Početna Blog Strana 154

Misterija nestanka mladog Rokfelerovog naslednika

Majkl Rokfeler, sin guvernera i jednog od najbogatijih ljudi Amerike, želeo je da živi drugačije. Mesto da mirno nasledi očev posao i ogromno bogatstvo ovaj mladi istraživač nije imao mira. Imao je samo 23 godine kada mu se gubi svaki trag..

Mladi Rokfeler se bavio istraživačkim radom preuzevši na sebe muzej primitivne umetnosti koji je bio u posedu njegove porodice. Više puta se drznuo da putuje i posećuje plemena širom sveta i otkupljuje njihova oružja ,oruđa i umetnine kako bi obogatio zbirku muzeja. To ga je u jednom momentu koštalo glave.

Posebno ga je privlačila Nova Gvineja i njena domorodačka kultura. Kako je već bio u ovim predelima entuzijastički je pošao sa antropologom ovaj put da otkupi ratno oružije od plemena Asmati. 

Majk je znao dovoljno o Asmatima ali je računao na njihovu gostoprimljivost kako je već bio da fotografiše ovo pleme. Oni su verovanja da oko njih žive duhovi, te žive izolovano a za belce veruju da imaju natprrodne moći i smatraju ih prirodnim neprijateljima jel su u vreme kolonizacije imali sukoba sa belom rasom i ljudskih gubitaka od ruke istih. Takođe Astimi imaju jednu veoma bizarni običaj a to je da svoje protivnike kolju i jedu.

Krenuli su na put privatnim malim avionom 19. novembra 1969. godine. Uhvatila ih je oluja ali mladi Rokfeler nije želeo odustati. Avion se srušio na obalama Nove Gvineje…radijski prenos je preneo toliko da se zana da se Majkl vratio po svog prijatelja antropologa Renea Vasinga koji j ostao u avionu i tu se i udavio a i Majklu se tu gubi svaki trag…

Bogata porodica u očaju palje svim raspoloživim sredstvima istraživačke ekipe, avione, helikoptere, ronioce i istraživače da traže njihovog sina naslednika. U očaju devetog dana i sami roditelji odlaze na ostrvo. No mladić nikad nije pronađen i posle dve nedelje je proglašen mrtvim kao nesto pri davljenju.

Tek nedavno su otkriveni jezivi detalji. Novinaru Nacionalne geogragije Karlu Hofmanu ova tragedija i misterija stara sad 50 godina golicala je znatiželju. 2014. godine Karl odlazi i sam plemenu Asmati u potrazi za istinom. Saznaje i objavljuje jezive detalje- Majkl je doplivavši do obala dočekan od strane boraca i zaštitnika ovog plemena direktno kopljem međ rebra. Surovo ali u strahu su ga ubili, no potom su ispoštovali i ritual kako ne bi naljutili duhove. Oni su svog neprijatelja zaklali a potom pojeli na naj bizarniji način kupajući se u njegovoj krvi, kuvajući meso i jedući mozak. Od kostiju su napravili oružje, podelivši ga porodicama čije su pretke ubili belci. Bili su ubeđeni da time stvaraju balans među duhovima.

Forum gimnazija: prosvetarima po dve maske, testiranje

Učesnici slušaju predavanje

Danas društveni mediji plave komentari gnevnih roditelja i predavača sa pitanjima ko će obezbediti maske? Kako će se testirati? Kako ćemo biti sigurni?

Forum beogradskih gimnazija saopštio je danas da će zbog povratka u škole nastavnička profesija, posle medicinske postati najugroženija u pogledu rizika od zaraze virusom korona i pozvala Ministarstvo prosvete da preduzme sve mere kako bi se zaštitilo zdravlje nastavnika i svih zaposlenih u prosveti.

U saopštenju se navodi da će nastavnici u učionice ulaziti „goloruki“, a da će se suočavati sa velikim rizikom od zaraze.

Forum je zatražio da se svakom zaposlenom obezbede dve medicinske maske za svaki nastavni dan, da se obezbedi dovoljan broj PCR testova za testiranje zaposlenih u prosveti kod kojih se jave simptomi korona virusa i da zaposleni u prosveti budu prioritet ako žele vakcinaciju protiv sezonskog gripa.

U saopštenju se traži da prosvetni radnici i zaposleni stariji od 60 godina, kao i hronično oboleli ili sa hronično obolelim članom domaćinstva mogu da rade od kuće, a da ukoliko to nije moguće primaju nadoknadu od 65 odsto plate.

Traži se da ako  zaposleni u prosveti oboli od korone tokom lečenja prima naknadu u stopostotnom iznosu svoje zarade i da se obezbedi brza prijava odgovornih ustanova u kojima se ne poštuju propisane mere.

izvor: FoNet

Važni istorijski događaji koji su obeležili avgust!

Koji su to važni događaji koji su kroz istoriju obojili mesec avgust? I šta možemo da slavimo ovaj mesec?

1.avgusta 1875. godine – u zaseoku Đurići na planini Tari, Josif Pančić pronašao je novu vrstu omorike koju danas zovemo – Pančićeva omorika. Mesto gde je prvi put spazio ovu endemsku vrstu je obeleženo, nalazi se na predivnom lokalitetu iznad jezera i jedno je od turisičkih atrakcija.

10. avgusta 1878. godine – srpski knez Milan Obrenović izdao je ukaz o osnivanju Vojnog muzeja u Beogradu, neposredno nakon što je Srbija na Berlinskom kongresu dobila nezavisnost.

16. avgusta 1921.godine – umro je Petar Karađorđević kralj Srbije.

24. avgusta 1914. godine – završena je Cerska bitka, u kojoj je srpska vojska pod komandom Stepe Stepanovića potukla austrougarsku i odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu.

31. avgusta 1887. godine – osnovan je Streljački savez Srbije. Savez je 1909. godine postao član Međunarodne streljačke unije, a strelci iz Srbije prvi put su učestvovali na međunarodnom takmičenjima u Londonu i Hamburgu.

Konačno doneta odluka kako će izgledati nova školska godina!

Konačno je doneta odluka, Krizni štab je prelomio posle par dana razmatranja predloga Ministarstva prosvete. U daljem tekstu pročitajte kako će izgledati nova školska godina koja počinje za manje od mesec dana 1. septembra.

Na upravo završenom zasedanju Kriznog štaba prihvaćen je predlog nastave za nastupajuću školsku godinu. Generalni plan, uputstva, ali i preciznu razradu održavanja nastave i podelu zaduženja izradio je tim Ministarstva prosvete.

Za početak – prvaci i petaci 31. avgusta upoznaće se sa svojim predavačima – učiteljem, odnosno razrednim starešinom, i to će biti uvod u novo poglavlje njihovih života i obrazovanja.

„Blic“ prenosi osnove finalnog modela po kom će funkcionisati škole i biti organizovana nastava – online ili u učionicama. Roditelji i đaci imaju i mogućnost da sa direktorom, odnosno nastavnicima dogovore model nastave.

Pre izrade modela nastave urađena je analiza iskustva i načina organizacije rada u 30 država, počev od potpunog vraćanja u škole. Urađena je i analiza domaćih škola. Otuda se pojedine, već sada je izgledno, zbog značajnog broja đaka i manjka prostora imatii kombinovani model – i nastavu u školi i online, kako bi se ispoštovali i obezbedili svi bezbedni zdravstveni uslovi.

Ministarstvo je izradilo preporuke za sve segmente nastave, međutim, škole imaju stepen autonomije. Tako će nastavni kadar, odnosno direktor škole moći da precizira vreme početka časova i unutrašnju organizaciju smene grupe đaka.  

Osnovno je – školski čas traje 30 minuta, posebno težište je na najmlađima od prvog do petog razreda jer je škola potpuna novina u njihovim životima i očekuje se da će svi ići u školu; 

Odgovaranje je uvek u školi, čak i za one koji idu online.

INFORMACIJE O NASTAVI U ŠKOLI

Škola ima autonomiju da utvrdi vreme početka časova i izvrši vremensku organizaciju časova na dnevnom, nedeljnom i mesečnom nivou.

Nastava u školi organizuje se na način koji osigurava bezbednost i zdravlje učenika i zaposlenih u skladu sa preporukama nadležnih organa i institucija u školskom prostoru.

Škole će do 24. avgusta 2020. godine dostaviti operativni plan organizacije nastave nadležnoj školskoj upravi na saglasnost.

OD PRVOG DO ČETVRTOG RAZREDA

Za učenike prvog ciklusa, od I-IV razreda, nastava se organizuje svakodnevno u školi kroz neposredan obrazovno- vaspitni rad;

Ukoliko je broj učenika veći od 16, odeljenje se deli u dve grupe;

Grupe dolaze u dva definisana termina- na primer od osam ili od 10.45;

Preporučuje se fleksibilan ili klizni raspored zvonjenja, čime bi se postiglo i trazličito vreme kad su učenici na odmoru i smenjuje se istovremeni boravak učenika u prostorijama predviđenim za komunikaciju ( holovi, hodnici, toaleti i slično).

Učenici jedne grupe imaju 4 časa dnevno;

Časovi traju po 30 minuta, između termina u kojima grupe imaju časove planirana je pauza za čišćenje i dezinfekciju u trajanju od 20 minuta;

Ukoliko je broj učenika u odeljenju do 15, odeljenje se ne deli na grupe, već se nastava realizuje za sve učesnike istovremeno u jednom terminu;

Svi časovi obaveznih predmeta realizuju se neposredno u školi i to u učionici a ukoliko postoje uslovi i na otvorenom prostoru- u dvorištu, kada je god to moguće, po utvrđenom rasporedu;

Izborni program / predmmeti i drugi oblici obrazovno- vaspitnog rada realizuju se ili neposredno u školi ili putem nastave na daljinu u skladu sa prostornim i tehničkim mogućnostima škole.

U realizaciju pojedinih časova za učenike trećeg i četvrtog razreda uključeni su stručni saradnici i predmetni nastavnici ukoliko postoji potreba – likovna kultura, muzička kultura i fizičko i zdravstveno vaspitanje;

OD PETOG DO OSMOG RAZREDA

Za učenike drugog ciklusa obrazovno- vaspitni rad organizuje se kroz osnovni ili kroz kombinovani model. Škola vrši usklađenje operativnih planova sa Posebnim programom i ima autonomiju da pripremi raspored časova za realizaciju neposrednogobrazovno- vaspitnog rada rukovodeći se dnevnim i nedeljnim brojem časova koji su za odgovarajuće razrede dati u modelima.

OSNOVNI MODEL

Za učenike drugog ciklusa, od V-VIII razreda, u onim školama koje imaju prostornih i kadrovskih mogućnosti nastava se organizuje svakodnevno u školi kroz neposredan obrazovno-vaspitni rad;

Ukoliko je broj učenika veći od 15 odeljenje se deli u dve grupe;

Za svako odeljenje (grupe) određuje se učionica u kojoj se ostvaruju časovi nastave, po ugledu na razrednu nastavu;

Grupe dolaze u dva definisana termina u istoj ili suprotnoj smeni u odnosu na učenike prvog ciklusa (od prvog do četvrtog razreda) u zavisnosti od raspoloživih kadrovskih i prostornih resursa;

Učenici jedne grupe imaju do pet časova dnevno;

Časovi traju po 30 minuta, između termina u kojima grupe imaju časove planirana je pauza za čišćenje i dezinfekciju učionica, u trajanju od 20 minuta;

Ukoliko je broj učenika u odeljenju do 15, odeljenje se ne deli na grupe, već se nastava realizuje za sve učenike istovremeno u jednom terminu;

Preporučuje se fleksibilan ili klizni raspored zvonjenja, čime bi se postiglo i različito vreme kada su učenici na odmoru i situacije u kojima je veći broj učenika istovremeno u zajedničkim prostorijama;

Svi časovi obaveznih predmeta realizuju se neposredno u školi i to u učionici i na otvorenom prostoru (u dvorištu), kada je god moguće, po utvrđenom rasporedu;

Izborni programi/predmeti i drugi oblici obrazovnog-vaspitnog rada realizuju se ili neposredno u školi ili putem nastave na daljinu u skladu sa prostornim i tehničkim mogućnostima škole;

U realizaciju pojedinih časova, ukoliko postoji potreba, uključeni su i stručni saradnici.

KOMBINOVANI MODEL

U školama gde nema mogućnosti da se organizuje nastava svakodnevno za sve razrede drugog ciklusa, nastava se realizuje po kombinovanom modelu;

Učenici drugog ciklusa po razredima imaju organizovanu nastavu neposredno u školi ili putem nastave na daljinu;

Učenici petog i šestog razreda, u skladu sa organizacijom rada škole, u toku jedne nedelje imaju neposredan obrazovno-vaspitni rad u školi ponedeljkom, sredom i petkom, dok učenici sedmog i osmog razreda imaju neposredan obrazovni rad utorkom i četvrtkom. Naredne nedelje razredi se rotiraju, tako da sedmi i osmi razred neposredan obrazovno-vaspitni rad imaju ponedeljkom, sredom i petkom, a peti i šesti razred utorkom i četvrtkom;

Škola može grupisati po dva razreda i na drugi način u skladu sa brojem odeljenja po razredu i raspoloživim kadrovskim i prostornim resursima;

Učenici drugih razreda u danima kada nemaju neposredan obrazovno-vaspitni rad u školi, imaju nastavu na daljinu, odnosno prate časove nastave koji se emituju putem Javnog medijskog servisa Srbije;

Ukoliko je broj đaka veći od 15 odeljenje se deli u dve grupe;

Učenici jedne grupe imaju do 5 časova dnevno;

Za svako odeljenje (grupe) određuje se učionica u kojoj se ostvaruju časovi nastave, po ugledu na razrednu nastavu;

Grupe dolaze u dva definisana termina u istoj ili suprotnoj smeni u odnosu na učenike prvog ciklusa, u zavisnosti od raspoloživih kadrovskih i prostornih resursa;

NASTAVA NA DALJINU ILI ONLINE NASTAVA

Prikazivanje časova nastave na kanalima RTS 2 i RTS 3 biće svakog radnog dana u skladu sa rasporedom, prema utvrđenoj satnici prikazivanja časova. Učenici petog razreda pratiće nastavu na kanalu RTS 2 sa početkom u 8.00 časova i rasporedom od tri časa dnevno. dok će se nastava za učenike (VI-VIII razreda) emitovati na kanalu RTS 3, sa početkom u 8.00 časova.

Nastava za učenike prvog ciklusa osnovnog obrazovanja i vaspitanja (I-IV razreda) biće emitovana na multimedijskoj internet platformi RTS Planeta.

ŠKOLA OD KUĆE

Učenici od prvog do sedmog razreda imaće dnevno po tri časa, dok će učenici osmog razreda imati četiri časa.

Ukoliko aktuelna epidemiološka situacija bude uticala na promenu organizacije obrazovno-vaspitnog rada u školi, moguća je i promena satnice emitovanja časova, o čemu će učenici i roditelji, kao i škole biti blagovremeno obavešteni.

Ministarstvo je snimilo nastavu I organizovalo šeme I ukoliko se eventualno epidemija korone rasplamsa. U slučaju žarišta ili pogoršanja situacije obezbeđeno je da sva deca imaju onlajn nastavu.

Časovi nastave na Javnom medijskom servisu

PETI RAZRED

RTS 2 8.00 – 8.30

8.35 – 9.05

9.10 – 9.40

ŠESTI RAZRED

RTS 3 8.00 – 8.30

8.35 – 9.05

9.10 – 9.40

SEDMI RAZRED

RTS 3 9.45 – 10.15

10.20 – 10.50

10.55 – 11.25

OSMI RAZRED

RTS 3 11.30 – 12.00

12.05 – 12.35

12.40 – 13.10

13.15 – 13.45

 

izvor: blic.rs

Stižu zvezde padalice

Svake vedre noći ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite par meteora svakog sata.

Međutim oko 10. avgusta svake godine dolazi posebno vreme „zvezda padalica“ , kako se od 10. do 13. avgusta može posmatrati jedan od najpoznatijih i najzanimljivijih meteorskih rojeva- Perseidi.

„Zvezde padalice“ ili meteori nastaju kada sitne čestice- meteoridi- veličine zrna peska, uleću u atmosferu naše planete, tokom prolaska u atmosferu one se zagrevaju , sagorevaju i sijaju plamenom različitih boja. Svetlo koje nastaje sagorevanjem meteorida naziva se meteor ili zvezda padalica. Ako čestice prežive, ne sagore i završe na površini Zemlje nazivaju se meteoriti. Brzina uletanja čestica u našu atmosferu iznosi od 30- 70 km/s, a svetlosna pojava- meteor nastaje na visini od 80-120 km.

Čestice ove prirode uleču u našu atmosferu svakog dana i noći u velikim količinama. tokom nekih noći Sunčev sistem nam priprema posebnu zabavu , sa malim vatrometom- te posebne noći su vreme kada je aktivan neki meteorski roj.

Svake godine, od 17. jula do 24. avgusta aktivan je meteorski roj Perseida. U ovom periodu može se videti i nešto veči broj meteora koji prividno dolaze iz istog dela neba, iz sazvežđa Persej, ali uvek tokom noći 11. i 12. avgusta taj broj postane maksimalan i mnogo veći od uobičajenog. Tokom prethodnih godina u  vreme maksimalne aktivnosti  bilo je 80-100 vidljivih meteora na sat!

Perseidi su verovatno najpoznatiji i jedan osd najlepših meteorskih rojeva. Najbolje doba za posmatranje ovog roja je noć između 11. i 12. avgusta, ove godine posle ponoći pa do jutra zbog pozicije i faze Meseca. Očekivana aktivnost za ovaj roj je 40-50 Perseida na sat, ali može biti i veća. Videćete ih svuda po nebu ali najbolje je da gledate prema sazvežđu Perseja- u pravcu severa ili severo- istoka, doduše ako gledate suprotno od meseca tragovi ili repovi će se činiti dužim.

Preporučijemo instaliranje brojnih aplikacija na android uređajima koji će vam pomoći u određivanju pozicije meteora i koji će vas usmeriti.

Dogodilo se na današnji dan – 10. avgust

1456. godine – umro od kuge u Zemunu Janoš Hunjadi, ugarski vojskovođa, u srpskim pesmama poznat kao Sibinjanin Janko

1707. godine – „Večna alijansa“ sporazum Švedske i Pruske kojim se obavezuju na vojnu pomoć u slučaju napada treće zemlje.

1712. godine – okončan građanski rat u Švajcarskoj ugovorom u Argauu- garantovana je dominacija protenstantskih nad rimokatoličkim kantonima

1858. godine – rođen je kristijan Ajkman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929. godine , za pronalazak uzroka bolesti beri-beri, Nobelovu nagradu je dobio za ptonalazak vitamina B

1863. godine – uspostavljen protektorat Francuske u Kambodži

1919. godine – umro je Endru Karnegi, američki industrijalac škotskog porekla, dobrotvor

1935. godine – počele su masovne demonstracije nacista protiv Jevreja u Nemačkoj

1952. godine – Princ Husein proglašen je za kralja Jordana , meto Talala, njegovog oca koji je svrgnut zbog senilnosti

1956. godine -u automobilskoj nesreći gine Džekson Polok američki sikar, začetnik aspartanskog ekspresionizma

1960. godine – država Čad u Africi stekla je nezavisnost od Francuske

1969. godine – nacionalizovani su rudnici bakra u zambiji koji su ključana privredna delatnosti donose više osd 50 posto nacionalnih prihoda

1990. godine -Hans Ditrih ministar inostranih poslova Nemačke ujedinjuje zapadnonemačke demokrate i istočnonemačke liberale  i formira prvu pan. nemačku političku partiju od podele zemlje posle II svetskog rata

1996. godine – umro je Rafael kubelik, češki dirigen i kompozitor 

1999. godine – na ovaj dan se desilo potpuno pomračenje Sunca u nekim delovima Evrope, Bliskog Istoka i Azije

2000. godine – posle 50 godina mađarski zatvorenik iz II svetskog rata koji je bio zatočen u psihijatrijskoj ustanovi u Rusiji biva vraćen u domovinu

2002. godine – katolički nabiskuš Emanuel Milingo od zambije poništava brak sa Marijom Sung u Crkvi ujedinjenja posle upozorenja Vatikana 

Dogodilo se na današnji dan – 10. avgust

955. godina – odigrala se bitka kod Lehfelda ( Leško polje), gde je Nemačka vojska potukla Mađarsku i sprečila okupaciju

1675. godina -položen je kamen temeljac Kraljevske opservatorije u južnom londonskom predgrađu Grinič 

1792. godina – ukinuta je monarhija u Francuskoj, uhapšen je kralj Luj XVI, u Parizu je poginulo više od 1000 ljudi u jurišu mae na palatu Tiljerije, građani su masakrirali kraljevu Švajcarsku gardu

1810. godina – rođen je Kamilo Kavur italijanski državnik, modernizator vojvodstva i ključna ličnost u pokretu ujedinjenja Italije pod Savojskom dinastijom.

1842. godina – Velika Britanija je ženama i deci mlađoj od 10 godina zabranila ras u podzemnim kopovima rudnika.

1846. godina – osnovan je „Smithsonian Institution“ centar za naučna istraživanja u Vašingtonu

1878. godina – rođen je Isidor Bajić, Srpski kompozitor i pisac, osnovao je prvu muzičku školu u Novom Sadu i pokrenuo „Srpski muzički list“

1895. godina – izveden je prvi promenadni koncert u Londonu u „Kraljičinoj Sali“

1913. godina – okončan je II balkanski rat mirovnim sporazumom u Bukureštu 

1914. godina – Francuska, na početku I svetskog rata , objavljuje rat Austro- Ugarskoj

1920-potpisan je mirovni ugovor Turske i članica Antante, u Severu- predgrađu Pariza

1945. godina – Japan u II svetskom ratu nudi predaju saveznicima, pod uslovom da car Hirohito zadrži presto

1964. godina – prva enciklika katoličke crkve o pomirenju sa ostalim hrišćanskim i ne hrišćanskim verskim zajednicama i spremnosti na dijalog sa svima koji to žele, donosi je Papa Pavle VI

1990. godina – predsednik iraka Sadam Husein poziva muslimane na „džihad“(sveti rat) protiv stranih trupa i korumpiranih arapskih vođa, koji su sa većinom (dvanaest- za, osam- protiv) osudili iračku okupaciju Kuvajta

1999. godina -Degestan, ruska pokraina, proglašena je nezavisnom od strane Islamskih gerilaca, pozivom na džihad za oslobođenje

2001. godina -najkrvavija akcija u građanskom ratu u Angoli- napad pobunjenika UNITA na putnički voz južno od Luande, ubijeno je 250 ljudi 

2003. godina -prvo svemirsko venčanje u istoriji! Ruski kosmonaur Jurij Maljenšenko koji je bio u orbiti na oko 400 kilometara iznad Novog Zelanda i Jaketerina Dimitrijeva koja je bila u svemirskom centru u Hjustonu venčani su uz pomoć specijalne veze između baze i međunarosne Svemirske stanice

2007. godina – umro je Džo O’Donel , američki fotograf poznat po fotografijama Hirošime i Nagasakija posle razorne eksplozije atomske bombe 1945. godine

2008. godina – umro je Ajzak Hejs, američki soul i fank muzičar , jedan od onih koji je postavio temelje disko muzike ’70-ih.

2011. godina – veliki ulični nemiri u Londonu zbog vlainih mera štednje i siromaštva, suzbija 16 000 policajaca

2012. godina –  umro je Karlo Rambaldi, majstor specijalnih efekata, trostruki dobitnik Oskara

2014. godina – prvi direktni predsednički izbori u Turskoj- pobeđuje premijer Redžep Erdogan

Ko je bila Helena Rubinštajn?

„Žene ne kupuju ništa jeftino, moraju da imaju utisak da sebe tretiraju kao nešto izuzetno“ – Helena Rubinštajn.

Ovako je razmišljala minijaturna jevrejka iz Krakova. Najstarija od osam sestara, iz siromašne ortodoksno-jevrejske porodice, visine samo 147cm, odlučna, ćutljiva i ćudljiva. Engleski je govorila sa poljskim akcentom, kažu da ni jedan jezik ustvari nije dobro pričala i da je najviše volela da čuti i igra bridž. Bila je rob navika, najviše je bila posvećena poslu, manje porodici iako je neizmerno volela svoja dva sina, a i oba muža.

Helena je rođena kao Čajna Helena Rubinštajn u Krakovu 25. decembra verovatno 1872. godine- uvek je krila svoje godine i izgledala je mlađe. Jednom je njen omiljeni umetnik Pikaso pitao za godine, prepričava njen dugogodišnji pomoćnik, rekla je samo: „Starija sam od vas!”

Otac joj je bio biznismen bez sluha za biznis, majka svesna da ćerkama neće moći da obezbedi miraz, učila ih je kako da održe svoju lepotu misleći da će ih to lako udati.

Svako veče devojke bi provlačile 100 puta četkom za sjaj kose, umivale se hladnom vodom i stavljale kremu za noć.

Iako ne previše lepa spolja ali zadivljujućeg karaktera Helena je uspela da odbije par prosaca, završi medicinsku školu- od koje je volela samo laboratorije i otputuje kod tetke u Beč, a potom na farmu ovaca kod svoja tri ujaka u Australiju. Kartu za Australiju je kupila pod imenom Helena Žulijet pod kojim se potom i proslavila.

Ubrzo odlazi u Melburn gde radi kao sobarica i bebisiterka kod imućnih porodica. Primetila je da australijke imaju isušeno lice od sunca i vetra te im priča o svojim ritualima nege. One se dive njenom porculanskom tenu koji ona prepisuje kremi koju je ponela od kuće. Sa sobom je iz Poljske donela 12 kutija maminih noćnih krema spravljenih od strane njihovog farmaceuta u poljskoj, kreme sadrže trave koje Helena hvali „ kako se mogu naći samo na Karpatima“. To je bio sam početak Heleninog biznisa. Majka joj šalje kreme ona ih prodaje prvo u užem pa sve širem krugu. Otvara prvi salon sa laboratorijom u Melburnu, pravi kreme po recepturi porodičnog kozmetičara, a prvi partneri su joj sestra i sestričina.

Ubrzo potom sve seste rade sa njom, ona otvara salone u Londonu, Parizu i Beču gde nastaje i vodootporna maskara. Patentira puder u boji po dolasku u Ameriku kako se zgrozila belim napuderisanim licima amerikanki. Njena inovacija je i šminka za oči i „Wapm look“ koji se postiže uokvirivanjem očiju tušem. Sama je volela crveni karmin, trošila je ogromni novac na umetnine i pristajao joj je kič. Tiha suparnica joj je bila kanađanka Elizanet Arden kojoj je prepustila udarna mesta za salone u Americi i okupirala je sama nekonvencionalne gradove, sa manje belog stanovništva- Nju Orleans, San Francisko… Prvi put organizuje prodavnice u kojima prodavačice nude i probavaju proizvode na potencialnim kupcima.

Imala je osećaj i za marketing pa je tako najmila na početku karijere novinara za koga se posle i udala. Imala je dva sina. Posle prvog razvoda udaje se drugi put i postaje princeza Gruzije. Njen princ je osiromašen i 26 godina mlađi.

Tvorac je klasifikacije tipova kože na: suvu, masnu i mesovitu. 1928. godine biznis je prodala pa ga je 1938.godine vratila i tako postala milijarderka u svojoj 66-oj godini. Izgubila je sina u sabraćajnoj nesreći i 1958. godine i drugog muža. Bila je posvećena poslu do kraja svog života. Umrla je 1. aprila 1965. godine veruje se u 94-oj godini života. Jedna je od malog broja ljudi koji su promenili svet.

Veštačko Sunce za proizvodnju energije

U Francuskoj je počelo sklapanje džinovskog Sunca za proizvodnju energije.

Na jugu Francuske počela je gradnja ogromnog reaktora za nuklearnu fuziju, teškog 23 hiljade tona.

ITER (Međunarodni Termonuklearni eksperimentalni reaktor) će imati procese koji se odvijaju u Suncu. Predstavlja jedan od najambicioznijih projekata na polju energetike danas i na njegovom osmišljavanju i razvoju radi se još od 1985. godine.

Faza sklapanja trebalo bi da traje 5 godina. Ukoliko testovi daju zadovoljavajuće rezultate, početak rada kompleksnog postrojenja za proizvodnju energije se očekuje 2015. godine. Iako je u odnosu na prvobitne planove iz 2006. godine već zabeleženo kašnjenje, autori projekta naglašavaju da su i trenutno zacrtani rokovi prilično izazovni.

Stručnjaci smatraju da je njegova konstrukcija najzahtevniji inženjerski poduhvat sa kojim se čovečanstvo ikad uhvatilo u koštac.

Kako bi ITER „oživeo“, oko 3 hiljade tona magneta, od kojih su neki teži od džambo –džeta, biće spojeno pomoću 200 kilometara superprovodnih  kablova.

Glomazne komponente su prethodnih meseci počeli da pristižu u Francusku. Šef projekta Bernard Bigo je građavinski podvig opisao kao slaganje trodimenzionalne slagalice, „Narednih nekoliko godina treba da preatimo složen scenario „ kaže on.

Veruje se da će ovozemaljsko džinovsko veštačko Sunce, narednih vredno 20 milijardi eura, predstavljati izvor neograničenih količina čiste energije. 

izvor: energetskiportal.rs 

Dogodilo se na danšnji dan – 8. avgust

117. godine – umro je Marko Ulpije Trajan , rimski imperator

843. godine – Franačka država je podeljena na tri dela: zapadni i srednji (kasnije Francuska) i istočni (kasnije Nemačka)

1217. godine – krunisan je prvi srpski kralj Stefan Nemanja Prvovenčani, krunu je dobio od pape Honorija III

1786. godine – prvi put je osvojen Mon Blan(4807), najviši vrh u Evropi, a osvojio ga je francuski alpinista doktor Gabrijel Pakar

1815. godine – Napoleon I Bonaparta, car francuske, kreće u izgnanstvo na britansko ostrvo Sveta Jelena- ovde provodi poslednjih šest godina života 

1832. godine – rođen je Đura Jakšić, srpski pisac i slikar, najveći liričar srpskog romantizma

1883. godine – rođen je meksički revolucionar Emilijo Zapata („Zemlja i sloboda“)

1900. godine – održan je prvi teniski turnir „Dejvis kup“ u Bruklinu, tada je bio dvodnevni turnir

1918. godine – počela je Amijenska operacija u severnoj Francuskoj, završna ofanziva savezničkih trupa protiv Nemačke u I svetskom ratu

1919. godine – potpisan je mir između Indije i Avganistana u Ravalpindiju

1941. godine – ubijen je srpski revolucionar Branko Krsmanović na Kosmaju iz zasede

1945. godine – osnovan je Međunarodni vojni sud za suđenje nacističkim ratnim zločincima – Londonskim sporazumom Velike Britanije, SSSR-a, SAD-a i Francuske kojima se priključuje kasnije još 19 zemalja

1963. godine – desila se spektakularna „Velika pljačka voza“ između Glazgova i Londona, prozvana je „pljačka stoleća“

1967. godine – osnovan je ASEAN – udruženje zemalja Jugoistočne Azije- Indonezija, Malezija, Singapur, Tajland i Filipini su ugovor sklopili na ovaj dan a kasnije se pridružuju Vijetnam i Burneji

1974. godine – predsednik SAD Ričard Nikson podnosi ostavku zbog umešanosti u Votergejt aferu

1990. godine – Džordž Buš, predsednik SAD-a šalje trupe u Saudijsku Arabiju i organizuje akciju nazvanu „Pustinjska oluja“

1994. godine -Jordan i Izrael otvaraju prvi drumski granični prelaz i time potvrili prestanak 46-o godišnjeg neprijateljstva

1996. godine – vodene bujice u Španiji , odnose 67 života u turističkom kampu u Pirinejima

2000. godine – eksplozija bombe na stanici metroa ispod Puškinovog traga u Moskvi, poginulo je 12 ljudi a 53-je je teško ranjeno

2004. godine – umro je Red Ader ,legendarni borac protiv naftnih požara širom sveta

2009. godine – tajkun Morakot na Tajvanu je izazvao najveće poplave u poslednjih pola veka, poginula je 461 osoba a 192 se vode kao nestale

2011. godine -umrla je Nensi Vejk, najodlikovanija špijunka iz II svetskog rata, proslavila se u francuskom Pokretu otpora kao „Beli miš“, posedovala je i „legiju časti“

2014. godine – umro je Džej Džej Marfi, popularni irski glumac iz „Igre prestola“

2017. godine – objavljeno je da SAD trpe negativne efekte klimatskih promena u vidu učestalost toplotnih talasa, jakih kiša i sličnih neprilika tokom protekle četiri decenije