Početna Blog Strana 136

Vlada danas odlučuje o novim merama

Kako Blic prenosi nove mere koje će od sutra stupiti na snagu, kako se danas odvija zasedanje Vlade Srbije povodom predloga kriznog štaba iznetih na sednici u ponedeljak zbog alarmantne situacije sa virusom kovida u Srbiji, biće mnogo strožije i ovog puta će obuhvatati skoro sve uslužne objekte i delatnosti

Kako je situacija sa epidemijom virusa korona svaki dan sve gora u našoj zemlji, danas zaseda Vlada Srbije  i čeka se odluka o pojačanju mera zabrana., i uredba u borbi sa virusom, koje su već predložene od strane kriznog štaba na njihovoj sednici u ponedeljak.

Ovaj put mere obuhvataju sve ulužne delatnosti, sem ugostiteljski koje su bile najviše sankcionisane do sad, sankcionišu se sva mesta okupljanja i obuhvaćeni su svi sektori.

Očekuje se da će Vlada danas usvojiti novu Uredbu o merama za sprečavanje zarazne bolesti kovid 19, što bi značilo da nove mere stupaju od sutra na snagu, i trajaće najverovatnije do 15. decembra.

Blic navodi kako će koji sektor, prema predlogu smeti da radi:

Ugostiteljski objekti 

Medicinski deo kriznog štaba predložio je da kafići, restorani, klubovi, igraonice i kladionice rade do 17 časova radnim danaima a da se vikendom potpuno zatvaraju, tojest da vikendom ne rade.

Dok su do sad ovi objekti radili do 18 časova i radnim danima tako i vikendom.

Tržni centri i prodavnice van njih

Do sad su tržni centri mogli da rad i radnim danima i vikendom do 18 časova, dok su prodavnice i butici van njih, u pešačkim zonama mogle da rade do 21 čas. 

Nova odredba bi radno vreme tržnih centara skratila do 17 časova radnim danima dok vikendom ne bi radili. To bi se sad odnosilo i na ostale prodavnice van tržnih centara.

Uslužne delatnosti

Prvi put u trećem talasu mere Kriznog štaba idu u pravcu uslužnih delatnosti. Kozmetički i frizerski saloni, saloni lepote, fitnes i spa centri, teretane, vežbaone, bazeni mogu da rade do 17 časova radnim danima, dok vikendom uopšte neće raditi. Dakle ne rade od petka u 17 sati do ponedeljka u 5 sati ujutru.

Ograničenja ne važe za objekte namenjene za sport i rekreaciju samo u slučaju kada se koriste u svrhu treninga i pripreme za održavanje registrovanih takmičarskih sportova.

Zanatlije 

U Uredbi se navodi da se ograničenje ne odnosi na radno vreme: radnji, objekata i mesta (obućarske, krojačke, stolarske, staklorezačke i sl. radnje, servisi, tehnički pregledi i sl.) na kojima se pružaju usluge pri čijem vršenju nije obavezno prisustvo korisnika ili su prisustvo i kontakt ograničenog trajanja, te ovi objekti mogu da rade i subotom.

Pozorište i bioskop

Pozorišta, bioskopi, galerije, muzeji i slični objekti mogu da rade i radnim danima i vikendom do 17 sati.

Pijace

Radnim danima će raditi regularno dok je vikendom radno vreme pijaca ograničeno i radiće od 6- 15 h popodne.

Prodavnice prehrambene robe će i dalje raditi do 21 sati i radnim danima i vikendom.

Apoteke, pumpe i dostave hrane će i dalje imati dozvolu da rade 24 sata sedam dana u nedelji. Izuzetak su apoteke pri tržnim centrima koje će raditi u skladu sa radnim vremenom tržnog centra. Prodavnice i kafići unutar punpi će raditi u skladu sa svojom delatnošću pa će 24 h moći da se sipa samo gorivo.

Kako izbeći prejedanje i višak kilograma tokom praznika?

Opšte je poznato da većina nas tokom praznika “nabaci” koji kilogram viška. A kako to da izbegnemo?

Razne đakonije, slatke pa slane i to svuda gde odemo, dovoljan su razlog da tokom praznika dobijemo koji kilogram viška. Naravno, zbog prejedanja tokom božićnih i novogodišnjih praznika i slava, se kajemo tek kada dođe vreme da obučemo kupaći kostim.

Višak kilograma, naročito tako brzo, može i te kako loše da utiče na naše zdravlje, a evo kako to da sprečite.

Sprečite prejedanje tokom praznika

  1. Čak i ako su u toku praznici, pokušajte da se suzdržite od slatkiša i peciva. Nastavite s svojom uobičajenom rutinom kada je ishrana u pitanju.
  2. Pijte više vode, naročito ako osetite nagon za slatkim. Voda će vas zasititi i ostaviće malo prostora za pejedanje.
  3. Dozvolite sebi da varate jednom nedeljno, ali nemojte preterivati. Studije su pokazale da osobe koje prekrše dijetu jednom u toku nedelju dana, češće se vraćaju dijeti od onih koji su stalno na rigoroznom načinu ishrane.
  4. Vežbajte! Ako već niste, krenite na neki vid fizičke aktivnosti, kako biste sagoreli unešene kalorije.
  5. Izaberite zdravije varijante slatkiša (od lešnika, oraha, bez dodatog šećera, sa medom i crnom čokoladom).
  6. Ograničite obroke i toga se pridržavajte.
  7. Izbegavajte masnu hranu kao i pecivo i ugljene hidrate.

Koje decembarske namirnice čuvaju zdravlje?

Zimski period je vreme kada unosimo najviše kalorija, skoro 30 odsto više nego tokom drugih perioda.

Naime, većina namirnica koje unosimo nema veliku hranljivu vrednost, ishrana se uglavnom svodi na šećere i masti. Stručnjaci isitiču da je važno voditi računa o zdravoj ishrani i tokom decembra, kako bi se organizam sačuvao od prehlada i virusa.

Ove sezonske namirnice donose najviše koristi organizmu i zdravlju.

Pečurke

Pečurke spadaju u zdrave namirnice koje sadrže malo kalorija. One imaju antivirusno i protivupalno svojstvo, te utiču na smanjenje holesterola i povećavaju odbranu organizma od bolesti.

Bogate su antioksidansima koji štite od srčanih bolesti, prevremenih znakova starenja i moždanog udara.

Kelj

Kelj je pravi izvor vitamina K! Stručnjaci navode da je dokazano da vitamin K štiti organizam od više oblika demencije.

Celer

Celer je bogat vlaknima koja podstiču zdravu probavu i predstavljaju zaštitinika creva i želuca od karcinoma. Dokazano je da celer utiče na reumu i na eliminaciju viška vode iz organizma.

Brokoli

Brokoli je bogat antioksidansima, pa tako utiče na smanjenje upalnih procesa i podstiče imunitet. Sadrži vitamin C i beta karoten.

U pitanju je namirnica koje se smatra najvećim zaštitnikom organizma od brojnih vrsta raka.

Grad u kojem se popije najviše kafe godišnje!

Kad pomislimo na kafu, obično je to espreso i maštamo da ga pijemo negde u Italiji, gde ga posebno obožavaju i kažu- najbolje spremaju, ili pak se setimo koliko Turci vole svoju posebnu kafu koja je nešto drugačije strukture.

Nećete verovati, ali grad u kome se godišnje proda najviše kafa i u kome se nalazi najviše i najrazličitih kafeterija je Seul u Južnoj Koreji. Koreanci su potpuno ludi za kafom, ovde je ispijanje kafe postala celodnevna aktivnost. prosečan Seulac popije godišnje više kafe od prosečnog Nemca a to je 949 šoljica kafe godišnje! 

Seul ima preko 15.000 kafeterija! Vlasnici kafeterija ovde moraju da imaju bezbroj inovativnih ideja jel konkurencija ne spava- mora da to ima neke veze sa kofeinom.

Kafeterije u Seulu pružaju ogroman izbor kafa, kao i dodataka kafama, pokušavajući da animiraju goste. Koreanci vole i dobro poznaju zrno kafe, inovativni su u načinu prženja, mešavinama i ukusima, zanju dobro da uklope poseban šmek i volumen u zavisnosti od porekla kafe, sorte i inovativni su u smišljanju novih dodataka i vrsta napitaka, kao i pravljenju posebnog ambijenta u kojima se kafa ispija

Samo u jednoj ulici Gangnam, dužine svega 3. 5 kilometara nalaze se 150 različitih kafeterija.

Od posenih ponuda izdvajaju se – Late makijato sa šećernom penom u kafeteriji „Bananna Tree“, gde je vlasnica povedena dečijom strasti za šećernom penom pomislila da će ova vašarska kafa usrećiti ljude i izgledati lepo. Kafa je veoma kvalitetna, mešavina je etiopijske i kolumbijske kafe sa punomasnim mlekom i od gore ide glavna atrakcija- šećerna pena!

Kafa sa azotom od nedavno privlači sve veći broj Seulaca, deluje kao bavarsko svetlo pivo i po svojoj koinzistenciji podseća na isto! Već prvog meseca od kad su polčeli da je spravljaju i služe, od marta do aprila, prodato je 20 000 šoljica ove kafe. Proces je poseban i dugotrajan. Mešaju se tri vrste zrna različitog porekla za ovu kafu – gvatemalska, kolumbijska i etiopijska, sve ove kafe se prže dvadeset minuta na 200 stepeni i potom se zrna prelivaju hladnom vodom pa to stoji i do 12 sati. Onda se hladna kafa meša pod pritiskom sa azotom. Azot čini kafu kremastijom i daje joj volumen, kada se susretnu azot i kafa dobija se blagi efekat vodopada! 

Ako ipak više volite ugođaj i bitniji vam je ambijent od same kafe, možete piti „monster coffe“ u ulici „Sezamie street“ u kafeteriji koja je u isto vreme i prodavnica igračaka, ili kafu sa sopstvenim selfijem koja košta čak sedam evra i prilično ima sintetički ukus zbog boja sa kojima se pravi vaš selfi u peni kafe, inače je u pitanju običan espreso sa mlekom i penom.

Ove kafe spram evropskih imaju dosta jaku cenu- običan espeso košta od dva evra, monster i kafa sa šećernom penom 4.5-5 evra, a selfi kafa čak 7 evra, što nije čudno za Seul i nikako ne ometa Koreance da piju ogromne količine ovih napitaka te je potrošnja kafe poslednje tri godine porasla i za 30 posto.

Aleja poljubaca – Meksiko

Tragična priča, malo savremenijeg Romea i Julije, opet lokalna legenda, koja je postala planetarno popularna. Ovo je mesto na kome ako se poljubite, imate zagarantovanih 15 godina sreće u vašoj ljubavi. Poljubac mora biti tačno na trećoj stepenici uskog prolaza ispod dva dodirujuća balkaona i baš tu često i morate da čekate na red da se poljubite.

El Callejon del Beso ili „Aleja poljubaca“,  nalazi se u šarmantnom malom gradu Guanajuato u srednjem Meksiku. Svakako je najveća turistička atrakcija i pored raznolikog sadržaja zanimljivog za turiste koji grad pruža- arheoloških pronalazaka, obilasci kolonijalne kulture, posete lokalnim radionicama koje izrađuju tradicionalne rukotvorine….i još mnogih drugih aktivnosti.

Aleja poljubaca – turistička atrakcija

Gradić je inače kao i većina malih gradova ovog dela Meksika, karakterističan po veoma uskim ulicama, a Aleja poljubaca je jedna od najužih u gradu. Ovaj paviljon je toliko uzak da se čak balkoni zgrada nasuprot bukvalno dodiruju. 

Ulicu danas posećuje na stotine zaljubljenih turista, pogotovo tokom februara, koji strpljivo čekaju u redu da se poljube na trećoj stepenici ispod balkona. Pitate se zašto baš u ovoj ulici od svih romantičnih mesta na celom svetu i zašto baš na trećoj stepenici. Legenda kaže da poljubac na baš ovom mestu donosi paru 15 godina sreće u ljubavi. A otkud ovoj tački na planeti magične moći darivanja sreće?

Tradicija je nastala kroz lokalnu legendu, priču o tragičnoj ljubavi između Done Carmen, čerke bogatog Španca i njenog ljubavnika Luisa iz siromašne rudarske porodice. Donin otac nikako nije odobravao ovu vezu, pa je mladi Luis krišom unajmio sobu koja je bila direktno nasuprot prozora i balkona Done. Kasno noću, kad bi svi otišli na spavanje, par bi se iskrao na balkon i poljubio preko uskog prolaza.

Nažalost pri jednom takvom susretu mladih zaljubljenih, Donin otac je otkrio njihovu tajnu, i u besu zgrabio nož i zabio ga u prsa svoje ćerke. Luis je pokušavši da je zaštiti, skočio preko balkona, ali se pri tome spotakao i slomio vrat na trećoj stepenici.

Predloženo zatvaranje svih objekata!

Na danas održanoj sednici Kriznog štaba za suzbijanje virusa kovid-19, bilo je razmatrano o potpunom zatvaranju svih objekata osim prehrambene delatnosti, oko ove tačke, kako prenose izvori, nije bilo saglasnosti, te će u narednim danima Vlada Srbije proceniti da li će ovo biti jedna od mera za suzbijanje epidemije.

Da podsetimo, juče u podne je bila održana sednica Kriznog štaba, na kojoj su razmatrane nove moguće za spečavanje epidemije korona virusa.

Stručnjaci u okviru Kriznog štaba danas su na sednici zatražili zatvaranje ugostiteljskih objekata i svih radnja izuzev prehrambenih prodavnica, u cilju sprečavanja širenja dalje epidemije i borbe protiv kovida, saznaju Novosti.

Oko ove tačke nije bilo saglasnosti te će u narednim danima Vlada Srbije da proceni da li će zatvaranje svih objekata biti neophodna mera u borbi sa viirusom.

Iako se očekivalo da će se javnosti obratiti Zlatibor Lončar, kako je ministar imao sastanak sa direktorima kovid bolnica, javnosti se ipak obratio Goran Stevanović.

Zabrinutost za epidemiološku situaciju izneo je i episemiolog i član kriznog štaba Branislav Tiodosić, on veruje da nas tek čeka težak period i velik broj obolelih za pet do sedam dana, kao rezultat okupljanja povodom „crnog petka“ i drugih. Takođe veruje da tek posle 10. decembra možemo očekivati polako zaravnjenje krive, ali na visokom nivou, a pad broja obolelih tek krajem decembra.

Etarska i bazna ulja za negu suve i osetljive kože

Zima je zakoračila na naš prag. Dok uživamo u smiraju prirode, i dok ona mirno spava, mi nastavljamo naš tempo, život teče ništa slabijiim tempom i mi se krećemo, radimo, družimo se… Stres i umor u kombinaciji sa hladnim i vlažnim vremenom donose nam i mnoge zdravstvene probleme, koža puca, respiratorni organi su na udaru i česte su upale…kako da pomognemo svojoj koži na sasvim prirodan način, uljima.

Ulja za suvu kožu

Za veoma suvu kožu sklonu perutanju koju hladnoća i vetrovi dodatno isušuju, najbolje je koristiti ulje, kremu, losion za kožu, hidrolat (na bazi cvetne vodice) ili lokalno aplicirati- masažom, kupkom, masažom celog tela,  sledeća ulja: ruža (destilovana), sandalovo drvo, lavanda, Palmarosa, geranijum, jasmin, neroli, ružino drvo. Ovo su esencijalna ulja koja bi najbolje bilo razblažiti u baznim uljima, a za ovaj tip kože preporučuju se: avokado ulje, ulje pšeničnih klica, slatkog badema, jojobe, noćurka, koštice kajsije.

Osetljiva koža

Ovo je koža koja reguje na mnoge agense, promene vremena i vremenske pojave kao što je sunce, hladnoća, vlažnost vazduha, vetar. Ova koža ume da reaguje „gadno“, da bude bolna ili upaljena. Veoma je dobro smiriti je određenim uljima podobnim za ovaj tip kože na koje koža neće reagovati a ona će je nahraniti i regenerisati, dati joj normalan tonus i balans. Takođe ulja mogu biti dodata u kreme, losione, hidrolate a mogu se i lokalno aplicirati masažom ili kupkama. Najbolja eterična ulja za osetljivu kožu su: ulje kamilice (rimske i nemačke), ulje ružinog drveta, smilja, destilovane ruže, nerolija i jasmina. Bazna ulja pogodna za ovaj tip kože su: noćurak, jojoba, koštice kajsijei nevena u baznom ulju. Ovde treba paziti u razređivanju etarskih ulja koje treba da bude u razmeri od 1 posto prisutno u baznom ulju.

Suva i ispucala koža

Preporučuje se krema, losion, lokalna aplikacija, hidrolat i kupka.  Najefikasnija ulja koja pomažu zaceljenje i umirenje oštećene kože su : smilje, ružino drvo, sandalovo drvo, pačuli i Palmarosa.

Zrela koža

Zreloj koži se preporučuju ulja tamjana, neroli, ružinog drveta, smirne, jasmina, smilja, pačulija, Palmarose, sandalovog drveta ali i Vetiver u baznim uljima- avokada, jojobe, nočurka, muskatne ruže, pšenične klice. Ova ulja hrane zrelu kožu i daju joj vitalnost te vraćaju sjaj.

Ko su bile veštice iz Salema?

Američko selo Salem je veoma poznato po velikom lovu na veštice koji se desio krajem 17. veka. Njih dvadesetak je obešeno, a sudilo se i ganjalo čak njih dvestotinak.

Veštice iz Salema

Ova hajka je počela iznenada masovnom histerijom, istoričari traže razlog u halucinacionim sastojcima njihove hrane, skrivenim zaverama ili zavadama bogatih i siromašnih, jednog dela naselja i drugog. Da bi opravdali lov na veštice, lovci i sud su morali opravdati sumnju zašto je neko veštica pa su morali napisati i određene smernice i pravila koja kategorišu veštice i ne veštice.

Suđenje vešticama iz Salema

Suđenje vešticama iz Salema trajalo je između februara 1692. i maja 1693. godine, kakda je utamničeno 150 osoba, optuženih za praktikovanje veštičarenja. Osuđeni su njih 29, a 19 ih je obešeno.

„Začaranost“ stanovnika ovog malog sela se dugo prepisivala histeriji ili halucinogenom hlebu (koga su navodno zahvatile halucinogene gljive), no nedavno sprovedeno istraživanje otkriva da su svi optuženi iz istog- istočnog dela sela, dok su tužitelji iz zapadnog dela. Meštani koji su živeli u brdima na zapadu i koji su se okupljali u puritanskoj kući su optuživali stanovnike bogatijeg istočnog dela, koji su se zalagali za smenu sveštenika koji je vodio kuću.

Naravno da čvrsti dokazi da je neko bio veštica nisu postojali, te su često i deca svedočila sa bizarnim izjavama gde svako ko ih grdi može biti veštica. Čvrsti dokazi praktikovanja megije i čarobnjaštva nisu nikad nađeni, pa je Salem napisao pravila po kojima se prepoznaju veštice, a ovo su neka od njih iz dela „Examination of a Witch“ od T.H. Matterson iz 1853. 

Žena ste!

U srednjem veku se aspekt ženskog povezivao sa vešticom, postoje dokazi da su ljudi hiljadama godina verovali da su žene sklonije veku nego muškarci.

Jako ste siromašni- ne možete se izdržavati

Prosjaci, siromasi, prisiljeni da se oslanjaju na zajednicu, traže i prose , često su smatrani vešticama. Sara Good obešena 1692. godine je primer za to- išla je od kuče do kuće i molila za hranu.

Jako ste bogati

Ako ste odrasla žena i možete se sami izdržavati, bez pomoći muškarca najverovatnije ste veštica.Svaki pokazatelj da žena ne treba muškarca kao pomoč ili nadzor, bio je okidač za uzbunu.

Imate jednu ili više prijateljica

Skup žena bez muške pratnje je bio pokazatelj sastanaka obožavanja đavola.

Posvađali ste se

U Salemu je bilo ko mogao optužiti bilo koga, nije bilo potrebe da vas neko vidi na metli, dovoljno je bilo da ga samo popreko pogledate ili se zamerite.

Jako ste stari ili jako mladi

Najmlađa veštica koja je to priznala je imala 4 godine, Dorthy Goode i provela je 9 meseci u zatvoru, pri čemu je optužila i svoju majku koja je potom obešena a najstarija je invalid od 71 godina, Rebecca Nurse koja se svađala sa komšijom usled svoje teške naravi.

Pomažete ženama pri porođaju

Crkva se bojala babica, usled njihovog dobrog poznavanja bilja, upoređivane su sa paganima i vešticama a njihova profesija je bila nečista.

Imate previše ili premalo dece

Previše dece- vaša materica je pod uticajem magije , premalo- vašu matericu je poseo sam đavo!

Ponašate se tvrdoglavo ili borbeno

Lik veštice je značio ogovčena i zahtevna žena, posve nametljiva, tako je Rachel Clinton optužena zbog psovki, zato što je pretila i borila se.

Imate mladež

U srednjem veku mladež je važio za đavolji znak. To je mesto gde su se obično pas mačka ili zmija „kačili“ na vešticu kako bi joj pili krv. Usled nedostatka dokaza u optužbi za veštičarenje žene su skidali i tražili bi mladeže kako bi ih osudili.

Imate pokvaren maslac ili mleko u kući- ovo su „dokazi“ koji su uvaženi pri suđenju i navodno su imali veze sa veštičarenjem.

Imate vanbračnog partnera, 1651. godine Alice lake je osuđena kako je imala vanbračni odnos i trudnoću, potom je i pogubljena.

Takođe i ako prekršite neko od ovih pravila- preljuba, navođenje ljudi na druge bogove, ako je žena silovana, ako ste posadili više od jedne vrste semena u polje, ako ste dotakli mrtvu svinju, ako nosite odeću od više vrsta tkanina, ako imate okruglu frizuru ali i ako nosite pletenice u kosi.

Najopasnija jela na svetu!

Toliko ukusno da ne možemo da odolimo? Postoje li jela koja su toliko ukusna da bi ih pojeli po cenu smrti? Ili je u pitanju avanturistički, pustolovni duh i želja da se sve iskusi pa i čari potencialno ukusne hrane. Porivi su različiti, a činjenica o ovoj rizičnoj hrani stoji.

Jela mogu biti rizična, što zbog same namirnice, načina pripreme, načina konzumiranja jela, validnosti namirnica, alergija, a i različitih bakterija koje nose različita podneblja pa za putnike može biti prilično neugodno ako pojede ono što mi prosto svaki dan konzumiramo.

Koliko ste samo radoznali ili pak zaista planirate da probate neka od najopasnijih jela na svetu, bilo da to doživljavate kao izazov ili svojevrsni ukusni specijalitet, ovo je vaš vodič kroz tu avanturu.

Fugu (Japan)

Opasnost- smrt

Fugu, riba poznata i kao Blowfish, može vas ubiti u roku od jednog sata! Kod ovog specijaliteta smrtonosni tanjir i onaj sasvim bezazlen razlikuje način pripreme. Ukoliko je uklonjena jetra ribe i reproduktivni organi riba je bezopasni specijalitet. Kuvari koji je žele pripremati obavezni su da prođu obuku koja se fokusira samo na ovu vrstu ribe i traje čak tri godie.

Najveće tržište za Fugu u Japanu je u Shimonoseki, a možete ga kupiti i u supermarketima (savetuje se da kupci dobro pogledaju papirologiju kojom se potvrđuje saglasnost). Neki japanski proizvođači su čak uspeli da uzgoje i netoksični Fugu, iako oni pravi avanturisti tvrde da to oduzima svu opasnost iz igre i želju za „životom na ivici“.

 Casu Marzu (Sardinija)

Opasnost- opaka bolest želudca, „Želudačni myiasis“

Ovaj sir nije smrtonosan ali jeste dovoljno zastrašujuć da otera i najveće gurmane. Na prvi pogled sasvim obični ovčiji sir a kad malo bolje pogledate ovaj sir je pun crva- i to živih!

Sir se pravi tako što se u ranoj fermentaciji izlaže muvama koje ležu jaja u njemu, pa ona deluju kao katalizatori za fermentaciju. EU je ovaj sir zabranila, ali se izgleda još uvek ilegalno proizvodi, prodaje i kupuje na crnom tržištu Sardinije. Poznato je da meštani koriste ovaj sir na zabavama, kao specijalnu poslasticu za turiste, posebne prigode ili kao afrodizijak. Još jedna atrakcija- navodno, crvi mogu skočiti iz sira i to do 15 cm u visinu.

Boza – tradicionalno piće od žitarica

Ovo piće možda nije popularno nigde sem na Balkanu ali mi ga ovde od malena volimo i ne možemo da zamislimo letnju poslasticu- sladoled ili kolače bez gutljaja ovog neobičnog napitka, ustvari mi nemožemo da zamislimo poslastičarnicu bez boze. Ona nas seća na detinstvo, mešamo je sa limunadoom pa taj bezalkoholni koktel zovemo „pola-pola“.

Kako je nastala boza?

Boza je piće naše mladosti i mi je vezujemo za naše prostore. Da li ste se ikad zapitali odakle ona zapravo potiče i koja je istorija ovog pića? 

Boza je osvežavajuće, bezalkoholno piće koje se dobija fermentacijom vodenog rastvora kukuruza, projinog brašna, kvasca, i šećera. Sok je guste strukture, zamućen i neobičnog mirisa, žućkaste do oker boje boje. Popularna boza je ipak orijentalni napitak, star čak više od hiljadu godina. Nekad smo u svakoj poslastičarnici mogli da se osvežimo ovim užitkom ali sad ga sve teže možemo naći. Bozu je bio sinonim za gašenje letnje žeđi posle igre na ulici ili izlazak u poslastičarnicu sa roditeljima ili drugarima.

Dobre strane boze

Za razliku od nezdravih gaziranih napitaka, punih šećera i aditiva, koje današnja deca piju u velikim količinama, boza je potpuno prirodan, zdrav i okrepljujući napitak pun vitamina. Sadrži veliku količinu B vitamina i to ceo kompleks ( B1, B2, B3, B6, i B12), vitamine A i E kao i gvožđe, a cenjena je kao napitak koji krepi i puni organizam snagom. Pomaže u momentu kod iscrpljenosti, dehidracije i mamurluka. 

Boza sadrži i veliki broj korisnih bakterija, naročito je dobra za sportiste, trudnice, porodilje, one koji rade mukotrpne i teške fizičke poslove ili one koji ulažu velike psihičke napore. 

Boza se pije dobro rashlađena, ali bez leda, dok u Turskoj odakle potiče, vole da je posluže sa cimetom