Početna Blog Strana 151

Vitaminske bombe na sezonskoj trpezi!

Znamo koliko je bitno da unosimo vitamine i minerale i da su oni neophodni za pravilno funkcionisanje našeg organizma. Isto tako znamo da je vitamine i minerale najzdravije uneti kroz izbalansiranu ishranu. Ovo su neki od jestivih plodova prirode koji vam mogu obezbediti sasvim dovoljan unos zdravih sastojaka, a lako ih možemo pribaviti u ovo doba godine.

Kasno leto i rana jesen su sezona jedne od najzdravijih – Bundeve

Ovu kraljicu jeseni možete kuvati, peći, blendirati, jesti njene semenke. Živopisnu jesenju boju joj daje visok procenat provitamina A, betakarotena odgovornom za lep ten i dobar vid. Bundeva je veoma bogata i omega 3 i 6 masnim kiselinama, potom vitaminima C i B grupe- B1, B2,B3, B6, niacin i folna kiselina, oligoelemente, minerale, biljna vlakna, proteine i celulozu. Ona se smatra dijetalnom namirnicom jel sadrži 90 posto vode a u sto grama ove biljke ima samo 30 kalorija. Pa navalite na ovu situ i ukusnu kraljicu naših krajeva koja je inače poreklom iz severne Amerike i čiju tajnu su indijanci davno otkrili i koristili je kao kompletan obrok.

Kukuruz šećerac- obeležava kraj leta a dobar je i za srce

Ovo nežno zrno, žuto poput Vojvođanske ravnice u avgustu a posebno slatkastog ukusa u sebi ima bogatstvo hranljivih materija. Sastavni je deo salata, supica, variva a možete ga jesti i u klipu kuvanog ili pečenog, tek malo zasoljenog- kažu, takav je najslađi.

Sadrži skrob, belančevine, bogat je vitaminima B grupe- odgovornim za pravile moždane funkcije ali i za lepu kožu. Sadrži i lutein i zeaksantin- komponente odgovorne za dobar vid. Njegova antioksidativna dejstva se povećavaju kuvanjem, a znamo da antioksidansi čiste krv pa su veoma dobri i za kardio- vaskularni aparat pa i srce. Ima dijetalna vlakna- čak 3grama po kilogramu. 

Moramo spomenuti i kukuruznu svilu koja je zastupljena u narodnoj medicini, a za koju ste verovatno zaboravili- ona je odličan lek kada se radi o reumi, odličan je diuretik, pomaže kod bolesti urinarnog trakta, a i srčanih tegoba. Tako da kukuruznu svilu koja čuva klip, pri pripremanju kukuruza nemojte tek tako olako baciti.

Maske koje nas štite od virusa polako ugrožavaju planetu!

Maske koje poslednjih meseci nosimo, koje nas štite od prodora virusa kovid-19 u naš organizam, koje neke zemlje nameću kao obavezu dok ih neka društva ne preporučuju, u ovoj količini u kojoj se koriste mogu ozbiljno da ugroze ekosferu planete.

Problem je u nepravilnom odlaganju hiruških maski. Takođe imamo širok spektar bio ne razgradivih maski, onih takozvanih – sa filterima. Katastrofa koju može da uzrokuje nepravilno odlaganje ogromne količine ovog potrošnog materijala može trajati decenijama.

Maske su širom sveta sad obavezne, dok smo i ranije imali problem sa odlaganjem hiruških maski, sad mnogobrojnost, nemarnost, neznanje i neodgovornost polako stvaraju sliku ekološke katastrofe. Na jednoj plaži u Hong Kongu je na 100 metara nađeno čak 70 maski, u Sredozemnom moru su opažene kako plutaju poput meduza.

Svakodnevno nailazimo na uputstva kako da pravilno koristimo maske ali nigde o tome kako da ih pravilno odlažemo, primećuje istraživačka grupa sa Univerziteta Portsmund , a ustraživanje je izašlo u The Conversation Magasine.

Na mesečnom nivou se sad potroši i po nekoliko milijardi masaka za jednokratnu upotrebu, a ima ih mnogo i od teško razgradivih materijala, bez bolj prakse odlaganja i reciklaže, ekosistem planete će ozbiljno trpeti.

Istraživanja su dokazala da novi virus korona može da preživi na hiruškoj maski i do sedam dana, prema tome i maska ako je neadekvatno odložena predstavlja potencialni izvor  virusa i opasnost za komunalne radnike, sakupljače sekundarnih sirovina, ali i bilo koga ko slučajno dodirne kontaminirano područije oko maske.

Dugoročno posmatrano, neadekvatno odložene maske su pretnja za biljke i životinje. Kao što već znamo, plastika guši ekosistem. Životinje ne razlikuju nekad plen od plastike pa ga mogu greškom i progutati, što može uzazvati gušeje a u najboljem slučaju probavne tegobe.

 Plastika se najpre raspada na mikroplastiku, a onda  i na nanoplastiku. Ove sitne čestice i vlakna su često dugotrajni polimeri koji mogu da se infiltriraju u lanac ishrane. Samo jedna maska može da proizvede milione čestica, od kojih svaka ima potencijal da unese hemikalije i bakterije u prehrambeni lanac, a potencijalno čak i u ljude.

U martu je Svetska zdravstvena organizacija procenila da je globalno potrebno 89 miliona dodatnih maski za jednokratnu upotrebu za borbu protiv COVID-19. 

Tim Univerzitetskog koledža u Londonu ispitao je proizvodnju, upotrebu i odlaganje maski za jednokratnu, višekratnu i maske za višekratnu upotrebu sa filterima, kako bi izračunali njihov ukupni uticaj na životnu sredinu. Oni su otkrili da maske za višekratnu upotrebu, bez filtera, koje se peru u veš mašini, imaju najmanji uticaj na okolinu, tokom jedne godine. Maske sa filterom koje se peru ručno imaju veći uticaj na životnu sredinu jer – dok se mašinskim pranjem koristi električna energija – ručno pranje iziskuje više vode i deterdženta za svaku masku. Filteri za jednokratnu upotrebu takođe povećavaju uticaj na životnu sredinu, jer su ti mali filteri često napravljeni od plastike koja je slična onoj od koje se prave maske za jednokratnu upotrebu. Zapravo, možda će vas iznenaditi da u zaključku rada stoji da se za maske sa filterom za višekratnu upotrebu procenjuje da imaju najveći uticaj na životnu sredinu u celini – veću čak i od upotrebe maski za jednokratnu upotrebu.
Imajući sve ovo u vidu, trebalo bi da preduzmemo i  neke korake kako bismo smanjili loš uticaj maski na životnu sredinu: 

– Koristite maske za višekratnu upotrebu bez filtera. Možete ih oprati u veš mašini, a zatim prepeglati..

– Ako nosite masku za jednokratnu upotrebu, spakujte je, možda u kesu ako je imate, i bacite je, najbolje kod kuće, u kantu sa poklopcem. Ukoliko to nije moguće, bacite je u odgovarajuću javnu kantu.

– Za koju god masku da se odlučite, ne bacajte ih na ulicu ili u prirodu, mimo kante!

izvor: Nacionalna Geografija

Naš prvi čovek koji prima “Sputnik V” vakcinu protiv kovida-19

Profesor dr. Sergej Boljević iz Moskve kaže da će na svom primeru dokazati da je bezopasna.

Veliki uspeh ruskih istraživača je registrovanje prve vakcine protiv virusa kovid- 19, to je izazvalo večite pometnje u svetu, ne samo u zdravstvu.

„Da bi se napravila jedna takva vakcina potrebno je veliko iskustvo i znanje timova naučnika iz više oblasti. Rusija je dokazala da su ljudi koji rade u njenim naučnim institutima na svetskom nivou i ne samo da ne zaostaju, nego su u mnogo čemu lideri“ 

Ti instituti u Rusiji imaju ogromno iskustvo i sada kad je svet uhvatila panika oni su napravili plan kako da iskoriste znanje i brže od ostalih naprave efikasnu i bezopasnu vakcinu. Da stvarno verujem da je ona bezopasna pokazaću na svom primeru tako što ću se u oktobru vakcinisati, jer sam lekar i predajem studentima.

Na sadašnju polemiku i napade na rusku vakcinu treba gledati iz nekoliko uglova. Pre svega to je stvar prestiža. Svuda u svetu govore i pišu da je baš Rusija prva napravila vakcinu. Drugo, velike farmaceutske kompanije su doživele udarac, jer su one planirale da zarade veliki novac. Ako više od 20 država sada govori da želi da kupi rusku vakcinu, to znači da te zapadne kompanije neće moći da zarađuju na tom tržištu“ – kaže za “Novosti” Sergej Boljević, moskovski profesor na medicinskom Univerzitetu Sečenova, gde je vakcina isprobana i dala je odlične rezultate.

Rusija ima više uglednih instituta koji decenijama rade na vakcinama. Nije čudno što su baš oni prvi napravili vakcinu protiv aktuelne epidemije.

Kako će svet pamtiti Fidela Kastra?

Cuban leader Fidel Castro speaks at the 30th anniversary of the communist revolution on Jan. 1, 1989, in Havana. Castro died Friday at age 90.

Čuveni „El Komandante“ koji je zajedno sa Če Gevarom izveo možda najveću revoluciju modernog doba vrativši Kubu svom narodu, bio je na strani Sovjeta, vođa Nesvrstanih i veliki prijatelj Josipa Broza Tita.

Obeležio je posleratnu istoriju i politiku sveta, čuveni kubanski lider i revolucionar Fidel Kastro. Njegova vladavina bila je veoma duga i u najmanju ruku neobična, a po čemu će svet pamtiti vladavinu Kastra?

Preživeo je stotine atentata američkih službi, što ga je učinilo besmrtnim ali ga je bolest ipak dotukla i to je označilo kraj vladavine i jedne ere- odlazak jednog od najvećih. najpoznatijih i najkontraverznijih svetskih lidera.

Kastro je treći po redu najdužih svetskih vladavina- Fidel Kastro je rođen 13. avgusta 1926. godine, a vladao je punih 5 decenija Kubom! Posle kraljice Elizabete i kralja Tajlanda, Fidel je treći po redu vladara koji su dugo vladali svojom zemljom. Vlast je ustupio svom bratu Raulu 2006. godine nakon operacije i početka zdravstvenih tegoba, no predaja vlasti je ozvaničena tek 2008. godine.

Ušao je u Ginisovu knjigu rekorda održavši najduži govor u Ujedinjenim Nacijama- Kastro je imao običaj da drži duge govore a rekord za najduži govor ikad pred Ujedinjenim Nacijama trajao  je 4 sata i 29 minuta, iste 1960. godine održao je i govor pred Skupštinom, kada je ponovno izabran za predsednika, i taj govor je njegov personalni rekord- od 7 sati i 30 minuta.

Preživeo je 634 atentata- Imao je veliki broj neprijatelja te vest o njegovom atentatu i lažnoj smrti nije bila retkost. Najveći broj ovih pokušaja broji CIA- američka obaveštajna služba. Načini atentata bili su veoma kreativni ali neuspeli- otrovne tablete, toksične cigare, hemijski kontaminirano ronilačko odelo… Najbizarnijim pokušajem se smatra kada su  hteli da mu nanesu puder koji bi bio fatalan po njegovu bradu koju je smatrao zaštitnim znakom ne bi li mu oduzeli moć i popularnost tako.

Spada među 100 najuticajnijih ličnosti svih vremena– Magazin „Tajm“ ga je uvrstio u 100 najuticajnijih ličnosti svih vremena još 2012. godine. Malo je informacije o Fidelovom privatnom životu- zbog ogromne kontrole medija. Zna se da su ga ili obožavali ili mrzeli. Da je do 1985. godine on obožavao cigare i da je imao čak devetoro dece iz pet brakova, od toga pet sinova iz drugog braka i najstarijeg Fidelita koji je postao nuklearni stručnjak, obučen od strane Sovjeta.

Antiseptici iz prirode

Polako se vraćam odakle smo i potekli- prirodi. Iscrpeli smo je, pa pustili da se odmori i sad joj pristupamo nežnije i sa više poštovnja. 

Svi lekovi potiču iz prirode i priroda je pandam savremenoj medicini kako je iz nje i uvodno satkana, tako da ukoliko znamo šta tražimo – možemo pronaći upravo u prirodi.

Ove biljke imaju jaka atiseptička svojstva kako sadrže sastojke koje se bore protiv štetnih mikro i makro organizama. Sastojci u ovim biljkama na prirodan način,  ubijaju ili suzbijaju bakterije, viruse, gljivice i zajedno sa nama se bore protiv bolesti čiji su ove izazivači.

Divlji origano

Sadrži sastojak karvakrol koji ovu biljku čini jakim antiseptikom koji deluje na preko 25 vrsta bakterija i gljivica. Najbolje ga je koristiti kao ulje i pazite- nemojte brkati origano koji koristimoo kao kuhinjski začin i volimo ga na pici, i divlji origano, biljku koja raste na velikim nadmorskim visinama i ima moćna lekovita svojstva.

Nim drvo slobode Persijanaca, lek protiv svih bolesti u Indijaca

Snaga lekovitosti ove indijske biljke poznata je već 4 500 godina. Posebno je efikasna za lečenje promena na koži i čišćenje krvi. Snažno deluje protiv virusa, bakterija i gljivica, samim tim ima sposobnost lokalnog i momentalnog smirivanja upale i infekcije. Najčepće se koristi u ulju a kod nas su veoma popularni i lako dostupni sapuni po ne tako visokoj ceni sa obzirom šta proizvod može da učini za vas. Neem sadrži 140 aktivnih sastojaka- od kojih su najvažniji nimbin, nimbidin i azadirektin, vitamin E i masne kiseline

Turkmerika ili kurkuma

Dolazi iz Indije. Koriste se koren i rizom u medicinske svrhe a i kao veoma ukusan začin. Bogat je gvožđem, manganom, kalijumom, citaminom B-6, vlaknima.

Aktivna supstanca kurkumin ima moćna svojstva čak i u lečenju karcinoma. Najsnažnije antiupalno dejstvo ima baš ova biljka i zato smo je i ostavili za kraj. Kurkumin zaustavlja delovanje enzima COX-2, odgovornog za stvaranje molekula koji izazivaju upalu.

Neverovatnost ove biljke nedavno su dokazala istraživanja kada je ustanovljeno da je odlična zamenaza opasne kortikosteroide. Snižava nivo histamina i povećava lučenje kortizona.

Leči reumu, slab vid, crevne infekcije, kašalj i povećava stvaranje mleka, čisti jetru i poboljšava cirkulaciju.

Peto izdanje art + science programa

Peto po redu izdanje art+science programa Centra za promociju nauke održaće se od 1. do 14. septembra 2020. godine na više lokacija u Beogradu.

Centar za promociju nauke, petu godinu za redom, predstavlja aktivnosti na spoju nauke i umetnosti kroz art+science lab. Ovogodišnji programa predstaviće publici radove domaćih umetnika i transdisciplinarnih projektnih timova koji se bave širokom oblašću veštačke inteligencije. Pored izložbe, program će ponuditi i jedinstvene edukativne sadržaje i bogat prateći program. Međunarodni karakter se ovaj put ostvaruje kroz zajedničke programe sa dve relevatne, partnerske manifestacije. U pitanju su konferencija ESOF (Euro Science Open Forum) u Trstu i Festival Ars elektronika u Lincu. Beogradski deo manifestacije će se od 1. do 14. septembra održati u Kulturnom centru Magacin, Francuskom institutu i Naučnom klubu Centra za promociju nauke.

Kao i svake godine centralno mesto na izložbi pripada pobedničkom radu nacionalne Al Lab selekcije. Kroz projekat Digital Prayer, koristeći tehnike mašinskog učenja, mlada umetnica Kristina Tica uspostavlja vezu između kanonske strukture pravoslavne ikone i slike koja je veštački generisana računarskim programom. Na osnovu baze podataka sa više hiljada digitalnih reprodukcija pravoslavnih ikona, program uči da stvara potpuno novu sliku, sa konačnim vizuelnim izrazom koji stvara Al ikonu 21. veka. Naučni mentor projekta je dr Miloš Milanović, sa Matematičkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti.

Pored produkcije pobedničkog rada nacionalne Al lab selekcije, posebna vrednost ovogodišnjeg programa su radovi nastali nakon niza susreta, radionica i zajedničkih istraživanja naučnika i umetnika , na osnovu kojih su mapirane ključne teme i koncepti mogućeg doživljaja i predstavljanja veštačke inteligencije. Ovakav kontekst je omogučio formiranje dva transdisciplinarna tima čiji će umetnički rezultati biti premijerno prikazani na ovogodišnjoj izložbi. Pored njih, biće izložena i dla etabliranih domaćih umetnika, aktivnih i na međunarodnoj sceni.

Manifestacija art+science lab je deo programskih aktivnosti Centra u okviru projekta Evropska laboratorija veštačke inteligencije ( European ARTificial Intelligence Lab- Al Lab), finansiranog kroz EU program Kreativna Evropa. Al lab okuplja 13 raznovrsnih institucija koje se bave vezama između umetnosti, tehnologije i društva.

Više informacija o projektu možete dobiti na:

http://eu.cpn.rs/active_projects/european-artificial-intelligence-lab/

https://ars.electronica.art/ailab/en/

http://artandscience.rs

https://ars.electronica.art/keplersgardens/en/

izvor: Elementarijum

Nauka na raspustu

Dobre vesti – nauka nije na raspustu, tj nauka je tu za vas i na raspustu. Predstavljamo vam nove radionice virtuelnog Naučnog kluba.

Elementarijum je uradio nešto lepo za mališane. To je inače, za one koji ne znaju, sajt centra za promociju nauke. Organizovali su virtuelne informativne radionice sa raznim temama iz par krucijalnih zanimljivih oblasti obrazovanja i intresovanja. Program je napravljen za školsku decu, a preporučuje se uglavno od uzrasta 1. do 5. razreda osnovnog školovanja. Program je urađen jasno i veoma zanimljivo, a neprocenljivo je edukativnog karaktera. Sastoji se od četiri naučna poglavlja zaslađena pismom i tematikom Milutina Milankovića koji otvara razne teme. Milutin Marković je tvorac knjige „Vasiona kroz vekove“ koju je napisao kroz fomu pisma jednoj anonimnoj mladoj dami kojoj priča o vasioni i astronomiji i sa kojom imaginarno putuje kroz svodove nebeskih tela i velike praznine.

Program sadrži audi materijal, svaka tematika se sa vremenom menja i nadograđuje, a lekcije traju od 30 do 50 minuta. Deca ih uglavnom mogu pogledati sama a, biće naglašeno kad za učešće bude bila potrebna asistencija roditelja. Planirane su radionice i razne aktivnosti. 

Tematske celine su: Podvodna avantura, Doručak kod faraona, Zašto je nebo plavo i poglavlje o koroni- uhvati me ako možeš – kako bi najmlađe informisali pravilno o virusu i inovacijama u vezi sa njim.

Divna vest od elementarijuma za najmlađe! Uživajte u nauci i na raspustu 

Dogodilo se na današnji dan – 22. avgust

Na danšnji dan rođen je srpski knez Milan Obrenović, potpisna je Ženevska konvencija i okončan je „Rat dveju ruža“.

1485- U bici sa trupama Henrija VII kod Bosvorta poginuo je engleski kralj iz dinastije Jork, Ričard III. Time je okončan “Rat dveju ruža”, a Henri VII postao je prvi kralj dinastije Tjudor .

1567- Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo započeo je, kao vojni namesnik Holandije, vladavinu poznatu kao “Albin teror”, čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan oslobađanjem od Španije (1581) i potom osnivanjem Holandije.

1642- U Engleskoj je počeo građanski rat između pristalica krune i parlamenta, posle izjave kralja Čarlsa I Stjuarta da su članovi parlamenta izdajnici. Rat je okončan 1645. porazom kralja koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.

1854- Rođen je Milan Obrenović, srpski knez (1872-82) i kralj (1882-89). Za vreme njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje (na Berlinskom kongresu 1878). U spoljnoj politici oslanjao se na Austro-Ugarsku sa kojom je sklopio Tajnu konvenciju 1881. Zapamćen je kao autokrata, a za njegovu ličnost vezani su brojni skandali po evropskim prestonicama koje je posećivao.

1859- Zbog ratnih neuspeha, finansijskog sloma i policijskog nasilja u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef smenio je svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Baha (Alexander Bach), poznatog po sprovođenju apsolutističke i centralističke politike (“Bahov apsolutizam”).

1862- Rođen je francuski kompozitor Klod Debisi (Claude Debussy), tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike (“Popodne jednog fauna”, “Nokturno”).

1864- Potpisana je Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika za vreme trajanja ratnih dejstava, koja je bila uvod u osnivanje Međunarodnog crvenog krsta.

1883- U Parizu je umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od prvih ruskih pisaca čija su dela prodrla na Zapad. Za života je uživao mnogo veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Autor je romana “Očevi i deca”, “Lovački zapisi”, “Uoči novih dana”, “Prolećne vode”.

1904- Rođen je kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao Deng Sjaoping, pokretač privrednih reformi i ekonomskog uspona Kine krajem 20. veka. Na čelu Kine bio je od 1978, povukao se 1990. zadržavši presudan uticaj na kinesku politiku do smrti u januaru 1997.

1910- Japan je anektirao Koreju nakon pet godina protektorata nad tom zemljom.

1914- Austro-ugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Belgiji.

1941- Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu počele opsadu Lenjingrada. Bitka za grad je okončana u februaru 1944. pobedom Crvene armije. Tokom opsade poginulo je ili umrlo od gladi 620.000 stanovnika Lenjingrada.

1942- Umro je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, koji je novim izrazom značajno uticao na reformu klasičnog baleta u 20. veku.

1958- Umro je francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. (“Žan Boroa”, “Porodica Tibo” (11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940).

1971- Predsednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa u vojnom udaru oborio je pukovnik Ugo Banser Suares.

1978- Umro je predsednik Kenije Džomo Kenijata jedan od najistaknutijih afričkih boraca protiv kolonijalizma, predsednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. izborio nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim premijer, a od 1964. šef države.

1991- Predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov ukinuo je vanredno stanje i smenio članove pučističkog komiteta. Ministar unutrašnjih poslova Boris Pugo izvršio je samoubistvo. Predsednik Rusije Boris Jeljcin dobio je dopunska punomoćja od vanredne sednice Vrhovnog Sovjeta Ruske Federacije.

1991- Nakon što je 25. juna Hrvatska proglasila nezavisnost od jugoslovenske federacije, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman uputio je pismeni zahtev Predsedništvu SFR Jugoslavije da se JNA povuče u kasarne najkasnije do 31. avgusta.

1995- Parlament Etiopije je izabrao Negasa Gidadu za šefa države pod novim imenom Savezna Demokratska Republika Etiopija.

1996- Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana je neuspešno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.

2001- Umro je britanski astronom i matematičar Fred Hojl, jedan od najvećih naučnika 20. veka. S Tomasom Goldom (Thomas) i Hermanom Bandijem postavio je teoriju o konstantnoj gustoći svemira (steady-state theory, 1948). Pored naučnih dela namenjenih popularizaciji astronomije, pisao je i romane naučne fantastike (“Crni oblak”, “A kao Andromeda”).

2002- Slika venecijanskog majstora Ticijana, vredna više od pet miliona funti (7,6 miliona dolara) pronađena je u plastičnoj kesi na ulici u Londonu, sedam godina nakon što je ukradena iz kuće Longlit u zapadnoj Engleskoj.

2003- Umro je Džon Lensdejl bivši šef bezbednosne i obaveštajne službe Projekta Menhetn, koji je tokom Drugog svetskog rata, u Los Alamosu (SAD) napravio prvu atomsku bombu.

2006- Leh Valensa, legendarni vođa “Solidarnosti”, prvog slobodnog sindikata komunističkog sveta, napustio je tu organizaciju. “Solidarnost” je igrala ključnu ulogu u rušenju komunizma u Poljskoj i čitavoj Evropi krajem 1989. godine.

2006- U avionskoj nesreći ruskog aviona Tu-154, koji se srušio u Ukrajini poginulo je svih 170 putnika, uključujući 39-toro dece i deset članova posade.

2012- Rusija je posle 19 godina pregovora zvanično postala članica Svetske trgovinske organizacije (STO).

2014- U Siriji je od marta 2011. do aprila 2014. godine poginulo 191.369 ljudi, prema podacima visokog komesarijata UN za ljudska prava. Najviše ljudi poginulo je u okolini Damaska, u Alepu, Homsu, Idlibu, Deri i Hami.

Dogodilo se na današnji dan – 21. avgust

Otkrivena je malarija, ukradena čuvena „Mona Liza“, Latvija je postala država a oboren je i još jedan Ginisov rekord u plivanju… sve u svemu još jedan ni malo običan dan 

1690 –  Austrijski car Leopold I doneo je ukaz, poznat kao “Privilegij” kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili odredjene povlastice. “Privilegij” je garantovao slobodu vere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.

1780 –  Rodjen je slovenački slavista Jernej Bartol Kopitar. Za srpsku kulturu značajan je kao pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića kojeg je podstakao da skuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.

1897-  Engleski lekar Ronald Ros (Ross) otkrio je vrstu komaraca koji prenose malariju što je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Ros je jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu (1902).

1911-  Italijanski konobar Vićenco Perudja (Vicenzo Perruggia) ukrao je iz pariskog muzeja “Luvr” sliku “Mona Liza” Leonarda da Vinčija. Slika je pronadjena i vraćena u muzej 1913. godine.

1944 –  U Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela je konferencija predstavnika SSSR-a, Kine, SAD i Velike Britanije o formiranju predloga za stvaranje svetske organizacije koji su stvorili bazu za organizaciju Ujedinjenih nacija osnovanu u San Francisku aprila 1945.

1958 –  Umro je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent u Narodnom pozorištu, direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije (balet “Ohridska legenda”, opera “Suton”, scenska muzika).

1959 –  Bagdadski pakt, vojno-politički savez Turske, Velike Britanije, Irana i Pakistana, pod vodstvom SAD, koji je stupio na snagu 1955, promenio je naziv u CENTO pakt (Central Treaty Organizasion) nakon što se Irak povukao iz saveza.

1960 –  Džomo Kenijata (Jomo Kenuyatta), nacionalni lider Kenije, pušten je iz zatvora nakon devet godina robije na koju su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vodja nacionalističke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao je predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a nakon proglašenja nezavisne Republike Kenije (12. decembra 1964) postao je predsednik i premijer.

1964 –  Umro je italijanski političar Palmiro Toljati (Togliatti), jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. godine. Koncepcijom “italijanskog puta u socijalizam” radikalno je raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.

1968 –  Trupe članica Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale su Čehoslovačku. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve značajne punktove u zemlji. Time je ugušeno “Praško proleće”, pokušaj Komunističke partije ČSSR sa Aleksandrom Dubčekom na čelu da reformiše sistem. Ovom okupacijom ustoličen je princip “ograničenog suvereniteta” istočnoevropskih komunističkih zemalja.

1975 –  SAD su ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.

1983  –  Vodja filipinske opozicije Benjino Akino (Benigno Aquino) ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984. godine.

1990 –  Na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put je slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku (1968).

1991 –  Masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti su razbijali prozore na zgradi KGB, Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Djeržinskom. Nakon 60 sati provedenih u kućnom pritvoru na Krimu, sovjetski predsednik Mihail Gorbačov vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom nakon neuspelog državnog udara pristalica tvrde struje sovjetskih komunista.

1991 –  Latvija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1991 –  Hrvatske vlasti počele su blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom. U narednim danima eskalirali su sukobi izmedju JNA i hrvatske vojske u mnogim delovima Hrvatske.

1993-  Mirovne snage UN ušle su, prvi put nakon dva meseca, u muslimanski deo Mostara (BiH), gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe izmedju hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele su u maju 1993. godine.

1999 –  Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general armije Dragoljub Ojdanić izjavio je da su u agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju živote izgubila 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestali.

2000 –  Slovenački plivač Martin Strel, koji je pod motom “Za mir, prijateljstvo i čiste vode” plivao Dunavom od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more, oborio je rekord i ušao u Ginisovu knjigu sa više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel je u taj pohod krenuo 25. juna.

2000 –  Predsednik Demokratske Republike Kongo Loran Kabila proglasio je privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo od kad je on preuzeo vlast, u maju 1997. godine.

2001 –  Arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila je dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost vlade Ruande u genocid 1994. godine, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija. Mnoge zapadne zemlje su tada odbile da intervenišu.

2002 –  Nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu, Abu Nidal, izvršio je samoubistvo u Iraku, gde je ilegalno boravio.

2005 –  Bivši poljski predsednik general Vojčeh Jeruzelski izvinio se, prvi put posle gotovo četiri decenije, što je naredio poljskim vojnicima da učestvuju u intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968. godine.

2012 –  Umro je premijer Etiopije Meles Zenavi koji je na vlasti u toj zemlji bio 21 godinu, najpre kao presednik a potom kao premijer, nakon što je promenjen ustav kojim je ta zemlja postala parlamentarna država.

2013 –  Američki vojnik Bredli Mening (Bradley Manning) osudjen je na 35 godina zatvora pred vojnim sudom SAD, zbog odavanja vojnih i diplomatskih tajni sajtu Vikiliks.

2015 –  Slovenački bend Lajbah (Laibach) završio je posetu Severnoj Koreji održavši dva koncerta koji su bili prvi koncerti neke zapadnjačke grupe u toj zatvorenoj komunističkoj državi.

izvor: Beta

Neobičan kraljevski sat!

U kolekciji Madridske Kraljevske palate, nalazi se veliki broj satova, kao što je jedan od kralja Ferdinanda VI koji je bio opsednut kupovinom sobnih napravi za merenje vremena, ali posebne lepote nosi i posebnu priču iz davne istorije.

Kralj Ferdinand VI bio je specifičan po ljubavi prema sobnim satovima i svojoj velikoj posvećenosti ženi Mariji. Izrađivanje satova za kralja tada je bio veoma unosan posao, kako je kralj bio spreman da plati “kraljevsku cenu„  za onaj koji mu zapadne za oko. Danas ovi satovi iz bogate kolekcije kralja Ferdinanda VI zadaju puno posla kustosu koji je zadužen samo da ih svaki dan navija.

Jedan sat nosi posebnu i zastrašujuću priču. Za taj prelepi predmet se verovalo da ga pokreće sam đavo. A da li je to istina? Ili su ljudi prepisali delanje mračnim silama iz neznanja i straha?

Priča nas vraća u davnu 1758. godinu u Švajcarsku, blizinu Ženeve. Tamo je sadžija a posle i pronalazač Pjer Drozd napravio te godine jedinstven sat posebno za kralja. Mašina koju je Drozd napravio prevazilazila je to vreme – to je mehanizam koji sem za prećenje vremena sadrži i melodije koje se uklapaju sa kazaljkama i najavljuju puni sat u neverovatnom spektru i uigranosti sa figurama.

Sat je satkan od prelepih figurica u boji, veoma verodostojnih, prikaz je dece koja se igraju, žene koja svira klavir, pas koji maše repom, pevajućih ptičica i pastira koji bukvalno svira frulu svojim prstima. Neverovatno detalji u kombinaciji sa verodostojnim zvucima činili su ovaj sat bukvalno živim. Pjer Drozd je morao da koristi algoritme u izradi mehanizma.

Pjer je poslat da sat predstavi kralju ali ga nije pronašao u palati. Naime baš tih dana je umrla njegova voljena žena kraljica Marija i kralj Ferdinand se povukao da tuguje u letnjikovac. Bojali su se da kralja ništa neće izvući iz tuge i depresije koju je uzrokovala smrt njegove voljene. Naročiti strah je imao Drozd koji je sad kralju koji tuguje, trebao da predstavi pevajući sat. No tužnog kralja je razgalio raspevani sat i odmah se odlučio na kupovinu po „kraljevskoj ceni“. Ali problem je bila katolička inkvizicija. Kraljevi sveštenici, savetnici optužili su Drozda da je doneo kralju mašinu kojom u tako savršenoj harmoniji može upravljati samo sam đavo! Kako su optužbe bile ozbiljne, Pjer je morao da otvori sat i pokaže inkviziciji mehanizam, inače bi posledice optužbe bile pogubne. Inkvizicija je, sva sreća uvažila mehanizam i odbacila optužbe, što je Drozda poslalo kući da radi na daljim velikim pronalascima svog vremena i daleko ispred istog.