Početna Blog Strana 153

Tajna dunavska oaza nadomak Novog Sada

Vreme kad udari suša i žega, kad suncokreti od težine poviju glave i kad Vojvođani pričaju samo o vremenu, Štrandu ili putovanju. To je vreme kad se Dunav povlači i otkriva blago veličanstvenih sprudova i skrivenih plaža. Vreme kada biste treba istražiti jer vas očekuje prava tropska avantura iznenađujuće lepote prirode obale reke, koje verovatno ne očekujete sresti uz mirni i muljeviti Dunav. Novosađani znaju za Štrand, na kom je uvek prevelika gužva, Mačak – koga nekad ima nekad ne, i prilično je popularan, Oficirac koji nam je suviše uzvodno i Ribarac- baš divlju plažu koja ima i po koji restoran. Mesto poput Šašićeve rivijere je retko posećen dragulj o kome se šapuće i do koga se malo teže stiže.

Ovaj drgulj se nalazi na nekih dvadesetak kilometara uzvodno od Novog Sada. U pitanju je ada koju su prozvali „Šašićeva ada“ ili „Svinjsko ostrvo“. Svinjsko ostrvo- kako ovde možete ugledati i po koju svinju, iako se klone ljudi, hrane se školjkama u plićaku pa su postale atrakcija ostrva, meštani pričaju da je neko tu odveo svinje na ispašu, potom su se one otele kontoli, razmnožile i osale divlje – domaće svinje stanovnici ove ade.

Do ove rive možete doći sa Sremske, a i sa Bačke strane.

Ako idete iz Srema zaputite se do Koruške – između Banoštora i Suseka, tu pređete takozvani kanal u kom pecaroši hvataju kedere za pecanje. Ovde ćete naići i na dosta kampera u letnjem periodu – priroda ovog dela je zaista prelepa. Postoji mnoštvo brodića i dobronamernika uvek vas neko može prevesti.

Sa Bačke strane, uputite se do Begečke skele koja spaja Begeč sa Banoštoorom. Takođe možete otići do plaže u Čelarevu gde postoje brodići koji prevoze preko na plažu u z minimalnu naknadu, sa meštanima koji će vam usput ispričati sve legende i sa kojima ćete se dogovoriti i kad da se vrate po vas kao i gde je najbolje da se smestite i šta da radite.

Kada stignete i zabodete svoj suncobran shvatićete kako se sav trud oko putovanja zaista isplatio. Beli pesak dunava, pregledna skoro pusta plaža, dug sprudasti plićak koji grli prozirna voda. Iza vas šuma a uz obalu dalje od palže  se nastavlja divlji vrh šume i pregršt školjki i po koja svinja koja ih pase i koja će pobeći od vas. Kad je niski vodostaj ovo ostrvo se spaja sa susednim. Uzvodno se nalaze još dva manja ostrva; Ljerkino malo i Ljerkino ostrvo.

Ukoliko se odlučite za posetu ovoj lepoj dunavskoj adi dobrodošli ste samo ukoliko poštujete prirodu i brinete o njoj te za sobom ne ostavljate smeće. Ovo je prebivalište mnogih endemskih vrsta Dunavskog rita, možete videti razne lepote i čuda ali ne zaboravite da se nalazite na divljoj plaži i da ste odgovorni i za sebe i za prirodu koja vam pruža ovaj plezir.

Tajna vitalnosti pravo iz prirode

Tajna vitalnosti se krije u balansu, zdravlju mehanizama organizma i samih organa, usklađenosti rada hormona, zdrave PH sredine i balansirane biohemije organizma. Sve to možemo izbalansirati na sasvim prirodan način, unošenjem biljnih fragmenata koji utiču na funkciju i regeneraciju našeg organizma, balans minerala, vitamina i pravilnu hormonsku funkciju.

Sočivo

Kažu da je ovo „zrno vitalosti“, sa svojim izuzetno niskim glikemijskim indeksom ( ispod 50) i bogatstvom blasnih materija u njemu. Odličan je izvor i biljnih proteina kao i grašak – sa po gramu više proteina od fileta lososa. Zasitnost je velika jel sadrži i dosta ugljenih hidrata, posebno važno za dijabetičare ili one koji imaju insulinsku rezistenciju. Čarobna biljka.

Maslačak 

Ovaj neprijatelj vrtova često je korišćen u narodnoj medicini. Najčešće kao čaj, od nedavno se koriste i listovi i prženi koren.  Šolja čaja od ovog žutog zlata dovoljna u slučaju natečenosti i zadržavanja vode u organizmu. Pogoduje jetri i dobar je detoks, blagotvoran za kožu i probleme sa očima. Doprinosi boljem varenju, pogodan je i za regulaciju telesne težine, a može biti i kao čaj zamena za kafu.

Lekovito bilje za zdrava creva

Mikrobiom creva koji ako je oštećen ili debalansiran stvara brojne probleme u digestiji. Oštečuju ga brojni svakodnevi faktori kao što su stres, loša i neredovna ishrana, dijete, fizička aktivnost…

Da bi ispravili nepravilnosti u mikroflori digestivnog trakta i polako rešili probleme, treba polako da počnemo sa promenom stila života recimo dodajući ishrani razne začine.

Semenke komorača sprečavaju probavne grčeve, smanjuju nadutost i antispazmatično deluju na želudac pa ga opuštaju. Efikasne su u lečenju kandidijaze i iritabilnog kolona. Imaju antivirusno i antimikrobno dejstvo. 

Đumbir – štiti jetru od oštećenja i pomaže stvaranju dobrih bakterija. Pomaže regeneraciju crevne sluznice te umanjuje upalne procese u debelom crevu. Koristi se za smirivanje mučnine.

Menta – ublažava simptome iritabilnog kolona i lošeg varenja, kao što su depresija i mučnina.

Kurkuma – smanjuje nadutost i upale 

Kim – ublažava grčeve i pomaže pri izbacivanju gasova, redukuje gubitak apetita i oslobađa od zatvora, slične efekte ima i mirođija.

Kako da spavamo zdravo?

Ako želite da se naspavate, ovo nemojte jesti i piti

Tržište je preplavljeno preparatima koji će nam pružiti bolji i čvršći san, od onih prirodnih do onih sa psihoaktivnim supstancama. 

Saveti naših baka su miris lavande, heljdin jastuk ili čaša vina pred spavanje. Čak se i med spominje kao umirivač organizma…a beli luk koji prema narodnom verovanju tera zle duhove koji kvare san i ne daju nam da spavamo, je bogom dan pred spavnje, iako je ustvari reč o fenomenalnoj moći ove supstance da nam snizi pritisak

Šta nam je zaista potrebno za dobar san?

Mirna savest, prazna glava, mir – fizički i duševni

Kao prvo, dobro je da kao ritual za čišćenje misli očistimo i organizam – sem osnovne higijene koja nas uvodi sveže u posteljinu, dobro je i popiti čašu mlake vode sa limunom pre spavanja, čisti digestivni trakt i umiruje metabolizam koji je često razlog koji nas odvlači od sna. Takođe se ne preporučuje teška hrana i meso u večernjim satima, kako se dugo vari što može držati telo budnim kako ga tera da radi na varenju. 

Dobro je da odagnamo misli od posla i obaveza sklanjanjem telefona i gašenjem ekrana televizora i kompjutera koji nas asociraju na užurbani radni dan i brdo obaveza. San pomaže svež vazduh, provetrene, mirne i mračne prostorije.

Mirisi kao što je lavanda umiruju puls i opuštaju pa zaista mogu pomoći u blagim koncentracijama pri utonjavanju u san

Prirodni pojačivač pamćenja i raspoloženja kao i odgovorni za dobar san jesu boravak u prirodi i fizička aktivnost. Prema novoj internacionalnoj studiji, samo 25 minuta dnevno provedenih napolju baveći se fizičkom aktivnošću može smanjiti nivo depresije i lošeg sna od koga delimično potiče, za 22 odsto. Australijska istraživanja dodaju da se ovo posebno odnosi na žene. 

Poseta prirodi i fizičaka aktivnost na vaš organizam deluju kao simulacija restarta. Odvajanje od ekrana i ponovno spajanje sa onim što je najbitnije u životu, iz čega nastaje život, sa prirodom. Smatra se da drveće i zelene površine poboljšavaju memoriju i raspoloženje , naročito u traumatičnom periodu, a da svež vazduh koji se intenzivnije udiše pri fizičkoj aktivnosti utiče da lakše utonemo u čvršći san i bolje spavamo što je poput revitalizujućeg seruma.

Žene rudari

Nacional geographic Srbija ih naziva „vedrom stranom rudarstva“, one obavljaju poslove u svim prostorima u okviru rudnika, premda ne učestvuju u teškom fizičkom radu.

Časopis Nacional Geographic Srbija je objavio predivu zbirku slika pod nazivom „Rudarke“. Radi se o ženama širom Srbije zaposlenih u rudnicima, koje obavljaju prilično „prljav posao“  na sasvim i ženski i muški način. One rade kao inžinjeri, geolozi, nadzornice… Poput svojih muških kolega obavljaju poslove u svim prostorima rudnika premda ne toliko fizički zahtevne kao rudar, kopač, što je za sad i dalje isključivo muški zanat.

Ideja da napravi seriju forografija žena na radnom mestu, u rudnicima, autorki ovog projekta javila se, kako je bila deo ekipe koja je učestvovala u snimanju kratkometražnog filma o rudniku na planini Rudnik kraj Gornjeg Milanovca. Njihov vodič bila je vepta žena nadzornik koja je ostavila velik utisak na njih. Iz želje da upozna ostale rudarke u Srbiji rodila se kreacija foto projekta na kojoj je autorka radila pet meseci, od maja do septembra 2016. godine.

Projekat je bio neizvestan, kaže autorka. Jedna vrata su se otvarala a druga zatvarala, teško je bilo doći do tih ljudi. Međutim ganulo ih je što se neko intresuje za njih. Pogotovo jel žene u rudarstvu imaju osećaj da nisu bitne koliko i muške kolege, a dobar deo javnosti nije ni svestan da postoje.

Autorka je morala dobro da osmisli u kom svetlu da prikaže rudarke kako istorija obiluje delima inspirisanim rudarskim životom. Iz druženja sa rudarkama zaključila je da su to obrazovane, emancipovane žene, kojima je stalo da i tokom radnog vremena izgledaju lepo, koje svoj posao ne doživljavaju kao mučenje, a van rudnika zaista bi bilo teško pogoditi čime se bave.

Zbog toga su junakinje ove priče nasmejane, lepe i dostojanstvene u surovim i grubim ambijentima rudnika. Ovim konceptom autor neporiče negativnu socijalo-političku stranu pričevezane za rudarstvo- ona je toliko dobro poznata da se već podrazumeva- Fokus priče je isključivo na veličanju osoba koje imaju hrabrosti, snage i volje da se bore za egzistenciju u takvim okolnostima

Autorka dodaje i da su joj se dopala putovanja u nepoznato koje joj je pružilo da oseti čudo života i dobrotu stranaca, kao i da je putovala sama, a opet nikad nije bila usamljena, zahvaljujući tim dobrim i gostoljubivim ljudima, kao i da želi da veruje da je ovim fotografijama učinila nešto pozitivno za rudarke i uspela da se dotakne jedne ozbiljne društvene teme, ali na vredniji način, koji bi nam svima ostavio osećaj nade.

Dogodilo se na današnji dan – 15. avgust

Danas je rođendan velikom  Bonaparti! a rođen je i Lorens od Arabije, „Ankon“ je otvorio panamski kanal, a ispod Mon Blana je prokopan tunel koji spaja Italiju i Francusku..

1057- ubijen je škotski kralj Magbet koji je pre toga isto ubistvom prethodnika Dankana, došao na vlast, po njemu je Šekspir napisao jednu od svojih najpoznatijih drama

1534- Osnovann je rimokatolički jezuitski red koji je priznat tek šest godina kasnije od strane pape Pavla II, osnivač je šoanski monarh Ignacio de Lojola

1688- rođen je pruski kralj Fridrih Vilhem, utemeljivač pruskog militarizma

1769- rođen je Napoleon Bonaparte, francuski car i vojskovođa, rođen je u Ajačiju na Korzici

1771- rođen je škotski pisac Volter Skot

1834- zvanično je kolonizovana Južna Austrija od strane Britanije

1843- otvoren je Tivoli park u Kopenhagenu

1888- rođen je Tomas Edvard Lorens engleski pukovnik, arheolog, istraživač, pisac i ratnik- „Lorens od Arabije“- poveo je arape protiv turaka u I svetskom ratu

1914- otvoren je Panamski kanal- prolaskom broda „Ankon“

1961- prvi put je upotrebljen „Veliki Bili“ , britansk tenk, u I svetskom ratu u bici na Somi

1918- SAD su prekinule diplomatske odnose sa Rusijom, nakon uspostavljanja boljševičke vlasti

1944- započela je operacija „Dragon“ u II svetskom ratu, iskrcavanjem savezničkih trupa u južnu Francusku

1945- Koreja je oslobođena od japanske kolonizacije

1948- Južna Koreja postaje nezavisna država pod nazivom Republika Koreja

1950- veliki zemljotres u Asamu sa preko hiljadu ljudskih žrtava

1960- Nezavisnost Konga koji je bio Francuska kolonija

1962- velikim poduhvatom probijen je drumski tunel ispod Mon Blana kojim su povezane Italija i Francuska

1965- najposećeniji  koncert u istoriji- okuplja 55 600 ljudi, napravili su ga Bitls u Njujorku a drži i svetski rekord u zaradi

1971- Bahrein je stekao nezavisnost posle 150 godina britanske kolonizacije

1994- u Sudanu se desilo veliko hapšenjejednog od najvećih terorista na svetu- Iljič Ramires Sančes poznatiji kao „Karlos Šakal“

1996- konačno se otvara Sarajevski aerodrom za komercijalne letove, posle godina rata

2000- američki predsednik Bil Klinton svečano predaje funkciju Alu Goru i demokratima

2001- Makedonski parlament odobrava dolazak 3 500 NATO vojnika u cilju razoružanja albanskih ekstremista

2019- preminuo je Dobrilo Nenadić, srpski pisac ( „ Dorotej“)

Dogodilo se na današnji dan – 14. avgust

Dan kada su uvedene prve automobilske tablice, stvorena „Mala Atlanta“ i nezvanično se okončao II svetski rat…

1385. godine – osigurana je nezavisnost Portugala u bici kod Alžubarote

1457. godine- Gutenbergova štamparija izdaje prvu knjigu u boji- „Majnički psaltir“ u crvenoj i crnoj boji

1777. godine- rođen je danski fizičar Hans Erstend, osnivač nauke o elektromagnetizmu

1784. godine- osnovana je prva ruska kolonija na ostrvu Kodijak kod Aljaske

1867. godine- Knez Mihailo Obrenović sklapa ugovor sa Grčkom u pokušaju stvaranja balkanskog saveza proti Otomanskog carstva

1893. godine- prve registarske tablice za vozila, u Francuskoj

1893. godine – U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

1900. godine- okončan je „Bokserski ustanak“ u Kini- snage evropskih velesila,SAD i Japana zauzele su Peking

1920. godine- stvrena je „Mala Atlanta“ , vojno- odbrambeni savez Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

1934. godine-prvi koncentracioni nacistički logor Dahau prima prve zatvorenike 

1941. godine- potpisana je“ Atlantska povelja“- Rozvelt i Čerčil je potpisuju

1945. godine-  nezvanično, okončan je II svetski rat tako što je Japan prihvatio bezuslovnu kapitulaciju 

1947. godine- oformljen je Pakistan

1956. godine- umro je Berlot Breht, nemački pisac, jedan od velikih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka.

1970. godine- SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune demokratske odnose posle 18- godišnjeg prekida.

1980. godine- počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku- koji s bili početak promena u ostalim komunističkim društvima Evrope

1986. godine- u Pakistanu je izbila pobuna protiv vlasti predsednika Zije ul Haka, koja je suzbijena

1988. godine- umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari

2000. godine- Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, ubijene tokom Oktobarske revolucije

2005. godine – Svi putnici i članovi posade (ukupno 121 osoba) poginuli su kada se avion “Boing 737″ kiparske kompanije “Helios erlajnz” srušio se u Grčkoj

2006. godine- primirije između Izraela i Libana

2010. godine- umro je Herman Lepnard, fotograf poznat po crno-belim fotografijama džez velikana

2014. godine – Vlasti Gvineje, jedne od zemalja pogođenih epidemijom ebole, uvele su vanredno stanje zbog hemoragične groznice koja je ubila više od 1.000 ljudi.

2015. godine – Kuba i Amerika su obnovile diplomatske odnose i na zgradi ambasade SAD u Havani podignuta je američka zastava, 54 godine nakon što je spuštena i skinuta usled prekida saradnje dve zemlje.

2017. godine – U poplavama koje su pogodile Fritaun, glavni grad Sijera Leonea, stradalo je više od 310 osoba.

2018. godine – U Djenovi su poginule 43 osobe kada se urušio deo vijadukta na italijanskom autoputu A10.

Bejrut više nikad neće biti isti!

Ovom temom se ovih dana bave stručnjasti i zaista se stvara globalno mišljenje da ovaj grad menja energiju, izgled, budućnosti i moguću istoruju.

Bejrut je dugo bio sinonim za reč eksplozija. Libanska prestonica je retko kada beležila mirne periode, s obzirom na turbulentnu istoriju zemlje. Grad je bio glavna tačka 15-godišnjeg građanskog rata u Libanu, jednog od najdužih na svetu u novijoj istoriji. U samo poslednjih 15 godina, ovo mesto je svedočilo nizu ubistava, višednevnih sukoba i višemesečnih međunarodnih ratovanja koji su doneli godine ekonomskih i političkih previranja, piše CNN, a prenosi Travel Magazine.

Narod je pokušavao da živi normalno. Da pokaže svetu kako su više od zbroja svih kriza koje su ih zadesile. Milioni Libanaca i stotine hiljade izbeglica hvalilo se kako ipak žive u jednoj od najlepših država sveta, te da je Bejrut i dalje Pariz Bliskog Istoka. I Bejrut jeste počeo da vraća taj kosmopolitski duh koji ga je krasio oduvek, te da oduševljava turiste svojom srdačnošću, sjajnom hranom i prelepom obalom. Grad koji datira još iz doba Feničana, sa pogledom na Mediteran.

Vrhunac je doživeo krajem 19. veka kada su se evropske kompanije utrkivale koja će imati veći uticaj nad gradom u kojem je osnovan i prvi univerzitet. Britanci su izgradili moderan vodovodni sistem, dok su Francuzi bili zaslužni za izgradnju luke, železnice i električnog sistema. Bejrut je bio komercijalni i intelektualni centar arapskog sveta sve do 1975. godine kada je započeo Libanski građanski rat. Narod je ipak pokazao da je sposoban da preživi i pobedi niz problema koji su proistekli iz jedne od najnapetijih geopolitičkih linija na svetu. Međutim, kada se desila strašna eksplozija u utorak, činilo se da su njegovi ljudi konačno postali nemoćni.

Eksplozija u Bejrutu mogla da se predvidi i spreči

Snažna eksplozija, koja je nanela štetu u krugu od 10 kilometara, bila je najgori pojedinačni nasilni događaj koji je grad ikada video. Čitava četvrt je ležala u pepelu. Stotine hiljada stanovnika grada raseljeno je. Ulice su bile prekrivene komadima stakla. Ljudi su sedeli na trotoaru ispred uništenih kuća, lica natopljena suzama dok su mnogi vrištali tražeći najmilije ispod ruševina. Krikovi krvavih beba odjekivali su u bolnicama punim ranjenika. Neki od lekara operisali su preživele pod svetlima mobilnih telefona zbog čestih i dugih nestanka struje u gradu. U gradu koji je dugo bio mešavina političkih, verskih i ekonomskih razlika, niko nije bio pošteđen štete. Najmanje 135 ljudi je mrtvo, više od 4.000 ranjeno, a 300.000 ljudi je ostalo bez doma, rekao je ministar zdravlja.

Građani Bejruta su sve nezadovoljniji nakon što su libanski zvaničnici priznali da je snažna eksplozija mogla da se predvidi, te da su nadležni u luci u više navrata bili upozoravani da moraju adekvatno uskladištiti neobezbeđeni opasni tovar amonijum-nitrata. U međuvremenu u posetu Bejrutu stigao je i francuski predsednik Makron.

Luka Bejruta potpuno uništena…

Bejrutova luka, glavna veza Libana sa spoljnim svetom bila je izbrisana u roku od nekoliko minuta, a velika većina stanovnika grada našla se zarobljena u naizgled beskrajnom nizu očajnih, apokaliptičnih scena. Tišina je pala na stanovnike iskusne sukobe. Tajanstveni događaj podstakao je spekulacije, ali čini se da je tugu potisnuo bes.

“Hvala vam na upućenim saučešćima, ali jedina saučešća koja trenutno prihvatamo su ona sa posvećenošću međunarodne zajednice za pravdu i pomoć. Mi još uvek brojimo svoje mrtve i izvlačimo tela ispod ruševina”, napisala je na tviteru Carmen Geha, profesorka Univerziteta u Bejrutu, odgovarajući na poruke predstavnika UN-a.

Bejrut više nikada neće biti isti, rekli su stanovnici gradova i analitičari.

izvor: Nacionalna Geografija

Počela je masovna proizvodnja vakcine protiv kovida u Rusiji

Binofarm, ruska farmaceutska proizvodnja u ovom trenu može da proizvede oko milion ipo doza na godišnjem nivou.

Ruski zvaničnici su još krajem jula najavili da je plan da Rusija bude prva u svetu koja će imati registrovanu vakcinu protiv virusa korone- u tom momentu nalazili su se u drugoj fazi ispitivanja. Oni su tada najavili da se nadaju vakcini do 10. avgusta, možda i ranije.

Samo dan posle najavljenog roka Predsednik Vladimir Putin je sazvao hitnu konferenciju za novinare na kojoj je saopštio da je Rusija registrovala vakcinu protiv korona virusa, kao i da je Ministarstvo zdravlja odobrilo vakcinu.

Proizvodnju vakcine „Sputnjik V“ pokrenula je farmaceudska fabrika „Binofarm“.

„Prva serija vakcine već je spremna za slanje. Što se tiče prioriteta distribucije vakcine, ove prioritete određuje država, ali koliko ja mislim, vakcina če biti prvo data lekarima, jer su oni na čelu borbe protiv pandemije, ipak su u zoni rizika. Trenutno proizvodimo oko milion ipo doza vakcine godišnje. Svesni smo da ove količine nisu dovoljne, zbog čega ulažemo u dalje povećanje proizvodnje“, rekao je za ruske medije Vladimir Čirahov, predsednik AFK sistema pod čijim pokroviteljstvom je fabrika „Binofarm“.

Planirano je da se vakcina proizvodi na dve lokacije , a uskoro će Rusija biti spremna i za međunarodnu saradnju u polju razvoja i primene ove vakcine.

Rusija registrovala prvu vakcinu protiv Covid-19

Prema izjavi predsednika Rusije Vladimira Putina, ova zemlja je registrovala prvu vakcinu protiv virusa covid- 19, on potvrđuje da je vakcinu primila i njegova ćerka.

Vakcinu je razvio moskovski institut koji je u utorak dobio odobrenje ruskog ministarstva zdravlja, navodi Indipendent.

Putin je, kako javlja Sputnjik iz Moskve, rekao kako zna da vakcina deluje prilično efikasno, formira stabilan imunitet i prošla je sve neophodne provere.

Putin je istakao, kako prenosi RT da je tu vakcinu primila i njegova ćerka. Ona je posle vakcinacije imala blagu temperaturu, ali je veoma brzo prošlo.

Putin je dodao da očekuje i masovnu proizvodnju vakcine u najskorije vreme.

Dogodilo se na današnji dan – 12. avgust

1450. godine – Francuski kralj Šarl VII je osvojio Normandiju u Stogodišnjem ratu

1503. godine- rođen je danski kralj Kristijan III, ustanovitelj Luteranske crkve u Danskoj

1687. godine- autrijska i mađarska vojska dobijaju odlučujuću bitku kod Mohača od tutske vojske 

1759. godine- Drezden je pao u austrijske ruke, ruske i austrijske trupe porazile su u bici kod Kunersdorfa prusku armiju u Sedmogodišnjem ratu 

1813. godine- Austrija je na ovaj dan objavila rat Napoleonu

1827. godine- umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk, najviše poznat po ilustracijama u svojim delima

1848. godine- umro je Džordž Stivenson, engleski inžinjer i pronalazač, razvijač konstrukcije parne lokomotive

1849. godine- austrijanci su ugušili Mađarsku revoluciju uz pomoć Rusije i Lajoš Košut , lider Mađarske je napustio zemlju

1898. godine- završen je Špansko – američki rat potpisivanjem protokola o predaji Portorika SAD-u, do su SAD istovremeno anektirale Havaje

1900. godine- umro je Vihelm Štajc,austrijski velemajstor, prvi zvanični svetski  šampion u šahu

1914. godine- Velika britanija je u I Svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj. Iste godine je kod nas počela čuvena Cerska bitka- prva srpska a i saveznička pobeda u I Svetskom ratu

1922. godine- umro je irski političar Artur Grifit, osnivač republikanskog pokreta Šin Fejn

1925. godine- rođeni čuveni britanski blizanci Noris i Ros Mekverter koji su osnovali Ginisovu knjigu rekorda

1944. godine- proradio je prvi naftovod pod morem ispod Lamanša kojima se nafta isporučivala savezničkim francuskim snagama

1955. godine- umro je Tomas man, nemački pisac , dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine

1978. godine- Japan i Kina su u pekingu potpisali sporazum o miru i prijateljstvu

1982. godine- umro je Henri Fonda, američki glumac, dobitnik Oskara

1984- završene su 23. Olipijske igre u Los Anđelesu, od 140 zemalja učesnica, sedam zlatnih medalja je odnela SFR Jugoslavija- kuči smo otišli sa još četiri srebrne i sedam bronzi.

1885. godine- velika avionska nesreća „Jal“ japanske kompanije i „Boinga 747“- avion je pao na planine Osutaka i preživelo je samo četvoro od 524 putnika i članova posade.

1992. godine- stvoren je najveći svetski trgovački blok – sporazumom SAD-a i Meksika o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine

2000. godine- U barencovom moru tone ruska nuklearna podmornica Kursk, gine 118 ljudi

2001. godine- velika evakuacija u Okinavi, Japan- 11 000 stanovnika napušta ostrvo kako bi se demontirala bomba preostala iz II svetskog rata teška 36 kilograma

2014. godine- umrla je holivudska diva i dobitnica Oskara Lorin Bekol

2016. godine- umro je Ljubomir Popović, naš poznati umetnik

2018. godine- NASA je lansirala sondu „Parker“ koja bi trebalo da priđe na šest milona kilometara od površine Sunca, bliže nego bilo koja druga letelica do sad