Početna Blog Strana 172

Da li je izbor imena postalo pomodarstvo?

Jeste li razmišljali o tome zašto se daju određena imena? Kako je izbor pao baš na to ime? Da li uvek biramo ime po nekom svom bližem ili daljem rođaku, po osobi koja nam nešto znači, ili po tome što nam ono lepo zvuči? 

Istorija davanja imena ima nekoliko interesantnim momenata, na neke ćemo se samo podsetiti i osvrnućemo se na današnju praksu davanja imena.

Dobijanjem imena, osoba na neki način stiče prve korake pripadanja društvu i određen stepen identifikacije. To manje društvo je prvo porodica, dete se unutar nje razlikuje i prepoznaje, a ime će kasnije da služi kao prepoznatljiv model na nivou većeg nivoa socijalizacije.

Različiti su motivi koji utiču na izbor određenog imena. Ranijih godina, decenija, pa i vekova, muško ime se relativno lako biralo, jer ono je bilo neka vrsta porodičnog nasleđa, koje se dobijalo od pradede, dede, ujaka, strica i slično. Da, ovaj način može da vas podseti i na tradiciju nasleđivanja prezimena, koje je bilo veliki ponos.

Ženska deca su nasleđivala porodična imena u velikom broju slučajeva, ali značaj nije bio ni približno isti kao kod dečaka. 

Ime je nekad predstavljalo metaforu za određenu osobinu. Tako je i danas ostalo Vuk kao simbol za snagu, ili Mila kao simbol za milinu i ljupkost.

Imena su se davala i po značajnom svecu. I danas postoje situacije kada dete dobije ime na ovaj način, pogotovo ukoliko se rodi na taj dan. Primeri su da dečak dobije ime Đorđe ili Vasilije, ukoliko je rođen na Svetog Đorđa ili na dan Svetog Vasilija.

Imena i verovanja vezana za njih

Verovalo se da je ime lični znak čoveka koje određuje njegovo mesto u univerzumu i društvu, što mu određuje i dalju sudbinu i život.

Kod slovenskih naroda skrivano je pravo ime, jer se verovalo da će preko njega negativne sile i zli ljudi putem čini moći da naude onom koji to ime nosi. Zbog toga je gotovo svaki čovek imao drugo ime koje se koristilo u društvu, što je i danas prisutno u nekim seoskim sredinama.

Kod ovih verovanja značajno je spomenuti čin krštenja, jer se baš te zle sile i magijske moći sprečavaju na ovaj način. Dakle, kada se dete krsti i dobije svoje sveto ime, veruje se da se ono čisti od loših uticaja i ulazi u hrišćansku zajednicu.

Imena su se davala, takođe, po trenutnim kulturnim modelima, po onome što je trenutno popularno, pa su deca često dobijala imena i po popularnim javnim ličnostima, ali i po svetski poznatim osobama kao što su naučnici, aktivisti i slično.

Današnja praksa davanja imena

U periodu od 2001. do 2010. najčešća ženska imena bila su Jelena i Milica, eventualno Slađana, Anđela i Anastasija. Danas možete čuti imena poput Mia, Valerija, Sofija, Elena, pa i Dunja i Višnja, što su još i starija imena, zatim Gala, Tara, Ksenija, Hana, Doroteja, Vasja, Nikolija i slično.

U poslednjih nekoliko godina, u velikom broju modernih imena možete čuti i po koje starije kao što su Jana i Jefimija.

Što se tiče muške dece, jedan dugi niz godina dečaci su nosili ime Luka. Danas, bar kada su muška imena u pitanju, više ima onih starijh, kao što su Đorđe, Dimitrije, Stefan i Vojin.

Ostala je praksa davanja imena po poznatim ličnostima, mada se neki roditelji trude da ta imena budu po osobi koja je simbol, za njih, kvalitetnih osobina. Primer za ovo je odustajanje od davanja imena Stanija, mada to nije pravilo.

Novo je to što neki roditelji biraju kratka imena zbog toga što ne žele da im dete ima nadimak. Interesantno je i to da sve češće po celom svetu roditelji daju imena po fiktivnim junacima, recimo iz knjige ili filma.

Bilo kako bilo, davanje imena je i danas značajno i sa sobom nosi težinu i važnost.

Kako izgleda najsavremenija osnovna škola u regionu?

Kako zamišljate školu iz snova za svoje dete? Ušuškana i bezbedna oaza na dobro povezanoj lokaciji, školski prostor uređen poput Google sedišta, prostrano dvorište sa terenima za različite sportove, fitnes sprave za zdravo odrastanje deteta, fleksibilne učionice koje se lako prilagođavaju potrebama časa i učenika, savremena tehnologija za zabavno i interaktivno učenje, biblioteka i centar za učenje sa lejzi begovima i podsticajnom atmosferom…?

Ukoliko mislite da je ovo samo plod vaše mašte i pustih želja ili da je reč o nekoj elitnoj školi u inostranstvu, imamo dobru vest za vas: ovakva škola postoji na Novom Beogradu. Reč je o Savremenoj osnovnoj školi. Učenici i roditelji je još nazivaju i stvarno drugačija škola, jer u njoj deca zaista vole da uče i provode vreme.

Posetili smo ovu nesvakidašnju ustanovu kako bismo se uverili da li je sve baš zaista tako.

Oaza učenja i druženja na atraktivnoj lokaciji

Da osnovna škola može da izgleda moderno i opremljeno kao neki interaktivni Google centar, uverili smo se još dok smo se širokim novobeogradskim bulevarom približavali adresi Omladinskih brigada 86, na kojoj se ova ustanova nalazi.

Savremena osnovna škola nalazi se u samom srcu Novog Beograda, na atraktivnoj i dobro povezanoj lokaciji: u blizini su opština Novi Beograd, Most na Adi, auto-put i brojna autobuska stajališta.

Sama škola okružena je ogradom od šarenih olovaka, bogatim zelenilom i prostranim dvorištem sa svih strana i već spolja se vidi da je reč o bezbednoj oazi za učenje i druženje. Nakon što smo se parkirali na parkingu namenjenom za roditelje i posetioce škole, prošli smo pored udobne kantine na otvorenom, a potom nas je na ulazu u školu dočekala direktorka Savremene Jasmina Franolić. Obilazak je mogao da počne.

Interaktivna i moderna unutrašnjost

Iako smo slušali dosta o izgledu Savremene osnovne škole, prvi susret sa njenim prostorijama prevazišao je sva naša očekivanja. Nigde nije bilo ni traga od onoga što smo mi poznavali kao školu: debelih zidova, zelenih tabli, tesnih i iškrabanih klupa. Umesto toga, susreli smo se sa modernim učionicama, staklenih zidova, uređenim po ugledu na Google prostorije, sa pokretnim node stolicama umesto klupa. Direktorka nam je objasnila da takav koncept omogućuje transparentnost u životu škole, a učenike podstiče na interaktivan i kreativan rad:

– Učionice Savremene napravljene su po meri učenika tako da u njima razbuktaju želju za učenjem, timskim radom, kreativnošću, ali i druženjem. Zahvaljujući node stolicama možemo da organizujemo rad u grupama i projektnu nastavu, jer učenici lako menjaju mesta. Učitelji i nastavnici u svakom razredu prave razmeštaj koji najbolje odgovara određenom času i učeničkim potrebama. Istraživanja su potvrdila da je takva nastava efikasnija od tradicionalnog načina sedenja.

Futuristička edukativna tehnologija prilagođena osnovcima

Ono što se na prvi pogled primeti u Savremenoj je prisustvo različitih futurističkih uređaja u službi obrazovanja: 9D VR Starship, svemirska letelica sa šest mesta kojom učenici pomoću virtuelne realnosti i specijalnih efekata odlaze u misije na kojima stiču znanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naše planete, mali druželjubivi robotić mBot, kao i spravica koja je znala odgovor na svako naše pitanje. Za neke uređaje, moramo da priznamo, ni sami nismo znali tačno čemu služe. Zato smo pitali Jasminu Franolić šta znači Future Ready škola i Intelligent Classroom – koncepti po kojima je Savremena poznata u čitavom regionu.

– Reč je o tome da su učionice, ali i prostorije za slobodne aktivnosti i odmor opremljene najkvalitetnijom edukativnom tehnologijom, koja pomaže našim učenicima da znanja usvajaju kroz različite medije, na više nivoa i tako čini školovanje kvalitetnijim i efikasnijim. Nastava se izvodi uz upotrebu interaktivnih tabli, live stream kamere, Samsung Gear VR i 9D VR Starship, Amazon Echo, tablet i laptop uređaja, kao i različitih aplikacija. Posebno smo ponosni na našu DL platformu za učenje na daljinu, zahvaljujući kojoj su naši osnovci imali redovne online časove sa svojim učiteljima i nastavnicima tokom pandemije.

Zahvaljujući ovako bogatim nastavnim sredstvima, spojenim sa iskusnim i entuzijastičnim nastavnicima, nastava u Savremenoj odlikuje se naprednim pristupom koji se neguje samo u najboljim inostranim školama. Personalizovan program skrojen prema potrebama svakog pojedinačnog učenika, multidisciplinarni časovi koji omogućavaju istovremeno usvajanje znanja iz različitih oblasti, kao i primena programa za razvoj višestruke inteligencije, zahvaljujući kome učenici otkrivaju i razvijaju različite talente – samo su neki od razloga zbog čega svi, od nastavnika od učenika, u ovu školu dolaze sa osmehom.

– Mnogo nam je lepo u Savremenoj! Oduševljena sam time kakva je škola, učionice i tehnologija pomoću koje učimo. Ali najdraže mi je što imam super društvo i sjajnu učiteljicu. Veoma sam srećna i uzbuđena. Sve je divno – ističe Tijana Jeremić, učenica 3. razreda ove škole.

U ovoj školi i odmor je aktivan i sadržajan

Zatim smo obišli i prostorije u kojima učenici provode vreme za predah i slobodne aktivnosti. Prvo smo posetili centar za učenje i biblioteku. Udobne klupe sa šarenim jastucima, lejzi begovi, nekoliko ušuškanih kutaka, bezbroj štampanih i online knjiga – ovo je zaista carstvo za slobodno istraživanje u kome će svako dete zavoleti učenje.

– Časovi su im veoma zanimljivi i interaktivni. Posebno mi se sviđa što su nastavnici vrlo neposredni u pristupu i komunikaciji sa decom. Upravo to razlikuje ovu školu od drugih. Prisustvovao sam času matematike i potvrdio upravo ono o čemu govorim – radili su zadatke koji su iznad nivoa 4. razreda i kroz sasvim zanimljiv pristup nastavi dolazili do rešenja koja se od njih i ne očekuju. Ono što smo mi tražili od škole jeste, pre svega, da prati nastavni plan i program Ministarstva, a sa druge strane, da bude drugačija i da bude namenjena deci koja žele malo šire da se razvijaju i komuniciraju i to je upravo ono što smo ovde i pronašli – istakao je Boris Baketarić, tata četvrtaka Mateje.

Prostorije i delovi za predah, raspoređeni po celoj školi, izgledaju kao najmodernije opremljene igraonice: 9D VR Starship za misije po udaljenim planetama, stoni fudbal i bilijar, ali i klavir izmamili su čak i nama sjaj u očima i jedva smo se odvojili od ovih mesta kreativnosti i zabave.

U školskom restoranu, koji podseća na dajnere kakve smo viđali po Americi, dobili smo limunadu, kojom smo se okrepili u udobnoj kantini na otvorenom, opasanoj drvećem. Vreme ručka je poseban ritual za sve savremene osnovce. Oni se ovde odmaraju i prikupljaju snagu za nove aktivnosti uz raznovrsne i kvalitetne obroke pripremljene od svežih i zdravih namirnica.

Multifunkcionalno dvorište sa bogatim sadržajima

Svoj obilazak nastavili smo tamo gde mnogi učenici najviše vole da provode svoje vreme: u školskom dvorištu.

Odmah nam je bilo jasno zbog čega je to tako. Dvorište ove škole predstavlja pravo carstvo dečje slobode i nesputane igre okruženo zelenilom i drvećem, koje su, između ostalog, sadili i osnovci. Prosto nismo znali gde ćemo pre. Od kantine, preko Play Zone kutka za najmlađe, do modernih sprava za vežbanje, sve nam je izgledalo podjednako privlačno.

Pažnju su nam privukli multifunkcionalni teren za fudbal, košarku, odbojku, rukomet, skok udalj i trčanje na stazi od najkvalitetnijeg tartana, kao i mobilne tribine koje ga okružuju. Zahvaljujući ovome, dvorište Savremene je idealno i za kreativce i za sportiste jer se lako pretvara u otvorenu scenu za predstave i sportska nadmetanja. Upravo ovde učenici Savremene često pred svojim roditeljima pokazuju svoje umetničke veštine, sportske kvalitete i svi zajedno druže se kao jedna velika porodica. Otuda ne čudi što su roditelji podjednako oduševljeni kao i deca:

– Zdravlje i sigurnost deteta su mi na prvom mestu, a u Savremenoj su okruženje i odnos prema učenicima takvi da se dete razvija u najzdravijoj atmosferi. Sa ovakvim pristupom od samog početka uspeh ove škole, a i naše dece je zagarantovan. U Savremenoj su obezbeđene visoke mere predostrožnosti tako da nema straha od vršnjačkog nasilja i diskriminacije – reči su Jasne Jeremić, Tijanine mame.

Škola u koju bismo voleli da smo išli kao deca

Otišli smo iz Savremene puni prelepih utisaka, pomalo setni što nismo ponovo deca koja mogu da idu u ovakvu jedinstvenu školu, ali i srećni jer konačno mališani u Srbiji imaju mogućnost da dobiju najsavremenije osnovno obrazovanje i tako u potpunosti uživaju u detinjstvu i odrastanju.

Učenici u Savremenoj stiču znanja i veštine koji ih osposobljavaju za život i rad u 21. veku i otvaraju im vrata najboljih domaćih i svetskih srednjih škola i gimnazija. Ovo potvrđuju i utisci roditelja koji su prezadovoljni izborom za svoju decu.

– Od septembra do marta smo se u nizu primera uverili da je obrazovanje naše kćerke u našoj OŠ „Savremena” najmudrija odluka za nas kao roditelje. Sposobnost prilagođavanja i način funkcionisanja u ovim teškim okolnostima je za svaku pohvalu, oni su primer kako funkcioniše tim, šta znači dogovor i poštovanje. Srećna sam što smo suprug i ja odabrali Savremenu da budete druga kuća našoj Milici – ističe mama Sanja.

Iz ove ustanove ističu da je u toku upis nove generacije po povlašćenim cenama, a svi roditelji i mališani koji žele da posete ovu školu, isprobaju neke od edukativnih uređaja i zavire u učionice mogu da se prijave online ili da svoj dolazak zakažu putem telefona: +381 (0)11/40-11-223.

6 načina da zadržite posao u doba korone

Pandemija je okrenula tržište rada naopačke i mnogi su izgubili posao. U SAD je tako za nešto više od mesec dana skoro 30.000.000 ljudi ostalo bez posla. U svetu nesigurnosti svi su zabrinuti da li su oni sledeći kojima će otkaz biti uručen.

Dobra vest je da postoje načini da trenutnim ili budućim poslodavcima dokažete svoju vrednost. Ako preduzmete sledeće korake, od sebe ćete napraviti kandidata poželjnog za bilo koje radno mesto.

Evo šta savetuju baš oni koji zapošljavaju – profesionalci iz odseka ljudskih resursa.

  • Budite otporni i adaptabilni

Menadžer ljudskih resursa i instruktor na Univerzitetu u Ilinoisu LaTonja Vilkins savetuje da se fokusirate na četiri, po njenom mišljenju, ključne veštine: otpornost, adaptabilnost, fleksibilnost i promišljenost.

Prilagodljivost na novo okruženje, sposobnost da se rade različiti poslovi, komunikativnost zasnovana na poštovanju onog drugog – sve su to karakteristike koje bi trebalo da negujete. Među njima je za Vilkinsovu najvažnija otpornost – sposobnost da se u teškim vremenima uvek dočekate na noge.

Kako da pokažete da posedujete ove sposobnosti? Njena preporuka je da uvek spremno dočekate svaki zadatak koji je mimo opisa vašeg radnog mesta. Menjajte uloge i ne plašite se da „nosite različite šešire”. Na ovaj način postaćete poznati kao neko na koga se uvek može osloniti.

  • Budite inventivni

Adaptabilnost nije sve. Kreativnost je podjednako važna. Drugim rečima, sada je pravo vreme da predstavite svoje ideje. Predložite pametne načine da se kompanijske procedure unaprede. Sve one ideje koje ste čuvali u sebi trebalo bi da baš u krizi izađu na videlo i da vašim pretpostavljenima pokažu konkretnu korist u trenutnoj situaciji.

Svaka ideja koja firmi u kojoj radite potencijalno može da donese dodatni profit znači veću sigurnost za vaš posao.

  • Nastavite da se obrazujete

Direktorka poslovne platforme „Rise” Vivijen Čen tvrdi da će uvek postojati neka nova marketinška veština, neka nova prodajna taktika kojom vredi ovladati.

Ona preporučuje celoživotno učenje kao najbolju strategiju. „Kako se svet menja, svi bi trebalo da usvojimo stav da smo studenti za ceo život.”

Vilkinsova, s druge strane, preporučuje da se počne sa malim, fokusiranim i konzistentnim koracima. Primera radi, ako se bavite marketingom na internetu, možete upisati obuku za neku od traženih veština u ovoj širokoj oblasti. Pratite industriju u kojoj se nalazite i probajte da zaključite koje vam veštine mogu pomoći da se bolje pozicionirate. Tako, na primer, čime god da se bavite, veštine poput programiranja ili dizajna doprineće vašoj vrednosti na tržištu.

  • Nastavite da se umrežavate

Bilo da tražite posao ili ne, umrežavanje je veština koju vredi razviti, naročito u doba nesigurnosti. Zato posećujte vebinare, pohađajte onlajn-kurseve i nastavite da se preko interneta družite sa kolegama. Potrudite se da i pored ograničenog kretanja nađete načine da proširite mrežu svojih poslovnih kontakata.

Od kada je izolacija počela, porasla je i vrednost ispoljavanja inicijative. Nemojte se iznenaditi ako ponude počnu da dolaze kada ih ne očekujete.

  • Budite empatični

Meke veštine poput empatije uvek su na ceni. „Kandidati koji su empatični prema kolegama i klijentima jesu oni koji idu ka vrhu. Sa njima je zadovoljstvo raditi”, kaže Kler Teling, direktorka firme za regrutaciju kadrova.

Kako da radite na empatiji? Počnite tako što ćete kolege pitati kako su. Ako su u problemu, za početak im pomozite tako što ćete ih saslušati, a onda im dajte i promišljen savet.

  • Završavajte zadatke na vreme

Vivijen Čen ukazuje na čestu zabludu da je strateška vizija najvažnija od svih veština za jednog lidera, ali istina je da su fokusiranost na rešenja i njihova egzekucija podjednako važne. Sposobnost da sami završite posao i da to uradite na vreme posebno je važna u kriznim situacijama

Tvrdi da će oni za koje se videlo da su sposobni da posao završe brzo i na vreme biti više nego ikad pre prepoznati kao neko ko se ističe.

Ako želite da u doba korone zadržite posao ili napredujete na njemu, nastavite da radite na sebi. Razvijajte osobine koje menadžeri ljudskih resursa traže i uložite u svoje obrazovanje. Za samo 12 meseci možete steći znanja i veštine za neka od najplaćenijih zanimanja današnjice, kojima se uveliko služe najuspešniji biznismeni. 

Špargla je povrće broj 1 za detoksifikaciju organizma

U inostranstvu se ova namirnica jede mnogo češće nego kod nas, a stučnjaci je smatraju veoma zdravom, pošto ima brojna blagotvorna dejstva.

Špargla za efikasan detoks!

Špargla je dobar izvor vlakana i vitamina, kao što su vitamini A, C, E i K.

Porcija špargle sadrži oko 288 miligrama kalijuma, koji je poznat po tome što topi masnoće u predelu abdomena, zatim sadrži 3 grama vlakana koji poboljšavaju probavu i ima 40 kalorija, 0 holesterola i masti, a idealan je ako ste na dijeti.

Ima veliki sadržaj glutationa, antioksidansa koji štiti organizam od slobodnih radikala, koji utiču na pojavu kancera. Druga supstanca iz špargle koja se naziva inulin je ekstremno dobra za razvoj bakterija koje su dobre za naš organizam i koje olakšavaju probavu.

Špargla može olakšati simptome mamurluka i dobra je za urinarni trakt, pošto sprečava infekcije i pojavu kamena u bubrezima.

Kako se priprema špargla

Špargla je idealna ako ste na dijeti i može se jesti kao prilog uz meso. Ipak, da bi se sačuvala nutritivna svojstva, pripremajte ga na grilu ili na pari. Ako se kuva u vodi, gubi određena nutritivna svojstva.

Pre nego što pripremite šparglu, povrće treba brzo oljuštiti pod mlazom hladne vode, a zatim treba odstraniti deblji deo koji je nejestiv.

Možete samo presaviti svaku stabljiku, ona će se presaviti i sama pući na mestu gde se graniči jestivi sa nejestivim delom. Drvenasti deo se baca, a ostatak se može pripremati ceo ili se naseći na komade.

Najčešće se ova namirnica priprema na pari, ali se može spremati na roštilju, ispržiti, ispeći ili se pripremiti u mikrotalasnoj. Ako ga spremate na pari, dovoljno je samo 2-3 minuta, dok se u rerni priprema oko 15 minuta. Na roštilju ga je dovoljno ostaviti minut-dva.

Koronavirus se raširio velikom brzinom krajem 2019. godine

Jedna genetska analiza koja je sprovedena na uzorcima uzetim od preko 7500 osoba koje su bile zaražene koronavirusom, sugeriše da se novi koronavirus brzo raširio krajem prošle godine.

Istraživanjem, koje je sprovela grupa stručnjaka iz Londona, je pronađeno skoro 200 genetskih mutacija novog koronavirusa SARS-CoV-2, što demonstrira da ovaj virus može evoluirati dok se širi među ljudskom populacijom.

Jedan od učesnika u istraživanju je izjavio da rezultati pokazuju da je velika genetska raznovrsnost na svetskom nivou koronavirusa prisutna u svim zemljama koje su najviše zahvaćene pandemijom.

Svi virusi prirodno mutiraju. Mutacije same po sebi nisu nešto loše i ne postoji ništa što bi sugerisalo da je koronavirus mutirao brže ili sporije nego što se očekivalo. Za sada se ne može reći da li ovaj virus postaje opasniji ili se brže prenosi. 

Preko 3,68 miliona ljudi je bilo inficirano novim koronavirusom, a infekcije su uočene u preko 210 zemalja i teritorija, od prvih slučajeva koji su identifikovani u Kini, u decembru 2019 godine.

Analizom preko 7.500 uzoraka, došlo se do zaključka da sve varijacije virusa imaju zajedničkog “pretka” koji se pojavio krajem 2019, odnosno da je tada ovaj virus prešao sa životinje na čoveka.

Ovo znači da je mala verovatnoća da je virus koji izaziva COVID-19 cirkulisao među ljudima mnogo pre nego što je on uočen prvi put. 

Jedno istraživanje francuskih naučnika je ukazalo na to da je jedna osoba iz ove zemlje imala COVID-19, 27. decembra, što je skoro mesec dana pre nego što je Francuska potvrdila prve slučajeve.

Svetska Zdravstvena Organizacija je objavila da ovo otkriće ne iznenađuje i podržala je i druge zemlje da provere medicinske arhive i potraže slučajeve s kraja 2019. godine, dodajući da bi ovo moglo pružiti novu i jasniju perspektivu u pogledu na epidemiju. 

Ono što predstavlja veliki izazov u borbi protiv ovog virusa je činjenica da vakcina ili lek više ne bi bili delotvorni protiv virusa ako bi on mutirao. 

Na Savremenoj ekskurziji učestvovalo više od 6.000 školaraca iz Srbije i regiona

Uzbuđenje zbog pakovanja kofera, obavezna neprospavana noć uoči polaska i mahanje roditeljima kroz prozor autobusa nešto je za šta su osnovci i srednjoškolci iz celog sveta ovog proleća, usled epidemije, ostali uskraćeni.

Ipak, više od 6.000 školaraca iz cele zemlje, zahvaljujući Savremenoj osnovnoj školi i gimnaziji, koje su organizovale jedinstvenu onlajn Savremenu ekskurziju, bilo je od 24. do 29. aprila na nezaboravnom putu oko sveta, a da nisu ni mrdnuli iz svog doma. Nije im bio potreban pasoš, samo dobra internet konekcija, pametan uređaj i želja za druženjem, učenjem i putovanjem.

Posećeno sedam kontinenata i 38 zemalja

Pomoću moderne tehnologije, inovativnog pristupa, sjajne ideje i kreativne realizacije oni su obišli svih sedam kontinenata, „zakoračili” na tlo čak 38 zemalja sveta, posetili njihove metropole, istorijske znamenitosti i videli brojna prirodna bogatstva. Za manje od nedelju dana učesnici ekskurzije upoznali su se sa sedam svetskih čuda novog sveta (Kineski zid, Petra, Statua Hrista Spasitelja, Maču Pikču, Čičen Ica, Koloseum u Rimu, Tadž Mahal), posetili Ajfelovu kulu, obale Australije, Majamija ili Španije, popeli se na „krov sveta”, išli na safari u Keniji, upoznali se sa endemskim vrstama koje žive na Galapagosu…

– Moram da priznam da sam i ja zajedno sa svojim dečacima, desetogodišnjim trojkama, uživala u divnim slikama, muzici i tekstovima na ovom nesvakidašnjem putovanju. Svaka čast na organizaciji. Veliki pozdrav od Jovana, Pavla i Petra Brajovića i mame Tatjane, samo je jedan od komentara zadovoljnih učesnika ovog jedinstvenog putovanja.

Pored vršnjaka, društvo na ovom zanimljivom putovanju školarcima su pravili i roditelji, učitelji i nastavnici, a svi zajedno umesto razglednica i suvenira kao uspomenu nose selfije napravljene ispred mnogih svetskih znamenitosti.

– Poštovani profesori, beskrajno vam hvala na ovoj divnoj prezentaciji i nezaboravnoj avanturi, novim saznanjima i razonodi u ove sumorne dane! Želim vam puno uspeha u daljem radu i životu, istakla je Biljana Nikolić.

Bilo je toliko dobro da su putovali i roditelji

Na Savremenoj ekskurziji su učestvovali i putovali učenici iz čak 271 mesta širom Srbije, ali i iz regiona, pa čak i iz nekih gradova zapadne Evrope. Oni su svakog dana na raspolaganju imali po jednog učitelja ili nastavnika iz sistema Savremene osnovne škole i gimnazije koji je imao ulogu turističkog vodiča, a na kraju dana im je bio priređivan kviz na kojem su mogli da provere šta su naučili tokom putovanja.

– Savremena ekskurzija je pre svega bila osmišljena za učenike Savremene osnovne škole i gimnazije, ali smo ubrzo rešili da i ostalim učenicima u Srbiji ulepšamo period boravka u kući. Situacija u kojoj su se našli bila je teška i mi smo želeli da im je olakšamo. Ovo je bila mala nagrada za sve njih koji su bili hrabri, solidarni i ostali kod kuće, ali istovremeno i vredni jer su pratili nastavu onlajn i redovno ispunjavali sve svoje obaveze, kaže Jasmina Franolić, direktorka Savremene osnovne škole.

Ovim svojim gestom u Savremenoj osnovnoj školi usrećili su veliki broj školaraca iz cele zemlje, što je značilo i njihovim učiteljima i nastavnicima, a Osnovna škola „Sveti Sava” iz Gornjeg Milanovca je čak podelila i sertifikate svojih svetskih putnika na društvenim mrežama.

– Trenutna situacija u svetu ipak nije sprečila naše đake da putuju i odu na jednu onlajn-ekskurziju! Učenice odeljenja IV-3 od 24. do 29. aprila obilazile su zanimljive destinacije i posetile svetske znamenitosti. Sve to, naravno, iz udobnosti svog doma. One su učestvovale u Savremenoj onlajn-ekskurziji, za koju im nisu bili potrebni pasoš, kofer i džeparac, već samo želja da se upozna svet. Krenule su iz pećine Lasko u Francuskoj, a putovanje završile u našoj divnoj Srbiji. Tokom putovanja su im sve vreme na raspolaganju bili učitelji iz sistema Savremene osnovne škole i gimnazije, koji su ovom prilikom bili u ulozi turističkih vodiča, poručili su iz ove škole.

Savremena tehnologija u službi vrhunskog obrazovanja

Savremena ekskurzija, čarobno putovanje za više od 6.000 ljudi, ispunilo je sva očekivanja koja je u realizaciji ove ideje imao kreativni tim Savremene osnovne škole i gimnazije. Uz vrlo praktičan, inovativan i tehnološki podržan pristup, učesnicima se pruža mogućnost da prevaziđu vanredne okolnosti u kojima su se našli i da na zanimljiv način steknu ova znanja i veštine.

Savremena osnovna škola i gimnazija predstavljaju najmoderniji obrazovni sistem u ovom delu Evrope. Nastavni program je akreditovan od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i prestižnog Univerziteta u Kembridžu. U ovim školama postoje tri programa: Nacionalni, koji se odvija na srpskom jeziku, Kembridž, na engleskom jeziku, i Kombinovani, koji je dvojezičan. Nastava je personalizovana i potpomognuta primenom najsavremenije tehnologije.

Akcenat je na multidisciplinarnom učenju, koje se oslanja na zanimljiv, kreativan i interaktivan pristup. Pored toga, velika pažnja se posvećuje i vannastavnim aktivnostima kako u okviru škole, tako i u prirodi, budući da su Savremena osnovna škola i gimnazija ekološki svesne obrazovne institucije i predstavljaju zdravo, sigurno i inspirativno okruženje za rast i razvoj punog potencijala učenika.

Iz Savremene osnovne škole i gimnazije kažu da je upis u novu školsku 2020/21. godinu uveliko u toku i da je veliki broj mesta u razredima već popunjen, zbog čega apeluju na sve zainteresovane da se prijave što pre.

Simboli i gravure oko San Franciska

U knjizi Džareta Kobeka „Ja mrzim Internet“ sve se vrti oko današnjeg značaja San Franciska za ceo radni sistem, ali onaj radni sistem izazvan razvitkom novih tehnologija i osoba koje dolaze tamo da „okušaju sreću“, o ljudima koji robuju društvenim mrežama i mladima koji misle da razumeju današnje društvene vrednosti i kapitalizam.

Ovo je jedna strana priče, druga je ispod.

If you’re going to San Francisco
Be sure to wear some flowers in your hair
If you’re going to San Francisco
You’re gonna meet some gentle people there.

Gde je danas cveće u kosi iz pesme Sokta Mekenzija?

Pesma ovog autora je izašla 1967. godine, kada je postala „pesma leta“ grada San Franciska, a automatski i himna hipi pokreta. Dakle, i decenijama ranije dešavale su se značajne stvari u ovom gradu. Danas je on simbol tehnologije koju koristimo svakodnevno, o kojoj slušamo i o čijim skandalima svedočimo iza ekrana naših računara.

Pesmu San Francisco napisao je Džon Filips iz benda The Mamas & the Papas.

Šta će nam taj grad?

San Francisko je zvanično grad i okrug, finansijski, kulturni i transportni centar severne Кalifornije i jedino naselje u Кaliforniji koje je istovremeno grad i okrug. 

Кalifornijska zlatna groznica pretvorila je ovaj grad u bankovni i finansijalni centar zapadne obale još u ranom 20. veku. Danas je najveći poslodavac grada gradska vlada, koja zapošljava 5,3% gradskog stanovništva, što je preko 25 hiljada ljudi. 

San Francisko je poznat i po Silicijumskoj dolini. Ova oblast se nalazi u južnom delu zalivskog područja grada, tačnije u severnoj Kaliforniji. Ova oblast je jedna sa većom koncentracijom visoke tehnologije na svetu. Silicijumska dolina danas vredi skoro tri triliona dolara, zahvaljujući kompanijama kao što su AppleGoogle i Tesla. Ovde je nastao i Fejsbuk.

Šta još nudi?

Grad pruža veliki broj znamenistosti koje su jedan pravi istorijski dragulj. 

Neke od njih su Golden Gejt most, zatvor Alkatraz, Ribarova luka (Fisherman’s Wharf), gde bi obavezno svako trebalo da poseti i Đirardeli trg (Ghirardelli square) i ostatak stare fabrike čuvene čokolade. Obavezne turističke lokacije su i Union trg, vožnja čuvenim tramvajem ovog grada (cable car) i druge turističke atrakcije.

Što se tiče umetnosti koja je stvarana upečatljivom inspiracijom koja se zove San Francisko, obavezno pogledajte, ako još niste, film “U potrazi sa srećom” u kojoj glumi sjajni Vil Smit, a čija je radnja smeštena baš u ovaj grad, i to 1981. godine.  Uverljivost filma potiče od činjenice da je zasnovan na istinitim događajima uz izuzetno ubedljivu interpretaciju glavnog glumca. 

Kroz ovaj film proći će sve značajnije znamenitosti grada, što je odličan način za njegovo “virtuelno” upoznavanje.

Odakle potiče običaj slavljenja slave?

Danas pravoslavni vernici proslavljaju Đurđevdan, jednu od većih slava po brojnosti slavljenja kod Srba. Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje Svetog Georgija, u narodu poznatijeg kao Sveti Đorđe, koje se desilo 23. aprila 303. godine.

Pre nego što krenemo uopšteno o običaju slavljenja slave, pisaćemo o ovom datumu, koji ima nekoliko zanimljivosti.

Sveti Đorđe je simboličan i kod pravoslavaca i kod katolika, s tim što ga katolici proslavljaju kao imendan 23. aprila. Đurđevdan je 2015. godine uvršten u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, što svedoči o velikom uticaju i važnosti na više religijskih strana.

Srpski narod jedno vreme nije bio pod hrišćanskom verom, ali je ovaj praznik i dalje bio značajan, pogotovo nakon priznavanja hrišćanstva. Pre toga, bio je važan zbog zaštite zdravlja i polodnosti, što je svakako bio deo nekih magijskih radnji, što svedoči činjenici da je slavljenje slave preuzeto kao deo paganskog običaja.

Zvanično, Srbi su ovaj čin slavljenja preuzeli veoma davno, najviše se zadržao kod nas, a najstariji običaj slavljenja za koji postoji trag datira iz 1018. godine.

Tragovi ovog običaja imaju, ili su do nedavno imali, svi Sloveni. Slični običaji se sreću u Makedoniji, pojedinim delovima Bugarske, kod katolika u Boki Kotorskoj, južnoj Hercegovini, Dalmaciji i Bosanskom Grahovu, a i kod Albanaca katolika.

Vratimo se na paganstvo.  

Slavljenje slave simbolično nosi sa sobom zbližavanje porodice, podsećanje na pretke, a poštovanje običaja slavljenja označava i održavanje veze sa precima i sa svojim poreklom.

Pre nego što je naš narod primio hrišćanstvo, bilo je jasno da se paganski običaji neće tako lako iskoreniti iz naroda, pa je srpski arhiepiskop Sava u 13. veku uputio sveštenstvo da, umesto progona, paganskoj tradiciji daju hrišćanska obeležja. Neke manje izmene uneo je mitropolit srpski Mihailo 1862. godine, ali je sve manje-više bilo isto. 

Ostalo je istorija.

Osim porodica, slavu slave i mnoge institucije i lokalne samouprave. Među njima je najpoznatija školska slava, Sveti Sava, koju obeležavaju sve škole 27. Januara.

Kod Srba postoji skoro 80 krsnih slava, među kojima je Đurđevdan u prvih tri. Na prvom mestu je Sveti Nikola, a ostale slave su: Aranđelovdan, Sveti Jovan Krstitelj, Mitrovdan i Sveti Sava.

Na kraju, svima koji danas slave, želimo srećnu slavu!

Zanimljivosti o suflerima

U pozorištu postoji veliki broj zanimanja. Neki od njih su glumci, reditelji, dramaturzi, scenografi, kostimografi, lektori i – sufleri.

O suflerima se odavno ne piše baš mnogo, iako nije u pitanju samo to da imaju interesantan naziv, već i zanimljive činjenice koje stoje iza ovog zanimanja.

Sufler je stručno lice koje, ugrubo, došaptava tekst, nalazi se „iza kulisa“, a tu je ako se ukaže potreba za njim/njom u slučaju da glumci zaborave šta moraju da kažu. 

Pre finala predstave, oni zajedno sa glumcima uvežbavaju tekst, a njihov rad se ne odnosi samo na pamćenje i interpretaciju istog, već i na pauze, izražavanje emocija, naglašavanje bitnog kroz priču, i slično.

Ovo zanimanje nosi naziv od francuske reči souffleur, a radnja na francuskom souffler, što znači šaputati. Zato se danas sufleri nazivaju i šaptači.

Ne postoji škola za suflere, zato se može reći da je suflerski posao zanat koji se izučava vremenom i kroz iskustvo. 

Neretko se dešava da sufler na početku uopšte nema veze sa glumom. To ne bi trebalo da vas demotiviše, jer kako formalno obrazovanje za ovaj posao ne postoji, potrebno je da poznajete pozorište, da ga volite, da imate dobru memoriju, jer morate da znate sav tekst jednog komada, što ponekad uključuje i hiljadu strana.

Isto tako, ovaj posao obuhvata svu vašu predanost i vreme, jer nekad ćete većinu svog vremena provoditi uvežbavajući sa glumcima tekst, stvarajući istovremeno svoju taktiku koju ćete upražnjavati sa kolegama ukoliko dođe do krizne situacije.

Kao takav, suflerski posao nije lak, jer uključuje i posebno slušanje i intuiciju. U posebnim slučajevima samo jedan pogled ili reč može da spasi komad koji se prikazuje.

Suflerski posao nije posebno materijalno isplativ, više se svodi na ljubav, ličnu satisfakciju i poznanstva.

Osobe koje rade ovaj posao mogu istovremeno biti angažovane kao šaptači u nekoliko pozorišta, ili se sve svodi na jedno uz dovoljan broj pozorišnih komada koji ih ispunjavaju.

Pored suflera u umetničkom reonu, danas se spominju i politički sufleri, mada su oni postojali decenijama ranije u različitim istorijskim trenucima i u različitim zemljama. U ovom segmentu, osobe se bave pravljenjem tačno određenog plana koji podrazumeva šta bi političar trebalo da kaže, pred kim i kada.

Na ovaj način se, takođe, izbegavaju krizne situacije, koje mogu da se prošire na političku ličnost ili na celu državu.

Bez obzira na to, primarno značenje ovog posla i dalje je vezano za pozorište i kulturni segment.

Oboljenje hašimoto – uzroci i posledice

U ovim decenijama 21. veka sve češće se javljaju različite autoimune bolesti koje tek sada zauzimaju određen deo javnog prostora, pa i razgovora u stručnim krugovima. Uveliko se razgovara o netolerantnosti na gluten i laktozu, priča se o celijakiji, a od nedavno javnost može da pročita više o oboljenju hašimoto.

Nedavno je pevačica Sanja Vučić pričala kako se godinama bori sa ovom bolešću, pa se javilo dodatno interesovanje za uzroke i posledice ove bolesti.

Hašimoto je autoimuna bolest štitne žlezde i neizlečiva je. U tom slučaju dolazi do upale štitne žlezde usled poremećaja imunog sistema, što znači da imuni sistem svojom greškom razvija antitela koja napadaju štitnu žlezdu. 

Naziv potiče od japanskog lekara i naučnika Hakara Hašimotoa, koji ga je prvi opisao 1912. godine, pa je nazvana Hašimoto tireoiditis

Kako nastaje hašimoto?

Iako je ovo oboljenje poznato još od početka 1900. godine, uzroci nastanka bolesti još uvek nisu u potpunosti definisani. Do sada su poznati sledeći uzroci:

  • Genetska predispozicija,
  • Virusne i bakterijske infekcije,
  • Fizički i psihički stres,
  • Zračenje.

Od Hashimoto tireoiditisa najčešće oboljevaju žene starosti od 30 do 50 godina, ali se ova autoimuna bolest sve češće otkriva i kod veoma mladih osoba, čak i kod adolescenata.

Oboljenje se otkriva najčešće slučajno, i to u drugoj fazi, jer nema jasnih znakova koji tačno upućuju na određenu dijagnozu. Bolest se samo prati, a lečenje se sprovodi kada se smanji funkcija štitne žlezde, gde se postepeno uvodi terapija.

Na povoljan rad štitne žlezde, kao preventiva, a i nakon detektovanja bolesti, utiču vitamini C, E, B2 ili riboflavin, B3 ili niacin, B6 ili piridoksin, minerali cink, selen i aminokiseline tirozina. 

Što se tiče voća, možete unositi limun, mandarine, pomorandže, banane, jagode i šljive, a od povrća poželjan je unos šargarepe i paprike. 

Savetuje se korišćenje maslinovog i ribljeg ulja, mlečnih proizvoda sa probiotikom, kao i zeleni čaj.