vode računa o zaštiti podataka o maloletnim licima.

Šokantne fotografije pokazale rapidno otapanje glečera na Islandu

Jedno je čitati i slušati o uticaju klimatskih promena na našu planetu, a sasvim je drugo to i videti.

Novi projekat istraživača sa Univerziteta Dandi, Univerziteta Island i Islandske meteorološke kancelarije pokazalo je koliko je leda ovaj kontinent izgubio od osamdesetih godina prošlog veka do danas.

Fotografije su pokazale kako klimatske promene fizički i vidiljivo utiču na ovaj region, ali i na celu planetu. Pored toga što se otapanjem leda diže nivo svetskog mora, brojne biljne i životinjske vrste su ugrožene, kao i čovečanstvo, usled poplava koje će kad tad zahvatiti brojne delove planete.

Ovim fotografijama, naučnici su još jedno želeli da upozore da su klimatske promene ozbiljan problem koji se ne sme zanemarivati.