Početna Blog Strana 144

Egzitov festivalski projekat u saradnji sa dobitnikom Nobela za mir

Dobitnik Nobelove nagrade za mir sa Egzitom je realizovao najveći festivalski projekat 2020. godine.

Da se podsetimo, najveća humanitarna organizacija na svetu- Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija, ove godine dobio je Nobelovu nagradu za mir, najprestižnije globalno priznanje za izuzetan doprinos društvu.

Na dodeli u Oslu, Svetski program za hranu nagrađen je za „napore u borbi protiv gladi, za doprinos poboljšanju uslova za mir u područijima pogođenim sukobima i za delovanje kao pokretačka snaga da se spreči upotreba gladi kao oružja za rat i sukobe“, kako je navedeno u odluci odbora Nobelove nagrade.

Svetski program za hranu UN i „Egzit“ festival, početkom avgusta pokrenuli su novu fazu projekta Life Stream kako bi zajedničkim snagama pomogli milionima ljudi širom sveta, koji su zbog pandemije kovida zagazili na rub egzistencije. Sad je pomoć i zajedništvo najpotrebnije, empatija i međusobno pomaganje je neophodno za prevazilaženje posledica opake pandemije, oni su to prepoznali i preduzeli korake dobročiniteljstva na svoj kreativni način.

„Realizacija projekta krenula je panelom „Svesna muzika“ održanom 3. septembra koji je do sada pogledalo preko 100 000 ljudi i na kojem je pričao upravo direktor Svetskog programa za hranu David Beasley i osnivač „Egzita“ Dušan Kovačević. Nakon panela usledio je prvo festival uživo od 3. do 6. septembra na Petrovaradinskoj tvrđavi na kojem su nastupali neki od vodećih elektronskih izvođača „Charlotte de Witte“, „Carl Cox“… i mnogi drugi, a zatim i emitovanje snimljenih nastupa od 17. do 27. koji su do danas skupili preko 4.5 miliona gledalaca na društvenoj mreži Facebook i platformi „You Tube“, navodi se u saopštenju.

„Novo poglavlje je uveliko proširilo opseg delovanja Life Streem-a u kojem se pored zaštite okoline, ističe i problem okončanja ekstremne gladi za čak 270 miliona ljudi koji će, pod uticajem pandemije i mere karantina, biti pogođeni do kraja ove godine. Konkretni koraci videli su se tokom striming izdanja kada su se kao integralni delovi snimka emitovali video materijali i poruke koje su govorile o ekološkoj misiji projekta i radu Svetskog programa za hranu UN, uz koje je bilo moguće donirati sredstva direktno ovoj izuzetno humanoj organizaciji. Ovogodišnja akcija bila je uvod za mnogo širu saradnju „Egzita“ i „WFP-a“ u sledećoj godini u kojoj će se obeležiti dva izuzetna jubileja, 60 godina Svetskog programa za hranu UN i vrhunac proslave dvadesete godišnjice „Egzit festivala“, zaključuje se u saopštenju.

Da li detoksikacija zaista pomaže?

Svi govore o detoksu, detoks ishrana je danas jako popularna i skoro svaki recept sadrži neki segmet detoksa. Jako se ističe značaj čišćenja toksina iz organizma i kod biljaka se veliča ta moć i sposobnost da odstranjuju toksine. Ovo je postala kultura modernog života, još naročito ako je neka poznata ličnost pripalica i propagira ovaj način ishrane…

Detoks je engleska reč koja bukvalno  znači odstranjivanje otrova, toksina. U slučaju detoksa o kome mi neprestano slušamo- to je odstranjivanja toksina ili štetnih materija iz organizma.

Kako detoks utiče na naš organizam

Nutricionisti objašnjavaju da smo mi pod strašnim stresom, kao i naš organizam koji trpi, luči kao produkte stresa toksine koji prelaze preko našeg crevnog trakta koji je užasno opterećen. Zato detoks pomaže da iz tela izbacimo toksine, time gubimo na težini, telo se revitalizuje a mi dobijamo novu snagu i energiju. Praktično se osećamo lakšim i poletnijim, „ponovo rođenim“. 

Detoks se obavlja pomoću posebnih procedura i sokova uz strogo poštovanje pravila ishrane i ponašanja. Uopšte nije lako. jedna od ovih procedura su kure sokovima. Za ovaj proces treba da izvojite u proseku nedelju dana, od kojih ste pet u procesu detoksikacije, tj. pijete samo sokove a par dana pre toga ste u procesu pripreme.

Bitne stavke detoksa

U procesu pripreme morate se odreći svih štetnih činilaca vašeg života i umiriti organizam. Moraćete da zaboravite na alkohol, cigare, kofein pa i meso. Sem tih nedelju dana za detoks pripremite u proseku 200 evra i naoružajte se dobro strpljenjem.

Tokom detoksa se piju samo sokovi, za doručak, ručak i večeru. Uz njih dozvoljeni su samo voda i biljni čajevi. Nema kafe kao ni čvrste hrane! pitanje je da li čovek može da izdrži bez čvrste hrane pet dana a da redovno bude aktivan i obavlja svoje uobičajene aktivnosti? Sproveli smo malo istraživanje i jednog od članova tima smo stavili na detoks. Treći dan je osetio glad iako je na iznenađenje i drugi i treći dan obavljao čak i svoje sportske aktivnosti sa istom snagom i energijom- samo bez težine u stomaku koju inače oseća. Veći problem je bio nabavljanje svežih sokova na dnevnom nivou ili ceđenje…

Šta koristiti za najefikasniji detoks

Za detoks se ne koriste obični sokovi, u pitanju su sokovi neuobičajenih povrćki i voćki- kao što su celer, krastavac…Za ceđenje se koristi hidraulična presa za sok, u pitanju je hladno ceđenje da bi se očuvali vitamini u soku. Ako sami pripremate sok, biće neznatno jeftinije, to možete da radite ukoliko imate presu za spravljenje sokova  a trebaće vam dnevno 9 kilograma različitih plodova što će vas koštati oko 30 evra. Kupovni sokovi su u proseku četrdeset ali ih morate nabavljati sveže za svaki obrok.

Za detoks je dakle potrebno 3 litre soka dnevno raspoređeno u 6 porcija.Svaki sok sadrži 1.5 kilogram svežeg voća i povrća . Ali kažu da je sve vredno toga da izgubite toksine i kilograme, dobijete neverovatnu dozu sveže enegije i bistrinu. Za ovo je na prvom mestu potrebna neverovatna volja.

Detoks, iako je sad jako popularan, nije nov termin. On potiče sa početka 20. veka, kao termin -skidanje šljake – u ovom kontekstu sa začađavljenih kotlova parnog mehanizma.

Nemački lekar doktor Oto Buhinger prvi ovaj princip prenosi na organizam i preporučuje zelene sokove za brzo ozdravljenje.

Preteču našeg modernog detoksa, možemo pronaći u postu.

Nove mere kriznog štaba!

Na današnjoj sednici Kriznog štaba odlučeno je da svi objekti u Srbiji mogu da rade do 23 sata.

Odluka na snagu stupa sutra, a ograničenje radnog vremena do 23 časa zapravo je pooštravanje mera, jer su pojedini objekti, koji imaju bašte, mogli da rade do jedan sat posle ponoći.

Epidemiolog Darija Kisić Tepavčević kaže i da će kontrola primene mera biti pooštrena u celoj Srbiji, a posebno u onim delovima gde je registrovan nejveći broj obolelih.

„Kontrola i sankcije će biti mnogo strože nego u prethodnom periodu“, rekla je Kisić Tepavčević novinarima nakon sednice Kriznog štaba.

Ona je navela da je tokom poslednjih nekoliko dana došlo do povećanja broja laboratorijski potvrđenih slučajeva zaraze virusom korona i da je najveći broj obolelih iz Beograda.

„Globalno, mi smo još jedna od zemalja sa najnižom stopom učestalosti oboljevanja. Međutim, ako poredimo sa prethodnom nedeljom vidimo trend porasta oboljevanja i ove nedelje taj trend je za 19 odsto veći nego u nedelji koja je prethodila“, rekla je Kisić Tepavčević.

Isriče da je to alarmantna informacija ukoliko se imaju u vidu druge zemlje koje su imale povoljnu epidemiološku situaciju, ali se to brzo promenilo.

Sad je ključni momenat da svi pojedinačno damo sve od sebe, da se poštuju preventivne mere- nošenje maski i izbegavanje okupljanja, lična higijena- naglašava epidemiolog. 

Upitana da li će biti zatvaranja Beograda i ponovnog uvođenja vanrednog stanja, Kisić je navela da krizni štab nije ni razmatrao takvu mogućnost.

„Moramo da naučimo da živimo sa virusom“, zaključila je ona.

Najzdravije voće na svetu!

Voće veoma povoljno utiče na naš organizam. Svakodnevna konzumacija voća utiče na našu kosu, kožu i nokte, ali i na celokupno zdravlje. Predstavljamo vam spisak najdravijeg voća:

Stručnjaci su upoređivali voće, njihov sastav i koliko utiču na naše zdravlje, te su napravili listu najzdravijeg voća na svetu.

Maline sadrže veliku količinu antioksidanata koji umanjuju rizik od brojnih vrsta kancera. Uz to, bogate su i vitaminom C.

Na drugom mestu su brusnice, a njihova tajna krije se u antibakterijskoj ulozi. One sprečavaju pojavu određenih bakterija i posebno su pogodne za urinarne infekcije. Uz to, ove bobice su i jak prirodni antibiotik.

Borovnice imaju veoma malo kalorija i pokazale su se efikasnim u regulisanju šećra u krvi. Uz to, smanjuju nivo lošeg holesterola, a štite i od demencije.

Trešnje su prepune zdravih nutrijenata koji imaju antiupalno dejstvo. Naročito su pogodne kod uklanjanja bolova.

Nar ima brojne benefite po naše zdravlj. Uz to što snižava krvni pritisak, bori se protiv kancera i poboljšava kognitivne funkcije.

Crno grožđe smatra se eliksirom mladosti, a uz to snižava krvni pritisak i poboljšava zdravlje srca.

Citrusno voće, kao što su narandže, limun i grejpfrut, jačaju naš imuni sistem, a utiču i na lučenje hormona sreće.

Jabuke, najrasprostranjenije voće na svetu, su veoma zdrave. Smanjuju simptome astme i alergije, pomažu varenju, a zahvaljujući maloj količini kalorija, idealne su u borbi sa viškom kilograma.

Da li treba ići na spavanje gladan?

Da li vam se često dešava da čak i nakon večere osećate glad? Da odete na spavanje iako ste gladni? Pokušavate da zaspete ali jednostavno vam ne ide jer osećate glad? 

Odlazak na spavanje praznog stomaka ima različit efekat na svakog pojedinca. Ali prema stručnjacima, nema nikakve benefite po zdravlje niti kilažu.

Odlazak na spavanje praznog stomaka može da uzrokuje nesanicu. Neprijatno krčanje u crevima i bol u želucu dovoljni su razlozi da ostanete budni celu noć.

Mnogi ljudi misle da će na ovaj način izgubiti višak kilograma. Međutim, što više gladujemo, više ćemo jesti u trenucima “napada gladi”. Ukoliko izbegavate večeru, pojedite šaku badema ili oraha i popijte šolju jogurta. Ovako ćete se zasititi do ujutro.

Na ovaj način možete izgubiti i mišićnu masu, jer ne konzumirate nutrijente neophodne za izgradnju mišića.

Odlazak na spavanje praznog stomaka može da utiče i na smanjenje energije narednog dana. Ukoliko ovo uradite, možete se probuditi pospani i mrzovoljni.

 

Nobel za mir za Svetski program UN za borbu protiv gladi

Nobelovu nagradu za mir 2020. godine dobio je Svetski progrm UN za borbu protiv gladi, koji godišnje pomogna 97 miliona ljudi, javlja BBC.

Prošle i ove nedelje izneta je odluka o dobitnicima Nobelovih nagarada za 2020. godinu u javnost. Tako smo početkom nedelje dobili i dobitnike prestižne i humane Nobelove nagrade za mir a to je Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija za napore u borbi prootiv gladi. 

„Ovaj program je pokretačka snaga svih napora da se spreči glad kao oružije za rat i sukobe“ , izjavili su iz Norveškog komiteta 

Nagrada vredi deset miliona švedskih kruna, što je blizu milion evra.Portparol Svetskog programa za hranu UN- a rekao je da je to „trenutak za ponos“.Procenjuje se da ovaj program pomaže oko 87 miliona ljudi godišnje u 88 zemalja.

„Ovogodišnjom nagradom Komitet želi da skrene pažnju sveta milionima ljudi koji pate ili se suočavaju sa pretnjom gladi“, rekla je predsednica norveškog Nobelovog odbora Berit Reis- Andersen.

Svetski program za hranu ima ključnu ulogu u multilateralnoj saradnji kako bi hrana postala instrument mira“.

Ove godine nominovano je oko 211 pojedinaca i 107organizacija. 

Prema pravilima fondacije uži izbor za nominacije ne sme biti objavljen u narednih 50 godina, iz organizacije kažu da su bilo kakve spekulacije uoči objave „puka nagađanja“.

Svetska zdravstvena organizacija i aktivistkinja Greta Tunberg bile su među favoritima za ovogodišnju nagradu.

Posledice gledanja horor filmova

Veliki broj ljudi ne voli da gleda horor filmove ili se čak plaši da priča o njima. Dok se jedni plaše drugi su veliki ljubitelji i obožavaoci horor filmova, strašnih scena i misterije!

Ukoliko ste ljubitelj horora na pravom ste mestu, a ukoliko pak niste, nakon ovog teksta, možda to i postanete!

Kada pomislimo na meditaciju i njene efekte na smirivanje, sigurno nam na pamet ne pada gledanje horor filmova. Mada, prema naučnicima možda bi i trebalo.

Naime, istraživanja su pokazala da se naš mozak smiruje tokom i nakon gledanja strašnih filmova. Ljudi u ovim trenucima isključe veći deo mozga zadužen za razmišljanje i žive u sadašnjem trenutku. Samim tim, analitična uloga mozga ne radi kako za vreme horor filma, tako i posle.

Stoga, ne brinemo toliko o problemima i um nam je mirniji, a samim tim i telo. Na mnogo načina, gledanje horor filmova slično je meditaciji, navode stručnjaci.

Nova emisija Radio Beograda 2 – “Hoću da znam”

Radio Beograd 2 je pokrenuo novu emisiju posvećenu popularnoj nauci. Emisija „Hoću da znam“ je startovala 1. oktobra i od tad će se emitovati svakog četvrtka od 9 do 10 sati. Donosi nam pregled vesti i zanimljivosti iz sveta nauke, razgovore sa istraživačima i odgovore na pitanja slušalaca.

Nova emisija Radio Beograda 2 „Hoću da znam“, startovala je prvog oktobra i počela na oduševljenje svih nas nam otkriva proces istraživačkog rada i deli sa nama, slušaocima uzbudljive priče o dolasku do novih otkrića. Emisija ima cilj da posveti pažnju ulozi nauke u svakodnevnom životu- od pametnih uređaja preko molekularne gastronomije do prilagođavanja na klimatske promene.

Slušaoci će moći da saznaju primerice kada če prvi turisti odleteti na Mars, kad ćemo imati priliku da konzumiramo laboratorijski uzgojeno meso i da li postoje alternative konvencionalnom rudarenju. Emisija će na zanimljiv način predstaviti rezultate aktuelnih naučnih istraživanja.

Autor emisije je Tomica Mišljenović, asistent Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dugogodišnji saradnik Istraživačke stranice Petnica, u kojoj rukovodi seminarom biologije, kao i interdisciplinarnim programima. Mišljenović je ekolog po obrazovanju što ga nije sprečilo da pasionirano prati istraživanjau širokom spektru naučnih oblasti. Učestvovao je u organizaciji većeg broja tribina, diskusija i seminara u cilju da javnom mnjenju približi brojne složene naučne fenomene.  Dve godine je bio predstavnik evropskih studenata u upravnom odboru Društva za toksikologiju i hemiju životne sredine SETAC sa središtem u Briselu, i učesnik brojnih međunarodnih skupova.

Emisija će se emitovati u okviru obrazovne rubrike Radi Beograda 2, koja ima funkciju pripreme i realizacije autorskih emisija u čijem je fokusu obrazovna funkcija radija. Emisije koje pripadaju ovom profilu su i : Solaris, Riznica, Put u reči, Digitalne ikone…Sve sadrže zanimljive i aktuelne teme ali sa naučnog aspekta opet u formatu približenom razumevanju šire javnosti.

Slušaoci imaju priliku da postave i sami pitanja iz bilo koje oblasti popularne nauke, posredstvom mejl adrese: [email protected] ili profila Radio Beograda 2 na tviteru, fejsbuku ili instagramu.

Ko su zaista bile amazonke?

Arheolozi potvrđuju da su ove žene ratnice zaista volele da ubijaju muškarce, koristile su travu i tela su im bila pokrivena tetovažama.

Amazonke su zaista postojale, piše Nacional Geographic. One su bile nemilosrdne, ratnice, borile su se kao muškarci, nosile su pantalone, jahale su konje, bojile svoje telo tetovažama. Bile su ozloglašene u antičko doba. Ove legende su se širile poput nekog korova. Odsecale bi svoje grudi da bi lakše koristile oružije- luk i strelu. Sakatile su i ubijale svoju mušku decu. Savremeni – uglavnom muški, akademci nastavili su sa takvim idejama. Amazonke su bile opake feministkinje. Mrzele su muškarce. Bile su loše majke. Lezbejke.

Šta je istina a šta mit o Amazonkama?

Brojni istoričari odbacuju sve te mitove ali potvrđuju da su ove žene zaista živele u divljem, ali predivnom svetu.

Dugo se verovalo da su Amazonke čist plod mašte drevnih Grka. Arheologija je međutim dokazala da su zaista postojale žene koje odgovaraju opisu koji su nam Grci ostavili kao opis Amazonki ili ratnica. Grci ih lociraju u delovima severnog i istočnog Sredozemlja na prostranim stepama Evroazije.

Arheolozi su iskopina drevnih ljudi zvanih Skiti utvrdili da su njihove žene bili borci baš kao i muškarci, sahranjene su sa oružjem, topolcima, kopljem i konjima. Isprva ovi skeleti su idetifikovani kao muški ratnici, kako se podrazumevalo ali DNK analizama je ustanovljeno da su u pitanju žene i da imaju povrede od bitaka kao i muškarci.

Reč „ Amazones“, nije kao imenica u množini grčkog porekla niti ima veze sa grudima, kako se verovalo. Ideja da reč „Amazonka“ znači „bez dojke“ plod je grčkog istoričara Helanikosa iz V veka pre naše ere, a činjenica je da je niti jedno grčko delo ne prikazuje kao ženu bez dojke.

Saremeni lingvisi smatraju da reč ima drevne iranske ili kavkaske korene.

Kako šargarepa utiče na vid – mit ili legenda?

Ako jedete puno šargarepe zaista možete imati žutu kožu, narandžastu, ovo je u medicini poznato kao exanthema. Istina jeste da šargarepa i generalno dobro utiče na vid, jer sadrži dosta beta-karotena koji se po potrebi u organizmu pretvara u vitamin A.

Iako su nam roditelji govorili da jedemo šargarepe da bi bolje videli a i mi ćemo istu priču verovatno servirati budućim generacijama, kako je tako lakše decu navesti da konzumiraju povrće… ovo ipak nije u potpunosti istina. Mit o tome da šargarepa poboljšava vid ustvari je ratna legenda, iz II Svetskog rata, kojom su Britanci obmanuli naciste.

Šargarepa je zaista oduvek bila povezana sa zdravstvenim benefitima. Čak je u srednjem veku važila kao lek za sve – od ujeda zmije do polno prenosivih bolesti. Ali sa vidom je šargarepa povezana tek u godinama ratovanja, kada su nacisti svakodnevno bombardovali London.

Poznati britanski piloti, kao što je John „Cats’ Eyes“ Cunningham, su sa svojim lovcima masovno obarali nacističke bombaše i pre nego bi oni stigli do Londona- i to čak i po mraku! Što je svetuu tada bilo neverovatno…pitali su se koje je njihovo tajno oružije, pa su dovitljivi Britanci iz British Royal Airforce (RAF), odlučili da ispred istine stave paravan zdrave ishrane, ne znajući da će time zauvek proslaviti šargarepu kao lek za bolji vid. 

RAF je za bolji vid svojih pilota, naročito noćni, okrivio velike količine šargarepe koje su navodno jeli njihovi piloti poput super- hrane. Ovo im je pomoglo da oštro vide i odstrele nacističke avione.

Oštro po noći, poput radara?  Upravo se radar krio kao tajno oružije RAF-a, koje je poput dobrog saveznika sakrila šargarepa. Šargarepa kao ratni heroj. Naime Britanija je baš tada tajno razvijala radar. Prve radare Airborne Interception Radar (Al), su počeli koristiti 1939. godine, oni su mogli detektovati nacističke avione i pre nego su stigli do Engleskog kanala. Moćna tehnologija u razvoju morala je biti sakrivena.

Na ovu propagandu sem nacista, kako je morala biti veoma uverljiva, naseli su i sami Britanci. Uskoro su počeli masovno uzgajati šargarepu, jesti je u svim kombinacijama i jelima, kako bi poboljšali svoj vid poput pilota. Verovatno odatle i ona „pilotski vid“. Velika Britanija je masovno organizovala takmičenja u jelima pravljenim od šargarepe, pisani su kuvari u kojima se nalaze isključivo jela od narandžaste ratne saveznice Britanaca, čak je i Volt Dizni napravio nekoliko crtanih likova koji su promovisali ovo moćno povrće.