Početna Blog Strana 117

Beograd je skup, ali je Dorćol cool

Na listi najskupljih gradova za život u 2020. Godini našao se i Beograd, i to na 90. Mestu, od 130 najvećih gradova koji su poređeni po životnim troškovima. Glavni grad Srbije se u odnosu na 2019. popeo za 12 mesta naviše, što je direktna posledica skoka cena u državi. 

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cene, sve ukupno, porasle za oko dva odsto. Iako su pale cene usuga (sport i kultura), nešto osetno su manje cene i odeće i obuće, poskupeli su troškovi komunikacija, ali su veći računi za stan, vodu, električnu energiju, gas… Poskupljenja je bilo i u oblastima transporta, zdravlja i obrazovanja. A svi ovi parametri određuju koji je grad jeftin, a koji ne za život.

Prema najnovijim rezultatima Ankete o troškovima života, koju je sprovela Ekonomska obaveštajna jedinica (EIU), tri svetske prestonice su zauzele prvo mesto na listi najskupljih gradova sveta.

Lista najskupljih gradova:

1. Pariz

2. Hong Kong

3. Cirih

4. Singapur

5. Osaka

6. Tel Aviv

7. Njujork

8. Ženeva

9. Los Anđeles

10. Kopenhagen

Interesantno je zapažanje jednog japanskog psihijatra, koji radi u Parizu, a koji kaže da je u tom gradu identifikovao neobičan poremećaj kod turista, a koji su bili praćeni anksioznošću i vrtoglavicom u nekim slučajevima i halucinacijama. Kako kaže, to je posledica razočarenje francuskom prestonicom. Tako je nastao izraz Pariški sindrom koji je primetan kod posetilaca.

Suprotnost

Na suprot ovoj listi, objavljena je i ona na kojoj su imena gradova u kojima najmanje novca treba za život. Tako je Karakas u Venecueli rangiran je kao najjeftiniji grad.

Deset najjeftinijih gradova na svetu:

1. Karakas (Venecuela)

2. Damask (Sirija)

3. Tašlent (Uzbekistan)

4. Almati (Kazahstan)

5. Bangalor (Indija)

6. Karači (Pakistan)

6. Lagos (Nigerija)

7. Buenos Ajres (Argentina)

7. Čenaj (Indija)

8. Nju Delhi (Indija)

Najbolji gradovi za život određuju se na osnovu osam parametara, a novina je i podatak koliki je broj smrtnih slučajeva od Covid-19 na milion stanovnika. Koji su to najbolji gradovi odlučivalo se na osnovu ekonomske moći, istraživanja i razvoja, kulturne interakcije, čistoće, životne sredine, saobraćaja i infrastrukture, BDP po stanovniku

Titulu najboljeg od odnela je japanska prestonica Tokio. Ovaj grad je pobedio “zbog uopšte visokih rezultata po svim parametrima, kao i dobrog odgovora na Covid-19. U čitavom Japanu je vrlo malo slučajeva bolesti, razvijen je transportni sistem i generalno visok kvalitet života”, piše Global Finance.

Lista najboljih gradova za život:

1. Tokio, Japan

2. London, Ujedinjeno Kraljevstvo

3. Singapure, Republika Singapur

4. Njujork, SAD

5. Melburn, Australija

6. Frankfurt, Nemačka

7. Pariz, Francuska

8. Seul, Južna Koreja

9. Berlin, Nemačka

10. Sidnej, Australija

11. Hong Kong, Kina

12. Kopenhagen, Danska

13. Beč, Austrija

14. Amsterdam, Holandija

15. Helsinki, Finska

16. Cirih, Švajcarska

17. Dubaji, Ujedinjeni Arapski Emirati

18. Osaka, Japan

19. Toronto, Kanada

20. Ženeva, Švajcarska

21. Šangaj, Kina

22. Peking, Kina

23. Kuala Lumpur, Malezija

24. Vankuver, Kanada

25. Moskva, Rusija

26. Tajpej, Kina

27. Dablin, Irska

28. Tel Aviv, Izrael

29. Stokholm, Švedska

30. Istanbul, Turska

31 San Francisko, SAD

32. Bangkok, Tajland

33. Los Anđeles, SAD

34. Fukuoka, Japan

35. Madrid, Španija

 

Cool kvartovi

Britanski list The Guardia sastavio je listu od 10 interesantnih četvrti Evrope na kojoj se našao i beogradski Dorćol. Kako su naveli u opisu to je klasično mesto za barove i restorane, a mogu se  videti i male zanatske radnje, umetničke centre u starim industrijskim zgradama, kao i funky kafići.

Ostali kvartovi na spisku su:

1. Jarntorget/Langatorna, Getenburg

2. Univerzitetska četvrt, Brisel

3. Kabanijal, Valensija

4. Bonfim, Porto

5. Nojkeln, Berlin

6. Povišle, Varšava

7. Holešovice, Prag

8. Ostiense, Rim

9. Dorćol, Beograd

10. Kvart de la Reinion, Pariz

Do obrazovanja i kulture dovoljan samo jedan klik

Sajam obrazovanja „Putokazi“, Programski deo Sajma knjiga „Dani Laze Kostića“ i  Virtuelna izložba „Šidski pejzaži Save Šumanovića“ biće održani onlajn, na platformi Novosadskog sajma ExpoOnline.rs, od 24. do 26. marta.

Tokom tri dana, na „Putokazima“ informacije o  obrazovnim profilima ponudiće više od 70 učesnika – 40 institucija visokog obrazovanja – Novosadski univerzitet, sa svim fakultetima, 3 naučna instituta, Vojna akademija, državni i privatni fakulteti, Univerzitet u Banjoj Luci i Univerzitet u Istočnom Sarajevu, visoke škole u Vojvodini, kao i 20 vojvođanskih srednjih škola i veliki broj srednjih škola u Novom Sadu. Nastupaju i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

“Malim“ i „velikim“ maturantima izlagači će pomoći da nađu odgovor na pitanje „kuda dalje?“. Informacije će dobijati na štandovima, u kontaktima sa izlagačima ili kroz promocije i prezentacije koje će biti održane onlajn.

Za učitelje, nastavnike, profesore, pedagoge, školske psihologe… pripremljene su konferencije i vebinari –  „Dualno obrazovanje“, „Naučnoistraživačka delatnost u izazovima vremena“ i „Online učenje – Izazovi online nastave“. Tokom tri dana na Sajmu obrazovanja biće obrađeno oko 20 tema.

Stručne komisije Novosadskog sajma, od 2017. godine ocenjuju i kvalitet vaspitno-obrazovnih ustanova. Radile su i ove godine. Učesnici su ne samo iz Srbije, već i iz Crne Gore i Hrvatske. Spremne su medalje, povelje, plakete, diplome i pehari, a kome odlaze ta priznanja Novosadskog sajma znaće se u sredu, 24. marta.

Za posetioce Sajma obrazovanja organizovana je Poklon igra. Svi koji se upravo na toj priredbi registruju kao učesnici Poklon igre imaju šansu da dobiju laptop, tablet računar ili mobilni telefon. Prijavljivanje traje do petka, 26. marta, do 16 časova.

Programski deo sajma knjiga “Dani Laze Kostića”

Brend Sajma knjiga u Novom Sadu svakako su uvek bili „Dani Laze Kostića“. Ove godine će takođe biti održani u onlajn izdanju. U digitalnom okruženju srešće se izdavači, pisci, kritičari, istoričari i publika. U tridesetak termina, kroz razgovore i video materijale, biće obrađeno više od 40 tema. Programi će moći da se prate uživo na platformi ExpoOnline.rs, ali i odloženo.

Razgovaraće se o delu Laze Kostića – prevodilačkom radu i filozofskim aspektima njegovog stvaralaštva, a biće predstavljen i prošlogodišnji dobitnik Nagrade „Laza Kostić“. Tema su i književni sadržaji u okviru projekta Evropske prestonice kulture, kao i književni časopisi kao činioci književnog života Novog Sada. Ovoga puta nezaobilazan je i fenomen novosadske (sub)kulturne scene „Lun, kralj ponoći“ Frederika Eštona, zapravo Mitra Miloševića, našeg sugrađanina za kojeg kažu da je najtiražniji pisac sa ovih prostora. Teme „Dana Laze Kostića“ su i izdavaštvo između profitabilnosti i estetskog, savremena turska književnost, antologije – novosadskih priča i novosadskih pesnika.

Posetioce platforme očekuju i promocije knjiga, predstavljanja novih udžbenika, ali i romana za tinejdžere, osnovce, predškolce,  priče o kaligrafiji.

Biće i govora o značajnim jubilejima – 100 godina „Dnevnika o Čarnojeviću“ Miloša Crnjanskog, 100 godina kontinuiranog rada Pasterovog zavoda na profilaksi besnila ljudi i životinja, 60 godina Spomen zbirke Pavla Beljanskog, 50 godina zbirke „Krivice“ Aleksandra Tišme. Posetioci će imati priliku da slušaju i o kolonizaciju između dva setska rata i Srpskoj despotovini u Sremu.

U programu su i „Dani ruske kulture“, promocija 160-te pozorišne sezone Srpskog narodnog pozorišta, a čuće se i Svetosavska beseda.

Na „Danima Laze Kostića“, programe, između ostalih organizuju Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, Matica srpska, Gradska biblioteka u Novom Sadu, beogradski „Kreativni centar“, Društvo sunarodnika i prijatelja Rusije „Rusija“.

Virtuelna izložba “Šidski pejzaži Save Šumanovića”

Novosadski sajam je u saradnji sa Galerijom Bel Art i Galerijom slika „Sava Šumanović u Šidu“, na platformi ExpoOnline.rs, pripremio i Virtuelnu izložbu „Šidski pejzaži Save Šumanovića“.

Biće predstavljeno 12 reprezentativnih pejzažnih slika iz Šumanovićevog poznog opusa, koji brojni vrsni kritičari i poznavaoci umetnosti smatraju vrhuncem njegovog slikarstva.

U šetnji kroz galeriju, klik na sliku donosi i nekoliko rečenica o samom delu. Dodatak Izložbi je video sa 30 slika, od kojih se mnoge nalaze u depou Galerije slika „Sava Šumanović“ u Šidu, što svedoči da će ova virtuelna 3D postavka biti kuriozitet i prava poslastica za sve ljubitelje likovne umetnosti.

Himna u doba pandemije

Teška za izgovor, ali laka za plesati. Ovako glasi najkraći opis za hit pesmu “Jerusalema”. Sa preko 100 miliona pregleda ovaj megahit se upisao u listu izazova koji traju na društvenim mrežama uz haštag #JerusalemaDanceChallenge.

Ono što ovu pesmu izdvaja jeste da su uz nju plesali svi, od vatrogasaca, medicinskog osoblja, učenika, policajaca do časnih sestara u godini pandemije i borbi protiv koronavirusa. Inače pesmu su stvorili južnoafrički producent i DJ Master KG i gospel pevačica Nomcebo Zikode iz Johanesburga, a otpevana je na Zulu jeziku.

Zanimljivo je i što je ovu pesmu podržao i sam predsednik Južne Afrike Ciril Ramaphosa, pozivajući ljude da učestvuju u izazovu. Internet je prepun snimaka na kojima ljudi plešu uz zvuke pesme, a najmasovniji izazov postavili su građani Rumunije. Čak njih 300, različitih godina života, plesalo je u Temišvaru na gradskom trgu.

Globalni izazov započeo je nakon što je grupa mladih ljudi u Angoli prošlog februara snimila video na kojem plešu uz taktove Jerusaleme. Od tada, a u Covid – 19 vremenu ova pesma je ujedinila energiju sa nadom da nam se život što pre vrati u normalu. Planeta živi istu želju, ocenjeno je u komentarima, a to je da se što pre izborimo sa virusom, koji ne utiče samo na fizičko, već gotovo jednako i mentalno zdravlje ljudi.

Energija koju je pokrenulo ovo ostvarenje poredi se sa uspehom ranijih planetarnih hitova poput brazilske Lambade (1980), španske Makarene (1993) i Happy (Farela Viliamsa 2015). Treba napomenuti, da Jerusalema nije pesma koja je ciljano nastala. Ona je napisana i izvedena godinu dana pre nego što je postala super viralna, u novembru 2019. godine.

Inače, Master KG (Kgaogelo Moagi) je mladi je južnoafrički muzičar koji je i nagrađivani producent. Od svoje 13 godine života se bavi bitovima, a tvorac je plesa pod nazivom Balobedu, koji je vrsta hip – hop plesa, a koji se i u Jerusalemi “igra”.

Od muzike ljudi očekuju pozitivan impuls, a ovo je pesma utehe i nade, te je brzo proglašena i za svojevrsnu himnu. Pandemija je donela teška vremena, a u njima se uvek traži nešto što će građanima probuditi želju i veru u neko bolje sutra. Takođe, u teškim vremenima javlja se potreba i za ritmom koji poziva na zajedništvo.

Kako obično biva, optimizan uvek dolazi iz zemalja koje su siromašne ili tkz. onih iz trećeg sveta. Iako je originalni spot uglađen, ipak prikazuje Afriku koja se bori s problemima zavisnosti, život koji su nehumani i daleko od merila zapadnog sveta. No, Afrika i dalje pleše verujući u budućnost koja će biti bolja.

Kada smo radili “Jerusalemu”, nismo ni sanjali da će postati planetarno popularna. Mislili smo da će se slušati isključivo na afričkom kontinentu. Pogrešili smo, izjavio je producent pesme dodajući da je presrećan što je svetu pružio bar tri minute nade.

Trikovi za savršen stil

Savršen izgled se ne postiže sa mnogo garderobe, boja ili nakita. Perfektan stajling postiže se sa svega par komada odeće, ali koje samo treba znati kombinovati!

Jedna od neophodnih stvari je bela majica. Nevažno je kakav izrez imaju oko vrata, jer je vanvremenski komad odeće. A kada pronađete odgovarajuću, u broju i kroju vašeg tela, lako se može kombinovati sa pantalonama, farmericama i suknjama.

Poput bele majice i košulja u ovoj boji je za sva vremena. Jedna je od retkih košulja koje se mogu nositi u svim prilikama. Teget blejzer koji je strukiran je svestran, za razliku od crnog, koji više odgovara poslovnom stilu. Teget boja je opuštenija i lakše se može iskombinovati sa ostatkom garderobe.

Sofisticirana, midi suknja A kroja u neutralnoj nijansi, može da se nosi gotovo cele godine. Ako se pravilno kombinuje izgledaćete elegantno. Tamne farmerice i to zvoncare, doprinose da vaše noge izgledaju mnogo duže nego što to jesu. Ako se pravilno iskombinuju, ne moraju predstavljati samo retro modu, već vaš izgled može biti ultra moderan i laskav.

Klasični baloner je dodatak bilo kojoj kombinaciji i uklapa se u sve stilove. Crne pantalone, nevažno kog kroja, su ovazne u garderoberu. Lako se kombinuju i nikada neće izaći iz mode. Isto se odnosi i na pantalone u beloj boji. S jedinom razlikom, što se preporučuje, da one moraju biti širokih nogavica.

Žena mora imati i nezaobilaznu malu crnu haljinu. Ta haljina je uvek savršen izbor kada ste u nedoumici šta obući za neki događaj. Naravno ona mora da savršeno odgovara vašem obliku tela. Jednako važno je posedovati i haljinu za posebne prilike. Ova haljina nije “širokog spektra”, kao crna, ali nikad se ne zna kada će ta posebna prlika da se ukaže.

Obični džemper se kombinuje sa pantalonama i farmericama, a odličan je za slojevito oblačenje i izgledu daje puniji doživljaj. Savršen izgled zaokružiće kaput! Pri odabiru nikada se ne može pogrešiti, ako se izabere crni. On je klasični komad i nevažno je da li ispod njega nosite haljinu ili patalone.

pročitajte još i kako da promenite svoj izgled:  Jednostavno i lako do mlađeg izgleda

5 stvari koje treba izbegavati

Ma koliko voleli neke komade odeće, boje ili dezene važno je da se ne prelazi granica ukusa. Nepoštovanjem pravila od osobe sa stilom lako se dolazi do one bez ukusa.

Vidljivi logo određenog brenda je prva stvar koja nije dozvoljenja. Iako postoje komadi sa vrlo naglašenim nazivima, žene koje imaju stila takve stvari nikada neće nositi. Njima nije potrebna potvrda vrednosti u vidu isprintovanih. One luksuz pokazuju načinom nošenja garderobe, a ne markom odeće.

Ultra visoke štikle izgledaju jeftino. Najpre, njih nije lako nositi, a većina žena i ne zna u njima da hoda. Te tako zajedno, ništa glamurozno se ne ogleda u trapavom hodu i bolnom izrazu lica kada se obuje obuća koja nam nikako ne odgovara.

Izreka “manje je više” se najviše odnosi kada su animal printovi u pitanju. Žene sa stilom znaju da su takvi komadi vanvremenski, ali jedino kada se kombinuju, ali nikako da se obuku od “glave do pete” u njih.

Poput previsokih štikli, jeftinom izgledu doprinosi i dubok dekolte. Jednako važno je da žena sa stilom nikada neće obući ultra kratku haljinu sa dubokim izrezom kod grudi.

Žene sa najviše stila

Francuskinje važe za žene sa najviše stila. Neka od pravila kojih se one drže navodimo u nastavku. Naime, žene iz Francuske, pre svih Parižake posle tridesete neće uraditi ovo:

  • Neće ići na botoks, jer ona voli svoje lice.
  • Svoje probleme rešavaju i govore psiholozima, a ne prijateljicama.
  • Nikad neće narušiti zdravlje, robujući trendovima.
  • One nikada ne žure da se udaju.
  • Ne troše novac na preskupe markirane komade odeće.
  • Ne odustaju od karijera ni zbog dece, ali ni partnera.
  • Francuskinje ne drže dijete, one se trude da se hrane zdravo i da su fizički aktivne.
  • Ne zamaraju se nebitnim stvarima, već se trude da uživaju u svakom momentu.
  • One ne prave „veštačke“ nokte, ne preteruju u dužini prirodnih noktiju i vrlo su obazrive sa bojama lakova. Isto je i sa kosom, šišaju se smelo, ali se retko farbaju.
  • Crveni ruž im je za sve prilike!

Crveni ruž: simbol antifašizma i glamura

Crveni ruž trošile su dame iz visokog društva, međutim ova boja usana vezivala se i za žene lakog morala. Popularizaciju crveni ruž doživljava u 20. veku.

Prema zapisima, 1912. godine hiljade boraca za ženska prava prolazilo je pored salona Elizabet Arden u Njujorku, koja je bila osnivač kozmetičkog brenda i zagovornica ženskih prava. Učesnicama marša je podelila bočice jarko crvenog karmina. Takođe, navodi se i da su Elizabet Kedi Stenton i Šarlot Perkins Gilman, feministkinje, volele crveni ruž, jer bi ta boja šokirala muškarce. Tako je vremenom crveni ruž postao simbol pobune i oslobođenja.

Crveni ruž je nastao 35. godine pre nove ere u civilizaciji Sumer. Sumerska kraljica Sub-ad je usne bojila sitnim dragim kamenjem u crvenoj nijansi. Kasnije se taj običaj proširio i na Egipat, a popularizovala ga je Kleopatra. A, u antičkoj Grčkoj njega su koristile prostitutke. U savremenoj istoriji, u Holivudu on je predstavljao glamur.

Crveni ruž odgovoran je i za promene u modnoj industriji. Nakon što su počele da nose crveni ruž, žene su sve više počele da nose i odela. I upravo ta kombinacija dovela je nastanka moderne žene. Crveni ruž je predstavljao prkos, te su tako i tokom Drugog svetskog rata bojile usne u crveno. Zapisi kažu, da je Adolf Hitler mrzeo crveni karmin. I zahvaljujući toj njegovoj mržni, u savezničkim državama crveni ruž je predstavljao, vizuelno, čin protiv fašizma.

Tokom rata 1941. godine, crveni ruž su morale koristiti žene koje su se pridružile vojski SAD. Kako je objašnjeno, nošenje crvenog ruža bio je povezan sa jakim samopoštovanjem. U nedostatku ruževa, ali i zbog velikog poreza, koji je uvela Velika Britanija na taj produkt, žene su usne bojile sokom od cvekle.

Danas crveni ruž nema više taj značaj i simboli dokazivanja su mnogobrojni, no ipak slika iz 2015. godine postala je viralna. Naime, žena iz Makedonije poljubila je štit policajca tokom protesta protiv vlade. Tri godine kasnije, u Nikaragvi su muškarci i žene stavljali crvene ruževe u znak podrške puštanju antivladinih demonstranata. A, u Čileu je skoro 10.000 žena izašlo na ulicu noseći crne poveze, crvene šalove i crvene usne kako bi osudile seksualno nasilje u zemlji.

Pravilo nanošenja i nošenja

Kako bi crveni ruž dobio pun sja, važno je da su usne negovane. To se postiže pilinzima i redovnim rorišćenjem balzama za usne. Umesto balzama, bogatih E vitaminom, mogu se koristiti i ulja kao što je arganovo. Za “puniji” izgled koristite serum napravljen baš u te svrhe.

Creni ruž se mora nanositi vrlo pedantno, jer on ne trpi greške u nanošenju. Zato, kako bi linija crvenog ruža bila savršena, potrebno je uz spoljnu ivicu usana naneti korektor. Korektor treba da bude najpribližniji boji pudera koji se koristi za lice.

Pre nanošenja ruža koji je sjajan, šminkeri savetuju da se prvo nanese onaj u mat boji. Tako se pravi baza za finalni crveni ruž. Oba ruža moraju biti u istoj nijansi.

Olovka za usne igra vrlo važnu ulogu u ovom procesu. Ona mora biti iste boje kao i ruži. Olovkom se određuje “debljina” usana. Međutim, sve više od 2-3 milimetra od pomeranja ivica usana biće, u najmanju ruku – smešno.

Kada su svi ovi uslovi ispunjeni – ruž se može naneti.

Nakon stavljanja ruža može da se desi da nismo zadovoljni intenzitetom, u tom slučaju preko njega naneti bezbojni sjaj u tankom sloju. Šminkeri su otkrili i da se punoća usana, uz olovku, postiže, jednostavnim trikom: po sredini gornje i donje usne treba naneti za nijansu svetliji ruž.

Šminkanje uz štopericu

Žene se šminkaju da bi bile lepše, pokazali su rezultati anketa. Nevažno da li se radi o minimalnoj ili maksimalnoj upotrebi dekorativnih preparata, žene imaju potrebu da se same sebi dopadnu.

Jedno od mesta gde su žene izložene pogledima, jesu sastanci, bilo oni u kancelarijama ili on – line. Možete se našminkati i za deset minuta, taman onoliko koliko je potrebno da bi se postigao profesionalni i što približniji izgled, prirodnom.

Prvi korak u “brzom” šminkanju je nanošenje ovlaživača kože. Nega kože je neophodna, bilo da ste kod kuće ili ne. Nakon brzog čišćenja, preporučuje se upotreba hidratantne.

Kapi za oči su rešenje za umorne oči. A kako kamera otkriva više stvarnih nijansi crvene i ružičaste, ukoliko su oči crvenkaste. I upravo to doprinosi dodatnom umornom izgledu.

Drugi korak je upotreba kvalitetne maskare. Kako bi na sastanku izgledali budno potrebno je koristiti i uvijač trepavica. One će tako doći do izražaja i skrenute će poglede s drugih delova lica za koje, možda, niste imali vremena ili mu niste posvetili mnogo pažnje.

Treća važna stavka je upotreba rumenila. Rumenila na obrazima daje potrebnu toplinu. Na obraze se nanosi rumenilo u narandžastoj boji, ali samo onoliko koliko treba da bi vam lice delovalo „življe“.

Najbolje, kažu, ide na kraju. To je korektor. On se nanosi preko pudera i utrljava ispod očiji, utapkava na most nosa i oko očiju.

pročitajte još i kako doći do što izražajnijeg izglead: Kakva šminka ide ispod naočara?

Letnje kombinacije

Za razliku od brzog šminkanja za potrebe sastanaka, leto je vreme koje donosi velike vrućine, te ako se pretera u nanosu, efekat šminkanja može biti i vrlo tragičan izgled. Žene su leti i bez šminke najlepše. Preplanulog tena, lepršave kose i sjajnije kože, a što je uslovljeno samim uticajima godišnjeg doba.

Šminka za one koji imaju 10 minuta vremena:

Za potpuniji izgled mogu pomoći bronzer, ajlajner i lak za nokte. Bronzer se stavlja za sjaj lica ili kao rumenilo. Alajner i maskara doprinose upečatljivom izgledu oka, a lak za nokte u drečavim bojama odaje utisak veselosti osobe koja ga nosi.

U 5 minuta:

Rumenilo na obraze, maskara, karmin i olovka za obrve. Dodaci u kosi pomažu u skretanju pažnje posmatrača. Te ako niste vešti u brzom šminkanju aksesoar u kosi pomoćiće da se pogledi drugih sklone sa vašeg lica.

U 3 minuta:

Karmin i velike naočare! To je recep javnih ličnosti. Velike naočare sa ivicama u smeloj boji i veselija boja ruža su pravi letnji hit. Slični „wow“ efekti se postižu i sa upotrebom šešira. Ako imate dovoljno vremena samo za maskaru, na glavu obavezno stavite šešir.

A za jedan minut možete staviti korektor i balzam za usne. I ne zaboravite – PRIRODNO STE NAJLEPŠE!

Veliki konkurs za srednjoškolce kreativce je počeo. Ove godine tema je ŽIVOT!

Dobra vest za sve kreativne srednjoškolce! U toku je Veliki konkurs za srednjoškolce kreativce, koji četvrtu godinu zaredom organizuje Fakultet savremenih umetnosti iz Beograda! Ove godine tema konkursa je „Život” i ovo je još jedna sjajna prilika da pokažete svoj talenat za umetnost i osvojite vredne nagrade.

Na konkursu mogu da učestvuju svi učenici srednjih škola iz Srbije, bez obzira na to koji su razred. Sve što je potrebno jeste da se prijavite za konkurs najkasnije do 15. aprila, a svoje radove pošaljete najkasnije do 15. maja 2021. godine.

Kako vi vidite život?

Veliki konkurs za srednjoškolce kreativce zamišljen je tako da učenici imaju potpunu slobodu da se umetnički izraze. Ideja je da se podstakne mašta, da sve što zamisle i stvore u obliku i formi koje sami izaberu. Više o konkursu saznajte ovde.

Ovo je prilika za vaše umetničke kreacije, prijavite se i pokažite da ste najbolji!

Na vama je da izaberete da li ćete na temu odgovoriti kroz skulpturu, crtež, animaciju, u digitalnoj formi, kroz grafički dizajn, 3D umetnost, YouTube kanal, video-post, kreativni tekst. Sve dolazi u obzir. Jedino što je potrebno jeste da budete inovativni i originalni.

Svi pristigli radovi biće podeljeni u šest kategorija, a najuspešniji u svim kategorijama biće nagrađeni:

  • CRTEŽ (autorski rad u kome dominira crtački izraz izveden u svim crtačkim tehnikama na dvodimenzionalnoj površini ili u 3D prostoru.);
  • SLIKA (autorski rad u kome dominira slikarski izraz, realizovan u svim slikarskim tehnikama – akvarel, tempera, akril, mozaik, kolaž, street art, kombinovane tehnike);
  • DIZAJN (grafički dizajn, modni dizajn, industrijski, dizajn enterijera, ambalaže, ilustracija, arhitektura – klasični ili digitalni crteži);
  • FOTOGRAFIJA (sve vrste umetničkih fotografija, crno-bele ili u boji, analogne ili digitalne, foto-kolaži, foto-montaže);
  • MULTIMEDIJALNI RAD (video-radovi, klipovi, gifovi, snimljeni performansi, instalacije, interaktivna/konceptualna/digitalna umetnost, land art, body art, kinetička umetnost);
  • KREATIVNI TEKST (poezija, proza – kratka priča, esej, savremena bajka, hibridni žanrovi).

Prijavite se za učešće u konkursu i pošaljite svoje radove najkasnije do 15. maja na imejl-adresu [email protected], ali i poštom na adresu fakulteta: Svetozara Miletića 12, 11000 Beograd. Sve o propozicijama konkursa i načinu na koji treba da obeležite svoje radove pronađite OVDE

Školovanje, tableti, izložba: Pobednike konkursa očekuju vredne nagrade

Konkurs za srednjoškolce kreativce je osmišljen kao takmičenje, jer će se kroz nadmetanje i takmičarski duh izroditi još originalnije i maštovitije ideje. Pobednike svih šest kategorija očekuju tableti i knjige, prva tri mesta u svakoj kategoriji dobiće vredne kurseve Adobe Photoshopa, dok će najbolji među najboljima, pobenik svih kategorija, osvojiti školovanje na Fakultetu savremenih umetnosti.

Poklon za sve učesnike konkursa: Izložba u Galeriji FSU

Svi radovi koje budete poslali na konkurs biće izloženi na velikoj izložbi u Galeriji Fakulteta savremenih umetnosti. Tada će i pobednicima biti uručene nagrade. 

Dođite na izložbu, podržite svoje drugare i uverite se u njihovu kreativnost i talenat za umetnost.

Mesto gde umetnost i tehnologija govore istim jezikom

Organizator konkursa, Fakultet savremenih umetnosti, prva je visokoobrazovna institucija u regionu u kojoj se umetnici školuju na drugačiji način. To je mesto gde tradicionalno obrazovanje susreće moderne tehnologije, što pruža mogućnost da mladi ljudi stiču znanje koje će od njih napraviti moderne umetnike 21. veka.

Na Fakultetu savremenih umetnosti možete izabrati školovanje na nekom od umetničkih programa: Slikarstvo, Vajarstvo, Multimediji, Grafika, Grafički dizajn, Modni dizajn, Dizajn enterijera, Game Art, Gluma, Mutimedijalna produkcija, Muzičke komunikacije ili Primenjeni mediji i kreiranje sadržaja.

Pokažite koliko ste maštoviti, kreirajte umetnička dela budućnosti, izaberite formu koja vam najviše odgovara i prijavite se za učešće na Velikom konkursu za srednjoškolce kreativce. Neka najbolji pobede!

Škole iz Srbije među najboljim na svetu: Savremena osnovna škola i gimnazija izabrane za WES21

Sjajne vesti za obrazovanje u Srbiji: Savremena osnovna škola i gimnazija izabrane su da budu predstavljene na „World Education Summitu” kao „Cool Schools”, odnosno, kako opisuju organizatori samita, „neverovatne i jedinstvene škole koje na strastven i hrabar način značajno unapređuju obrazovanje”.

Reč je o jednoj od najvećih svetskih obrazovnih konferencija, WES21, koja se ove godine, zbog epidemioloških mera, održava online, od 22. do 25. marta 2021. godine. 

Na ovogodišnjoj konferenciji učestvuje preko 200 najznačajnijih imena iz sveta obrazovanja, nagrađivanih autora naučnih bestselera i vodećih eksperta za nastavu sa najvećih fakulteta, poput Univerziteta u Kembridžu, Virdžiniji, Melburnu, Londonu i mnogih drugih. Oni će na osam stejdževa pokriti brojne teme koje se tiču savremenog obrazovanja. O vrednosti priznanja koje je na ovaj način dodeljeno Savremenoj osnovnoj školi i gimnaziji govori i činjenica da je prestižni časopis „Forbes” proglasio „World Education Summit” za glavni obrazovni događaj godine.

Tako su Savremena osnovna škola i gimnazija, kao deo LINKgroup škola, postale jedine ustanove iz regiona koje će sa još nekoliko odabranih škola širom sveta biti predstavljene na samitu kao „Cool Schools” – primer dobre nastavne prakse. Zahvaljujući njima Srbija postaje vidljiva na svetskoj mapi obrazovanja, jer ovo priznanje predstavlja nesumnjivo svedočanstvo da i u našoj zemlji postoje škole koje spadaju u sam svetski vrh.

Više nema dileme: I u Srbiji postoje lideri u obrazovanju

Priznanje Svetskog obrazovnog samita rezultat je dugogodišnjeg posvećenog rada po kome su Savremena osnovna škola i gimnazija poznate u našoj zemlji i regionu, a od sada i u čitavom svetu.

Svetski obrazovni samit prepoznao je Savremenu osnovnu školu i gimnaziju kao Future Ready škole u kojima učenici dobijaju sveobuhvatno obrazovanje koje ih podstiče da se razvijaju na celovit i uravnotežen način. Kroz razvijanje akademskih znanja, digitalnih kompetencija i transverzalnih veština, uz kreativnu upotrebu savremene tehnologije, interdisciplinarne časoe, projektnu nastavu i socijalno-emocionalno učenje, savremeni osnovci i gimnazijalci izrastaju u srećne, radoznale i samostalne mlade ljude spremne na celoživotno učenje i usavršavanje.

Sasvim drugačiji pristup obrazovanju

Savremena osnovna škola i gimnazija predstavljaju jedinstvene škole u regionu, a sudeći po priznanju „World Education Summita” i u svetu, i postavljaju sasvim novi standard pripremajući učenike za život i rad u 21. veku. 

Ovakav uspeh ovih škola ne čudi kada se uzme u obzir da su deo LINKgroup edu Alliance, internacionalne obrazovne alijanse koja skoro 25 godina radi na unapređenju obrazovanja i u svom sastavu, pored osnovne škole i gimnazije, okuplja srednje i visoke škole, fakultete, institute i profesionalne akademije. LINK alijansa prepoznatljiva je u ovom delu Evrope, a odnedavno i u SAD, kao organizacija koja je lider u modernom obrazovanju, čije ustanove ispunjavaju visoke standarde u nastavi kroz stavljanje fokusa na sveobuhvatni razvoj dece, kontinuiranu evaluaciju i unapređenje nastavnog procesa, kreativnu interdisciplinarnu nastavu, inovativnu platformu za učenje na daljinu, radionice u skladu sa Kembridž pristupom i pametnu upotrebu tehnologije u svrhu obrazovanja.

Po analizama Svetskog ekonomskog foruma, čak 65% dece koja sada kreću u školu radiće poslove koji još uvek ne postoje, drugim rečima živeće u budućnosti kakvu ne možemo da zamislimo. Stoga je glavni cilj Savremene osnovne škole i gimnazije da učenike opremi znanjima i veštinama neophodnim za akademski, profesionalni i emocionalni uspeh u toj budućnosti. A da bi to uradile, hrabro su raskinule sa starom obrazovnom paradigmom koja je uspostavljena još u doba parne mašine i kreirale „stvarno drugačiji” pristup, zbog koga su i zaslužile da budu prikazane na velikom svetskom obrazovnom samitu kao „Cool Schools”.

U čemu se sastoji „Cool” pristup obrazovanju?

Oslanjanjem na najbolje akademske paradigme i njihovim inovativnim povezivanjem sa savremenim dostignućima neuronauke i edukativne tehnologije, Savremena osnovna škola i gimnazija predstavljaju fleksibilne, kreativne i inovativne škole u kojima se gradivo ne usvaja na pasivan način, već kroz problem solving, gde odrastaju deca koja samouvereno govore više jezika, kreativno vladaju modernom tehnologijom i koja su sposobna da stvaralački i samostalno unaprede budućnost koja je pred nama.

Zbog toga savremeni osnovci i gimnazijalci odrastaju sa osmehom i radoznalošću, dok hrabro prolaze kroz avanturu učenja i druženja.

Roditelji, i vašem detetu je dostupno svetsko obrazovanje

Prestižno priznanje Svetskog obrazovnog samita koje su zasluženo dobile Savremena osnovna škola i gimnazija sjajna je vest za sve roditelje u Srbiji. Sada je i vašem detetu dostupno internacionalno priznato svetsko obrazovanje po najvišim standardima.

Posebno dobra vest je što se Savremena trudi da kvalitetno obrazovanje bude dostupno svima i u toku predupisa koji trenutno traje moguće je upisati dete po povlašćenim cenama. Interesovanje je svake godine opravdano veliko i neretko se traži mesto više, jer se već početkom godine popune sva mesta za narednu generaciju. Stoga je upravo sada sjajna prilika da obezbedite svom detetu stvarno drugačije i autentično internacionalno osnovno ili srednje obrazovanje.

Šećer je najdostupnija droga

Potreba za preteranim unosom slatkiša ukazuje na mnogo ozbiljnije probleme, nego što je glad. Žudnja za slatkišima je fiziološki signal koje telo šalje, a može biti uslovljeno padom/skokom šećera u krvi.

Takođe i nizak procenat magnezijuma u organizmu uslovljava želju za slatkim. Naime, magnezijum je mineral koji je odgovoran za sintezu proteina u telu, kontrolu šećera u krvi, proizvodnju energije… Bez njega telo se oseća umorno i žudi za šećerom.

Organizam često šalje “dvosmislenu” poruku, te se neretko dešava da je organizam žedan, a mi tumačimo kao da je gladan. Dehidratacija ne mora uvek da bude u vidu suvih usta ili glavobolje. Kako nas to ne bi zbunjivalo potrebno je piti vodu sa elektrolitima, a pomažu i krastavaci, lubenica ili bobice.

Ranija istraživanja pokazala su ljudi jeli jedan kilogram šećera godišnje, a danas čak 28. Kada se ta brojka prebaci u kafene kašike, to je oko 6.800.

Stručnajci, s druge strane, preporučuju maksimalno 6 – 9 kafenih kašika šećera dnevno. Što mu u računici izgleda ovako: 6 kk na dan, za 365 je 2.190, a ako se uzima po 9 godišnji maksimium iznosi 3.285. Unos šećera možemo kontrolisati i ako pratimo informacije o njemu na pakovanjima hrane. Šećer je konzervans zato se i nalazi svuda.

Šećerna zavisnost

Šećer u ustima aktivira čula ukusa koji šalju određen signal mozgu. I upravo taj signal altivira tzv. sistem “nagrađivanja”. Tačnije, oslobađa se dopamin (hormon sreće) koji dalje inicira veću potrebu za slatkim, jer kako ne bi “kada se osećamo srećno i dobro”.

Šećer je poput droge za telo, jer, za razliku od drugih namirnica, on uvek izaziva istu želju i to onu za još! I samo on izaziva lučenje dopamina svaki put kada se konzumira. Redovnim trošenjem šećera vežba se sistem “nagrađivanja”, mozak se tome prilagođava i stvara sve veću potrebu.

Kao i sve druge zavisnosti i ovu treba lečiti. Doduše, ova je najlakša u lečenju. Mozak se može prilagoditi kako se smanjuje unos šećera, pa samim i žudnja za njim. Ali, ta promena može potrajati nekoliko nedelja, pa i meseci.

Slatki svet

Građani Izraela potroše 60 kilograma šećera po glavi stanovnika ili u proseku 165 grama šećera dnevno. Među prvih pet “žderača šećera” su i Malezija, Barbados, Fidži i Brazil. Pri dnu liste su Severna Koreja (po glavi stanovnika 3,5 kilograma). Međutim,već građani Južne Koreje potroše oko 30,6 kilograma, a u USA se pojede oko 32 kilogram po glavi.

Podaci kažu da je Indija najveći potrošač šećera (oko 26 miliona metričkih tona) što je više od potrošnje cele Evropske unije.

Istraživanja su pokazala da je šećer, baš u Indiji, “osnovna namirnica za masovnu upotrebu i najjeftiniji izvor energije za siromašne”. To pokazuje i podatak da je potrošnja šećera skočila, za manje od deceniju, sa 2,6 miliona tona godišnje na 13 miliona tona.

Međutim, ne troši se samo “sirovibeli” šećer, već njega dosta ima i u svim prerađevinama. Šećer se dodaje kako bi im popravio ukus, ali i produžio rok trajanja.

pročitajte još i kako pomoći telu: Koje namirnice regulišu nivo šećera u krvi?

Zamena za slatkiše

Prvo pravilo je da kada osetite potrebu za slatkim popijete vode! Limunada, bez šećera, ili čaj su takođe odlični u gašenju želje za slatkim.

Jedite sveže voće i povrće. Uz osećaj sitosti, telu će “dati” veliku količinu minerala, vitamina, biljnih vlakana i ostalih hranljivih materija.

Probajte zdrave grickalice: suve smokve, šljive, kajsije, grožđe, brusnice, banane… Suvo voće sadrži veliku količinu biljnih vlakana, pa je odlično sredstvo za regulisanje probave. Ali, i njega treba jesti umereno.

Bademe, lešnike, sve vrste oraha… – trebalo bi jesti svaki dan.  Orašasti plodovi jačaju imunitet, ali kao i  suvo voće ima visoku energetsku vrednost, pa treba voditi računa o količini.

Ako ne možete bez slatkiša, konzumirajte one koji u sebi imaju fruktozu, a možete se počastiti, s vremena na vreme, čokoladom koja ima veliki procenat kakaa, recimo 70 odsto.

 

Obrazovanje i kultura na samo klik od vas – počinje prvi online Sajam obrazovanja

Pripreme za polaganje mature i prijemne ispite se zahuktavaju, iako mnogi đaci još nisu doneli odluku kako i gde će nastaviti školovanje. 

Novosadski sajam svakog proleća organizuje Sajam obrazovanja “Putokazi” koji okuplja privatne i državne fakultete, kao i brojne srednje škole u Vojvodini, s ciljem da maturantima pomogne u odabiru profesionalnog usmerenja. Ni ove godine, uprkos pandemiji, nećemo ostati uskraćeni za ovu važnu priredbu. Od 24. do 26. marta Sajam obrazovanja „Putokazi“, biće održan u bezbednom okruženju, online, na platformi www.expoonline.rs. U istom terminu biće priređeni i „Dani Laze Kostića“ i Virtuelna izložba „Šidski pejzaži Save Šumanovića“.

Pored vojvođanskih srednjih škola i fakulteta, na “Putokazima” će nastupiti i naučni instituti u Srbiji i Republici Srpskoj. Đacima završnih razreda ponudiće informacije o obrazovnim profilima i upisu. Dodatni poziv za učenike da posete Sajam obrazovanja je Poklon igra koju organizuje Novosadski sajam. Registracija za posetu tri priredbe u jedinstvenom terminu posvećenom obrazovanju i kulturi nije potrebna. Biće obavezna na Sajmu obrazovanja  – samo za one koji žele da učestvuju u Poklon igri i postanu potencijalni dobitnici laptopa, tablet računara ili mobilnog telefona.

Nisu zaboravljeni ni učitelji, nastavnici, profesori, pedagozi, psiholozi i drugi prosvetni radnici za koje će biti organizovane dve online konferencije: „Dualno obrazovanje“ i „Izazovi online nastave“.

Na Sajmu obrazovanja “Putokazi” biće uručena priznanja Novosadskog sajma za kvalitet vaspitno-obrazovnih ustanova. Stručne komisije će rezultate objaviti tokom priredbe, kada će priznanja i stići u ruke dobitnika.

Uz “Putokaze” u online izdanju biće održana i najznačajnija manifestacija Sajma knjiga, “Dani Laze Kostića”. U tridesetak programa i promocija koji popularišu književnost, u digitalnom okruženju, na platformi ExpoOnline.rs, uživo, ali i u odloženom gledanju, srešće se izdavači, pisci, kritičari i publika. 

Biće uručene i nagrade „Laza Kostić“, „Izdavački poduhvat“ i Najbolja knjiga u oblasti književnosti za decu.

Prava poslastica za ljubitelje umetnosti koja će takođe od 24. do 26. marta, biti održana na platformi www.expoonline.rs je Virtuelna izložba „Šidski pejzaži Save Šumanovića“. Ciklus slika “Šidski pejzaži” nastao je u periodu zrelog stvaralaštva autora i mnogi kritičari ga smatraju vrhuncem njegovog slikarstva. Kroz tu izložbu upoređivaće se njegova dela sa stvarnim šidskim okruženjem, a biće uručena i Nagrada “Sava Šumanović”, koja se za domete u likovnoj umetnosti dodeljuje na Novosadskom sajmu od 1999. godine. 

Do susreta i druženja uživo, u sve tri manifestacije možete uživati u bezbednom okruženju i iz udobnosti domova, onda kada vam to najviše odgovara. Iskoristite i ovu priliku u kojoj su obrazovanje i kultura na samo klik od vas. 

Pristup platformi www.expoonline.rs se ne naplaćuje. 

Zapratite Facebook stranicu i Instagram profil Novosadskog sajma. Do početka priredbi jedan kreativan odgovor na lako pitanje može da vam donese poklon – neki od popularnih naslova savremene književnosti.