Početna Blog Strana 113

Digitalni dijamant košta koliko i pravi!

Njujorški umetnik Sebastijan Erazuriz stvorio je set virtuelnih dijamanata! Vrede isto koliko i stvarni. Oni nestvarni dragulji se prodaju na tek uspostavljenom NFT tržištu. U ovoj onlajn trgovini koristi se kriptovaluta – itirijum (ethereum).

Virtuelni dijamanti opisani su kao najređa od svih kripto investicija, a prodajna kampanja, koju je umetnik pokrenuo, nazvana je Digital Diamond.  Erazuriz, koji koristi NFT, započeo je ovu trgovinu kako bi pokrenuo dva masivna veštačka tržišta. Jedno za dijamante, a drugo za umetnost.

pročitajte još i na kojim planetama dijamanti padaju sa neba!

Istorija pravih dijamanata

Dijamant ili predmet žudnje nastaje na dubini od oko 160 metara pod uticajem ekstremne toplote i pritiska. Zatim, usled pomeranja zemljišta nalazi put do površine. Nakon iskopavanja on se obrađuje, brusi, polira….A ceo taj proces nije jednostavan ni lak, a po najmanje brz.

Prema zapisima u Indiji se trgovalo dijamantima još u 4. veku pre nove ere. Ovaj dragulj Indijci su vadili iz reka i potoka. Međutim, izvorište je bilo ograničeno, te su dijamanati bili isključivo za predstavnike najbogatije društvene klase. Kao i sva druga roba u to vreme, i dijamanti su počeli da se izvoze u Evropu. Do 15. veka oni su su bili glavni aksesoar za evropsku elitu.

Dijamant je bio popularan kao talisman, a bio je i simbol hrabrosti i muškosti. U starom Egiptu, nošenje dijamanata na četiri prsta leve ruke, navodno, je osiguravalo da vena amortis (vena ljubavi) ide iz prstiju direktno u srce, dok je dijamantski prah na vrhovima prstiju garantovao spajanje ljubavi sa večnošću. Veruje se da je u Evropu dijamante prvi doneo Aleksandar Veliki. U staroj Grčkoj ljudi su smatrali da su dijamanti suze bogova koje su pale na zemlju.

Tržište

Usled velike potražnje, indijska izvorišta nisu dovoljna, međutim u 18. veku počinje eksploatacija u Brazilu. Sasvim slučajno su u toj državi otkriveni dijamanti. Lovci na zlato ispirajući šljunak reka, pronašli su i ove dragulje To okriće obezbedilo je Brazilu vladavinu tržištem gotovo 150 godina.

Na promet dijamanata, kao i u svim drugim oblastima, uticale su i političke promene koje su potresale svet. Među najvećim uzročnicima bila je Francuska revolucija koja je drastično promenila raspodelu kapitala u svetu. Krajem 19. veka istraživači su otkrili nalazišta dijamanata u Južnoj Africi. Najinteresantnije je to, što se to otkriće poklopilo sa trenutkom ekstremne potražnje dijamanata čime je otpočeta priča o modernom tržištu.

možda vas zanima i koji je najdublji rudnik dijamanata na svetu

Dijamanti su otkriveni 1866. godine u Kimberliju, a 1888. godine Cecil Rodes osnovao je rudnik De Beers Consolidated Mines Limited. Do početka prošlog veka njegova kompanije je preko svojih rudnika u Južnoj Africi imala oko 90 odsto svetske proizvodnje sirovih dijamanata.

Progres u proizvodnji dijamanata beleži se tokom 19. veka. Preciznije, sedamdesetih godina tog veka obim proizvodnje bio je ispod milion karata godišnje. Vremenom silovito raste te je 1920. proizvodnja bila oko tri miliona, 1950. dolazi do 50 miliona, a 1990. godine prelazi 100 miliona karata godišnje.

Zanimljivosti

Pionir tradicije darivanja dijamantskog prstena kao vereničkog, bio je vojvoda Maksimilijan Austrijski. On je 1477. godine dijamantski, kao verenički prsten dao Mariji Burgundskoj. A prsten sa dijamantom izabrao je zbog jačine dragulja, ali i lepote šaljući time poruku svojoj verenici koliko on nju doživljava lepom, a vezu čvrstom.

  1. Dijamant, nije neuništiv. Moguće ga je smrskati čekićem.

2. 2004. godine astronom Travis Metcalfe je otkrio dijamantnu zvezdu udaljenu 50 svetlosnih godina od Zemlje u zazvežđu Centaurus. Zvezda je bila poput Sunca, ali se u međuvremenu ugasila i smanjila. Tako da je ostalo samo komprimirano dijamantno jezgro, koju su astronomi nazvali Lucy po pjesmi  Lucy in the sky with diamonds od grupe The Beatles.

3. “Stogodišnji dijamant”, koji je deo blaga Britanske Krune, jedan je od najvećih, moderno isečenih dijamanata i to bez greške. Težak je 273.85 karata, dok je grumen iz kojeg je nastao težio je 600 karata.

4. Sedam zemalja koje proizvode oko 80 odsto svetskih zaliha dijamanata su: Rusija, Angola, Namibija, Zair, Australija, Bocvana i Južnoafrička Republika.

Gorko sladak ukus najpoznatijeg slatkiša

U potkrovlju kuće u Engleskoj pronađena je čokoladica stara 121 godinu. Naime, ona je bila deo pošiljke britanskim vojnicima, koju je kraljica Viktorija slala na ratište u Južnoafričku Republiku. Čokolada je pripadala je Henriju Edvardu Pastonu Bedingfildu. Ovaj engleski aristokrata borio se u Drugom burskom ratu.

  foto: Reuters

U svojoj originalnoj limenci čokolada je bila sakrivena u šlemu, koji je pronađen u Henrijevom 500 godina staroj porodičnoj kući. Kako prenosi Rojters, na čokoladici je sačuvana ručno ispisana poruka kraljice Viktorije – Želim vam srećnu novu godinu, ugraviran je natpis kao i kraljičin portret. Čokoladica je izložena u tamošnjem muzeju, a veruje se da Henri zadržao šlem i čokoladu, kao uspomenu.

Istorijat čokolade

Ovaj pronalazak biće upisan na listu duge i burne istorije nastanka planetarno obožavane poslastice. A kako kažu istraživanja, u svom tečnom stanju čokolada je korišćena još pre 3.500 godina. I to na severu Centralne Amerike. Civilizacija Maje su pravile čokoladni napitak od mrvljenog semena kakaa, vode i ljute paprike. Bio je poznat kao hrana bogova.  Osim njih, čokoladno piće pravili su i Astec poznato kao: ksokoati – “gorka voda”.

U Evropi španski vojnici su prvi pripremali čokoladu u tečnom stanju, dodavajući joj šećer i cimet, a u toj državi sredstvo plaćanja bilo je zrno kakaa (200 kakao zrna = 1 španski real = 4 centa). Prva knjiga posvećena čokoladi pojavila se u Meksiku 1609. godine, a prva prodavnica čokolade otvorena je u Londonu 1657. godine. Dok je čokoladu, kakvu danas poznajemo, napravio Holanđanin Konradu J. van Houtenu. On je 1828. godine patentirao hidrauličnu presu za drobljenje zrna kakaa kako bi se dobio kakao prah.

pročitajte još i kako čokolada utiče na nas organizam?

Čokolada u Švajcarsku došla 1750. godine i to preko italijanskih trgovaca. A prva fabrika čokoloda u toj državi otvorena je tek posle sedam decenija. A pola veka kasnije sin mesara iz grada Vevija, Daniel Peter je javnosti predstavio prvu čokoladu s mlekom i to 1875. godine.

Prema dokumentaciji prvi kolač od čokolade bila je austrijska Zaher torta, koja je nastala je 1778. godine. Svetsko tržište danas broji preko 600 različitih ukusa čokolade.

pročitajte još i : Propadaju tone najkvalitetnijeg kakaa

Sladak ukus, a gorka proizvodnja

U pozadini industrije čokolade stoji plod tropskog drveta Theobroma cacao. I kao što se radi na plantažama kafe i cveća, tako su i ovde ljudi vrlo malo plaćeni za posao. Često su i deca, uzrasta od 10 do 15 godina, primorana da rade teške poslove. Ova eksploatacija dece najviše je zastupljena u Gani i Obali Slonovače, tačnije u državama koje su najveći svetski proizvođači kakaa. Procenjuje se da tamo oko 250.000 dece radi teške fizičke poslove.

Danski novinar Miki Mistrati, je 2010. Godine objavio dokumentarni film The Dark Side of Chocolate, što je bio jedan od prvih načina da se skrene pažnja javnosti na dešavanja u “kakao zemljama”. Uz eksploataciju dece, upućeni tvrde, da čokoladni svetski giganti kupuju nelegalno uzgajani “prljavi kakao” i mešaju ga sa čistim kakao biljke.

Poslastica

Uprkos svemu, čokolada ima neodoljiv ukus i koristi se i u pravljenju slatkiša, ali i u slanim jelima. A jedan od sjajnih poslastica je čokoladni koktel sa Frankonia tamnom čokoladom.

Potrebno je:

1 kašičica otopljene Frankonia tamne čokolade

2 kašičice smeđeg šećera

¾ limete iseckane na kockice

8 listova nane (jedan za dekoraciju)

100ml tamnog ruma

10ml čokoladnog likera

mrvljeni led

Priprema: Prvo u čašu sipajte liker, pa dodajte limetu, šećer i nanu. Zatim sipajte otopljenu čokoladu i dodajte mrvljeni led. Rum sipajte na kraju preko leda i promešajte.

Kečap ide uz krompiriće, burger, ali i u tortu

Jedan od najzastupljenih namirnica je kečap. Ne postoji osoba koja ga nije probala, a deca ga troše kao slatkiš, a što i nije daleko od istine . Jer jedna kafena kašika kečapa sadrži više šećera nego red čokolade, a gotovo ima i istu količinu soli.

No, uprkos tim saznanjima, Amerika se suočava s manjkom kečapa, jer je zbog pandemije koronavirusa porasla potražnja za njim. Prema Wall Street Jornalu, kečap je od januara prošle godine i poskupeo za 13 odsto.

Iz kompanije Heinz, a koji proizvodi najpoznatiji kečap, rekli su da su potražnju uslovile dostave hrane na kućnu adresu, kao i obroci za poneti. Neko nepisano pravilo je da se u pakete hrane koja se dostavlja pakuju i paketići kečapa, a koje su zamenile boce na stolovima u restoranima. Te tako gotovo svaki paket sadrži kečap, neovisno da li ga naručilac voli ili ne.

pročitajte još i koji su razlozi zbog kojih bi treblo da izbegavate kečap!

Čuvanje

Jedna od nedoumica u vezi sa kečapom je i gde ga treba držati. Iako znamo da kečap u prodavnicama stoji na rafovima, a ne u rashladnim uređajima, potrošači ga uglavnom stavljaju u frižider.

Prema sastavu, u njemu se nalazi sirće kao prirodni konzervans i upravo on brine da kečap traje duže. Međutim, ukoliko se isti ne jede često, a usled promene temerature i vlažnosti vazduha u stanovima, otvorenu bocu kečapa treba stavljati u frižider, u kojem može da stoji do šest meseci od otvaranja.

Kečap torta

Posle recepata za kolače u kojima se navodi majonez kao zamena za ulje, hit je upotreba kečapa prilikom izrade torti! Navodno se recept pojavio još 2009. godine i to na ambalaži kečapa u Kanadi. Međutim, popularnost je ova torta stekla kada je jedan korisnik mreže “Reddit” objavio sliku bočice sa receptom. Ako ste hrabri i želnji eksperimentisanja recept je u nastavku, a postupak izrade u videu.

Sastav:

– 2 šolje brašna, 2 kašičice praška za pecivo,  1 kašičica sode bikarbone, 1, 1/2 kašičice cimeta, 1/2 kašičice đumbira,

– 1/2 kašičice muskatnog oraščića,  1/2 šolje kečapa, 1/2 šolje vode,  2 kašike crvene boje za hranu, 1, 1/2 šolje putera, 1/2 šolje braon šećera,

– 2 jaja,  170 g krem sira,  1 kašičica ekstrakta vanile, 4 šolje šećera u prahu.

Zdrav kečap

Ukoliko želite da se rešite industrijskog kečapa, ali želite i dalje da ga konzumirate u nastavku je recept Džejmija Olivera za onaj iz kuhinje.

Potrebno je:

1 velika glavica crvenog luka; stabljika celera; malo mirođije; svež đumbir; dva čena belog luka; jedna kašika korijandera; svež bosiljak; dva karanfilića; jedna kašičica bibera; morska so, žuti i crveni paradajz oko kilogramodnosno oko 500 gr čeri paradajza; 200 ml vinskog sirćeta, 70 gr braon šećera; malo maslinovog ulja.


Priprema:

U zagrejan tiganj dodati svo povrće osim paradajza. Sipajte malo masnovog ulja i dodati sve začine. Ostaviti da se lagano kuva do 15 minuta, kako bi povrće omekšalo. Nakon toga dodati paradajz i oko 350 ml hladne vode. Na laganoj vatri ostaviti da se kuva dok se smesa ne smanji na pola.

Gotovu masu miksati štapnim mikserom ili u blenderu dok se ne dobije konzistentna masa. Nakon toga vratiti u tiganj dodati šećer i sirće. Kuvati dok se ne dobije poznat izgled kečapa, a po potrebi dodati još začina. Ohlađenu masu sipati u tegle i čuvati na hladnom, a u frižideru može da traje i do šest meseci.

07. april – Svetski dan zdravlja

Svetska zdravstvena organizacija pozvala je danas lidere država sveta da im se pridruže novoj kampanji za izgradnju pravednijeg i zdravijeg sveta. Danas je 07. april – Svetski dan zdravlja, te SZO traži da se svakome i svuda omogući pravo na lečenje i dobro zdravlje uopšteno.

Iz ove organizacije poručuju da je kampanje pokrenuta najpre zbog sve prisutnije neravnopravnosti u svetu. Oni navode da je COVID-19 pokazao svu različitost po kojoj neki ljudi mogu da žive zdravije i imaju bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, a sve zbog uslov u kojima se rađaju, rastu, žive, rade i stare.

Širom sveta, neki se bore za egzistenciju, imaju lošije uslove stanovanja i obrazovanje, manje mogućnosti prilikom zaposlenja, prisutna je neravnopravnost polova i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i vazduhu, hrani i zdravstvenim uslugama. To dovodi do nepotrebne patnje, bolesti koja se može izbeći i prevremene smrti. I šteti društvima i ekonomijama.

Iz SZO poručuju da takvo stanje nije samo nepravedno, već se ono može i sprečiti. Zbog toga oni pozivaju državnike da osiguraju uslove za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju, ali i da omoguće građanima kvalitetne zdravstvene usluge.

Prema podacima, polovina svetske populacije sebi ne može da priušti zdravstvenu zaštitu. Do pre pandemije, 100 miliona ljudi, koji su živeli u ekstremnom siromaštvu (prihod po glavi stanovnika dnevno iznosi manje 1,9 dolara) plaćali su zdravstveno osiguranje. Dok je oko 12 odsto populacije ili preko 800 miliona ljudi trošilo preko 10 odsto kućnog budžeta na lečenje bolesnih članova porodice.

Prema sporazumu, sve zemlje članice Ujedinjenih nacija složile su se da do 2030. godine treba dostići univerzalnu zdravstvenu zaštitu, a prema prema kvalitetu i dostupnosti iste Srbija je na 20. mestu od 34 evropske zemlje.

Srbija na Dan zdravlja

Prošle godine, 11. marta, SZO je proglasila globalnu pandemiju koronavirusa, a Svetski dan zdravlja Srbija dočekala je sa 625,773 zaraženih i 5,537 umrlih. Za godinu dana testirano je oko 3,5 milion ljudi, a potpuni je vakcinisano 800 hiljada ljudi.

Ovim brojkama treba dodati da je trenutno hospitalizovano 7. 894 ljudi, od kojih se 271 osoba nalazi na respiratoru. Bolnice su gotovo popunjene, a zdravstveni sistem pred totalnim kolapsom.

Iz Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, poručuju da je jedan od problema u Srbiji nedovoljna edukacija građana, kako bi oni bolje podneli teškoće sa kojima se svi suočavamo. Oni još i ističu da mnogi u društvu nisu shvatili da ne štiti postojanje vakcine od korone, nego vakcinacija štiti od korone.

Predsednik tog sindikaka Rade Panić poručuje da građani, ako danas ne veruju nikome, pogledaju kroz prošlost i vide kako su se rešavale epidemije u istoriji. Kako kaže, internet je svima dostupan i lako se može doći do podataka, a treba znati da su posledice bolesti gore od do sada poznatih posledica vakcine.

Prošla godina je bila proglašena za godinu medicinskih sestara i babica, ne znajući da će i zaista one biti na prvoj liniji borbe protiv tada, virusa u zaletu. Pojava i širenje nepoznatog virusa i oboljenja koje izaziva, podsetila je sve na ključnu ulogu zdravstvenih radnika. Zato i ove godine svi relevantni apeluju na građane da budu savesniji i odgovorniji, jer su zdravstveni radnici umorni, izmučeni i pre svega nedovoljno ih je.

 

Kako pobediti anksioznost? Suočiti se sa njom!

Kako prevazići anksioznost

Da li sami i kako sabotiramo ili hranimo anksioznost? Pitanje je na koje psiholozi ne mogu da daju precizan odgovor. Ali se slažu da su ritam života, odnosi sa ljudima, dnevne obaveze … odgovorni za pojavu straha i panike. Slažu se i da je vreme pandemije, nesigurnosti i neizvesnosti znatno uticalo i na mentalno zdravlje ljudi.

S druge strane, veruje se da i da su oni, koji imaju predispozicije za ovo stanje, podložniji promeni raspoloženja više od osoba koji svakodnevno rade na jačanju svog mentalnog kapaciteta. Iako je sve teže održati fokus, izbeći neprijatna osećanja, praksa kaže da je najvažnije da se uoči problem i pokuša sagledati, ne samo iz negativnog ugla. U suprotnom donošenje bitnih životnih odluka, najpre su napor, a zatim prerastaju anksioznost koja “dozvoljava” problemu da nas proganja.

pročitajte još i : Da li su depresija i anksioznost zarazne?

Šta je anksioznost?

Prema rečima psihologa i psihoterapeuta dr Vladimira Mišića, aksioznost je neprijatno stanje strepnje, odnosno strašljivog isčekivanja da će se nešto loše desiti. Preciznije, po definiciji to praktično znači da ljudi u trenucima kada znaju da ih čeka neka opasnost imaju doživljaj da neće moći od iste da se zaštite, ali i da će dugo trpeti posledice.

Anksioznost se može pokazati u vidu napada panike, fobija, preterane brige, straha od smrti i bolesti, kao opsesivno – kompulzivni poremećaj, straha od javnog nastupa, nesanice, posesivnosti, ali se može uočiti i kroz probleme sa varenjem i seksualne poremećaje.

Anksioznost je alarm! Signal koji ukazuje da osoba ne može više da potiskuje, trpi i kontroliše određena osećanja sa kojima se suočava. To mogu biti strah, tuga, bes, bespomoćnost… Takođe, osećanja, koja se potiskuju, po pravilu su manifestacija različitih trauma stečenih tokom života.

Psiholozi kažu da jedno osećanje predstavlja skup najrazličitih trauma, te, na primer, ako osoba ima strah od otvorenog prostora to može značiti da ona ima strah od gubitka ili emocionalnog povređivanja. A što je posledica ranijih loših iskustava kao što su emocionalno, fizičko ili seksualno zlostavljanje, a kada se osoba osećala vrlo ranjivo, nezaštićeno i bespomoćno.

Kako mozak pamti takve stvari u svakoj sledećoj situaciji, koja dovodi to sličnih stanja (nesigurnost i bespomoćnost), aktivira će se upozorenje, odnosno anksioznost. Vrlo opasna pojava kod anksioznosti je što ona ima potrebu da kontroliše sva osećanja. Ona se najjednostavnije može opisati kroz situaciju u kojoj čoveka mrzi da izbaci đubre, te ga gura pod tepih. On smeće ne vidi, ali vremenom oseća smrad koji se širi oko njega.

pročitajte još i : Pisanjem pisama pobedite anksioznost

Šta ne treba raditi?

Izreka kaže da ono čemu se opiremo to postajemo. Zato stručnjaci savetuju da se sa anksioznošću ne treba boriti, već da se sa njom suočimo i to bez analiza.

Borbom protiv anksioznosti mi nju zapravo održavamo. Mentalno pokušavamo da kontrolišemo opsesivne misli, brigu, strah od bolesti, dok fizički tu borbu prati stezanje mišića, a što dovodi do hroničnih bolova. I upravo je to ono što “hrani” anksioznost, a ona tako postaje jača, dok se osoba oseća iscrpljeno i neprijatno.

Izbegavanjem svih situacija, koje bi mogle nju izazvati, poput vožnje autobusom, odlaska kod lekara ili upoznavanje ljudi, čovek samo pojačava anksioznost. Stručnjaci navode, da osoba, koja svaki put kada pobegne od situacije, zapravo potvrđuje svoju bespomoćnosti i nemoć da podnese anksioznost.

Jednako opasna je i mentalna borba koja se ogleda u analizama misli. Osoba koja ih preterano analizira pokušavajući da ih kontroliše, samo jača anksioznost. Nasuprot tome je somatizovanje. Pokušaj osobe da ne misli o svojim osećanjima, te se ona ispoljavaju kroz, na primer, tenziju, glavobolju ili visok pritisak.

Prvi korak u borbi protiv anksioznosti je odustajanje od kontrole anksioznost i drugih neprijatnih osećanja. To neće značiti da gubite kontrolu u ponašanju, kažu psiholozi, već da odustajete od potiskivanja anksioznost. Zato je neophodno prestati sa gore navedenim i potpuno se suočiti sa anskioznošću, bez otpora i analize.

Osam decenija od bombardovanja Beograda

Danas se navršava 80 godina od kako je nacistička Nemačka bombardovala Beograd. Pre osam decenija, a bez najave, 6. aprila 1941. godine ovim napadom, na području Kraljevine Jugoslavije, započeo je Drugi svetski rat. Bila je to reakcija nacističke Nemačke na odbijanje Jugoslavije da pristupi Trojnom paktu.

Prema istorijskim zapisima, vest o tome da Jugoslavija neće stati uz naciste razbesnela je Hitlera, koji je još 27. marta, čim je čio za demonstracije koje su se dešavale, a kao poruka naroda da se neće prikloniti Trojnom paktu , doneo odluku da se bombarduje Beograd i okupira Jugoslavija.

“Vazdušni napad na Beograd 1941. godine imao je prvenstveno političko-teroristički karakter i nije imao ništa zajedničko sa ratom. To bombardovanje iz vazduha bilo je stvar Hitlerove sujete, njegove lične osvete”, izjavio je nemački feldmaršal fon Klajst na suđenju posle rata.

Sile Trećeg rajha su bombardovale Beograd koristeći 484 bombardera, a operacija je imala naziv “Strašni sud”, a prema nekima, “Odmazda”. Kako je zapisano, tajni znak za početak napada je bila je kompozicija Andreasa Leonarda, “Uvertira u marš princa Eugena“, koja je emitovana preko Radio Berlina u 5.20 sati ujutro na dan bombardovanja.

Ideja da se emituje marš bila je Jozefa Gebelsa, ministra propagande Nemačke, kako bi nacisti postigli efekat iznenađenja. Beograd je bombardovan u četiri naleta 6. aprila, pa 7, 11. i 12. aprila 1941. godine, a ukupno je upotrebljeno oko 440 tona bombi.

Nekoliko sati pre napada na Beograd, specijalne nemačke jedinice zauzele su i Sipski kanal u Đerdapskoj klisuri. Država je kapitulirala 17. aprila, a tadašnja vlada i maloletni kralj Petar Drugi Karađorđević pobegli su iz države u London.

Prva žrtva

“U prvom naletu trebalo je da srušimo Narodnu biblioteku, pa tek onda ono što je za nas vojnički bilo interesantno”, to je izjavio na suđenju posle rata nemački general Aleksandar Ler dodajući da je ta institucija odabrana za prvu žrtvu, jer je u njoj sačuvano ono što je vekovima činilo kulturni identitet tog naroda. Ler je zbog ratnih zločina streljan u Beogradu 1947. godine, a njegova unuka Sibila Ler, prešla je u pravoslavlje i zamonašila se.

U bombardovanju Narodne biblioteke uništen je fond od 354.000 naslova monografskih publikacija, oko 500.000 svezaka, 1.365 rukopisa. A stradalo je i kulturno nasleđe nastajalo u periodu između 12. i 17. veka.

Kapetan Miloš Žunjić

Piloti Jugoslovenskog kraljevskog vazduhoplovstva vodili su herojsku borbu nad nadmoćnom nacističkom avijacijom. Među njima je bio i kapetan Miloš Žunjić. U naletima neprijateljske vojske od 6. do 12. aprila naši piloti su uspeli da obore 48 nemačkih aviona.

Kapetan Žunjić rođen je 16. aprila 1907. godine u Valjevu, a završio je pilotsku i lovačku školu, kao i vazduhoplovnu školu gađanja. Pre bombardovanja Beograda, pet meseci je sa svojom eskadrilom obezbeđivao Jadransku obalu iz Mostara. Istorijski spisu kažu da je pilotima iz Komande saopšteno da imaju tek toliko vremena da se pozdrave sa najmilijima. Okupili su se u kafani “Zora”, gde su naredbu o poletanju čekali uz muziku, ne pijući ništa od alkohola. Oko jedan sat nakon ponoći primili su poziv.

Bio je to momenat za koji su se piloti pripremali. U istorijskim analima stoji da je kapetan Žunjić rekao saborcima: Za mnom! Pali i poleći po patrolama”, a što će ostati upamćena rečenica. Kapetan je oborio jedan nemački bombarder, međutim njegov avion su teško oštetili nemački, te je bio primoran da padobranom iskoči iz aviona.

Spuštajući se piloti Luftvafea su pucali u njega i ubili ga. Taj čin je upravo bio u suprotnosti od nepisanog pravila da kada pilot iskoči iz aviona on prestaje da bude meta. Njevog telo palo je u reku Tamiš u blizini sela Glogonj, a iz koje su ga izvukli ribari, a meštani tajno sahranili.

Brojke

Tačan broj žrtava bombardovanja Beograda nije utvrđen, a bivši britanski premijer Vinston Čerčil je 12. aprila 1941. godine izjavio da je broj žrtava bio oko 17.000. Prema informacijama vlasti u Beogradu poginulo 2.500 građana, a prema nemačkim izvorima, bilo je 1.700 žrtava.

U bombardovanju porušeno je 627, a oštećeno preko 8.000 zgrada. Oštećen je i deo Starog dvora, kao i Vaznesenjska crkva u kojoj je bilo vernika. Nakon šest dana konstantnog bombardovanja,12. aprila, u Beograd su ušli okupatori. Istovremeno sa napadom na Jugoslaviju 6. aprila, nemačke snage započelu su operaciju slamanja Grčke.

Odbrana Beograda 06.04.1941.

U Evropi: neko se otvara, neko zatvara

Najveću studiju o dugotrajnoj koroni uradila je Kancelarija za nacionalnu statistiku (ONS) iz Ujedinjenog Kraljevstva. Prema dobijenim podacima, gotovo svaka sedma osoba, koja je bila pozitivna na kovid19, simptome oseća i tri meseca kasnije.

Kako je navedeno, od 20.000 ljudi, koliko je učestvovalo u istraživanju, a koji su bili pozitivni na koronu, 13,7 odsto osećalo je simptome još najmanje 12 nedelja. Dok je petina ili 21 odsto imala simptome pet nedelja nakon testiranja. U istraživanjusu učestvovali ljudi koji su oboleli u periodu od aprila prošle godine do marta ove plus kontrolna grupa, za koje se veruje da nisu imali koronu.

Dalje se zaključuje, da su žene češće prijavljivale dugotrajnu koronu od muškaraca, njih 14,7 odsto u poređenju sa 12,7 odsto. I to najviše je bilo žena starosti između 25 i 34 godine. A od onih koji su sami prijavili dugotrajnu koronu, najviše trpe ljudi starosti od 35 do 69 godina i opet mahom žene, ali i oni koji žive u najsiromašnijim područjima, zaposleni u zdravstvom sektoru.

Britanski naučnici navode i da dugotrajna korona negativno utiče na svakodnevni život 674.000 ljudi. A njih 196.000 prijavilo da ih jako ograničava u ispunjavanju svakodnevnih aktivnosti.

pročitajte još i koji je vitamin važan za prevenciju oboljevanja od koronavirusa

Virus ne prenose vakcinisani

Nemački institut Robert Koh” saopštio je da vakcinisani ne prenose koronavirusa, tačnije mnogo je manja verovatnoća nego oni koji su testirani i negativni su. Prema izvještaju tog epidemiološkog instituta rizik prenosa koronavirusa kod osoba koje su vakcinisane, najkasnije 15 dana nakon primanja i druge doze vakcine, manji je nego kod osoba sa negativnim testom na koronavirus.

U skladu sa tim informacijama, Institut smatra da bi osobe koje su primile i drugu dozu vakcine trebalo  da budu oslobođene obaveznih testova i karantina. Te će tako vlade svih 16 pokrajina u Nemačkoj dobiti pomenuti izveštaj kako bi se što pre vakcinisane osobe oslobodile obaveze testiranja i samoizolacije.

Njima bi time mogao biti dozvoljen odlazak kod frizera, u specijalizovane prodavnice, ali i u muzeje za čiju posetu je sada neophodan negativni test.

Vakcinisani skoro svi

Gibraltar je gotovo pobedio epidemiju, zahvaljujući masovnoj vakcinaciji. Tamo je vakcinu iz Velike Britanije, primilo manje od 34.000 stanovnika i evropski je primer kako se epidemija može prevazići. Prema poslednjim informacijama kovid-pozitivnih nema.

Ukinute su zabrane izlaska, barovi i restorani rade kao i pre pandemije. Međutim, predstavnici vlasti igraju na kartu sigurnosti, te su maske i dalje neophodne u prodavnicama. A na nedavno održanom boks-meču bilo je 500 gledalaca i to samo oni koji su potpuno vakcinisani, ali su i testirani pred meč.

Inače, Gibraltar je vrhunac pandemije imao početkom januara, sa 172 nove zaraze dnevno, a smrt 94 osobe se povezuje sa virusom. U toj malenoj britanskoj prekomorskoj oblasti poslednjih dana je ispražnjeno kovid-odeljenje u lokalnoj bolnici “Sveti Bernard“.

Vakcinisani su i oko desetak hiljada ljudi koji žive u Španiji, ali rade na Gibraltaru. A u Andaluziji, susednom španskom regionu, situacija sa koronom je i dalje vrlo kritična. U ovoj oblasti funkcioniše neka vrsta kovid-pasoša, odnosno postoje potvrde kojima ljudi potvrđuju da su vakcinisani, a inače oko tri odsto ljudi odbija vakcinaciju.

pročitajte još i koje su to metode koje će nam pomoći da se oslobodimo straha od koronavirusa

Policijski čas

Do 20. aprila u Severnoj Makedoniji trajaće policijski čas od 20 sati do pet ujutro. Zatvorene su sve teretane, fitnes klubovi, sportski centri i teretane namenjeni vežbanju, a zabranjeno je i organizovanje ili održavanje bilo kakvih skupova. Od sutra biće zatvoreni i ugostiteljski objekti i kladionice.

Vlada Severne Makedonije usvojila je predlog kriznog štaba o potrebi strogog poštovanja zabrane okupljanja, pa je time dozvoljeno okupljanje četiri osobe u javnom prostoru, parkovima ili bilo kojoj otvorenoj površini.

Fitnes trendovi za 2021.

Nova normalnost je izraz koji je obeležio bezmalo godinu ipo dana. Epidemija koronavirusa uticala je na sve aspekte života i uslovila niz promena i nastanak novih rutina. Jedna od njih je veća zainteresovanih za vežbanje, što svakako jeste dobar trend.

U skladu sa tim i fitnes centri se trude da budu u korak sa novonastalom situacijom i olakšaju ljudima vreme fizičkih distanci i epidemioloških zabrana, a u cilju očuvanja i fizičkog i mentalnog zdravlja građana. No, i kada se okonča pandemija, nekih pravila ćemo morati da se pridržavamo, jer, kako kažu nadležni, virus neće nestati, te je na nama da mu ne dozvolimo gostoprimstvo.

Lista najvećih trendova

Fitnes centri su gotovo svuda u svetu zatvoreni odmah po izbijanju epidemije, pa su ljudi bili primorani da vežbaju u stanovima. A nova forma vežbanja “donela” je i nove trendove u fitnesu, te će ove godine u fokusu najpre biti trening koji spajaja duh i telo.

U ovu grupu spadaju joga, pilates, meditacija, vežbe disanja… U vrhu liste fitnes trendova našli su se zbog višestrukih benefita. Naime, oni su kombinacija mentalnih i fizičkih treninga. Takođe, ne zahtevaju mnogobrojne rekvizite niti posebno opremljen prostor, a pružaju sjajnu uvertiru za početak novog dana ili pomažu u oslobađanju od stresa nakupljenog u vremenu iza nas.

pročitajte još i kada se najefikasnije vežba

Jedna od najveći promena je korišćenje nosive tehnologije za vrema vežbanja. U poređenju za predhodnim alatima, poput brojača koraka, novi uređaji imaju mnogo više dodataka i usluga koje su vežbačima neophodne. Trenutno su hit pametni satovi kompanije realme. Ovaj uređaj meri puls, prati san, ima pedometar, podsetnik da treba voda da se pije … Ovaj sat ljudima omogućava kontrolu osnovnih aktivnosti i zahvaljujući tome skreće fokus sa negativnih sadržaja kojima su svakodnevno izloženi. Uz sat dostupna je i narukvica. Ona je manja i ima mogućnost praćenja devet aktivnosti, ali je kao i sat, vodootporna, te se može i po kiši koristiti.

Treći trend u fitnesu za 2021. godinu su virtuelni treneri. Ovo je jedna od logičnosti i direktna posledica zatvaranja prostora za vežbanje. Veliki broj fitnes instruktora je teretane zamenio onlajn vežbanjem. Trenizni i obuke se drže kroz video četove, a kako stvari stoje, taj trend će se nastaviti do kraja ove godine. Uprkos otvaranju prostora, mnogi će se i dalje držati mobilnih aplikacija, on-demand i virtuelnih personalnih treninga.

pročitajte još i : Nema opravdanja za lenjost

Aktivnosti na otvorenom, poput trčanja, planinarenja ili teretana na otvorenom su sjajna zamena za boravak u zatvorenom prostoru. Najpre benefit je svež vazduh, tu je i sunce, tačnije D vitamin, a povećava se i nivo kortizola, koji pozitivno utiče na zdravlje srca. Kod vežbanja na otvorenom  se ne koriste energenti kao pomagalo, poput struje, već se rabi lična snaga.

I kao zaključak iz navedenog, hit za ovu godinu su svakako lični treneri. Zbog epidemioloških mera i propisa kojima se zabranjuje okupljanje velikog broja ljudi na malom prostoru, za personalnim trenerima je sve veća potražnja.

Ovakvi treninzi, bilo u onlajn ili u offlajn svetu, kreirali su novi koncept u fitnes industriji. I svakako je jedan od načina kako da se dođe do što boljih ličnih rezultata. Personalni trener je taj, koji na osnovu sposobnosti, stanja i želja može da osmisli aktivnosti koji su jedinstveni i potpuno prilagođeni vežbaču.

Podaci FB korisnika, ponovo, javno objavljeni

Lični podaci kao što su telefonski brojevi, Fejzbuk ID, puno ime i prezime, lokacije, datumi rođenja, adrese e-mail pošte, biografije… procureli su pre par dana, tačnije 02. aprila ove godine. Posebno osetljivi novonastalom situacijom su milioni trgovaca kripto valutama. Da su ugroženi osetljivi lični podaci od preko pola milijarde korisnika Fejsbuka otkrio Alon Gal, tehnički direktor sigurnosne firme Hudson Rock.

Kako je napisao na Tviter nalogu, curenje podataka je povezano sa sigurnosnom greškom koja je prvi put otkrivena pre dve godine. A u januaru ove, prema njegovim rečima, postalo je poznato da su hakeri mogli da koriste informacije za pristup svim podacima FB korisnika.

Ovaj analitičar kaže i da bi sada stečene informacije hakeri i prevaranti mogli da koriste za razne vrste prevara, ali i da posluže u marketinške svrhe. U Srbiji je na ovaj način hakovano oko 162.898 profila, u Hrvatskoj 659.115, dok u BiH nema hakovanih profila.

pročitajte još i da li nas FB unesrećuje

Stručnjak za kibernetičku sigurnost, Gal, je u januaru ove godine objasnio i kako izgleda kada bot prodaje brojeve telefona FB korisnika na Telegramu. Ali, zasad nije poznato je li iko kontaktirao nadležne u Telegramu, kako bi se bot uklonio sa te platforme. Ali, i ako se isto otkloni, postoji mogućnost da će hakovani podaci i dalje biti dostupni negde na internetu ili dark webu.

Kako bi proverili da li se i vaš profil nalazi na listi hakovanih proverite preko stranice HaveIBeenPwned.com.

Radi se o servisu preko kojeg se može utvrditi da li su podaci korisnika pojavili u hakerskim bazama podataka. Potrebno je posetiti taj servis i upisati majl koji se koristi za prijavu na FB. Istu stranicu možete koristiti za proveru da li su lične informacije procurile u nekom od ranijih hakerskih napada na LinkedIn, Tumblr, Dropbox…

Dešava se i da pri hakerskim napadima procure i lozinke, te je neophodno isti promeniti. Stručnjaci savetuju da se lozinke češće menjaju i da se prave kombinacije slova, brojeva i znakova.

pročitajte još i kako da sakrijete svoj profil na FB-u

Društvene mreže svakako za cilj imaju da pojedinac izađe iz anonimnosti, međutim, niko ne želi da mu svi podaci budu i javni. Tako su se na internetu kao dostupni podaci pojavili i podaci za autentifikaciju naloga na Fejsbuku. IT stručnjaci, uz redovnu promenu podataka, savetuju i da se pridržavamo onog što su nas roditelji učili kada smo bili mali. A to je, da ne pričamo sa nepoznatima, da ako i pričamo, pazimo šta govorimo/pišemo, koje podatke ostavljamo…

A kao jedan od vrlo praktičnih vidova zaštite je da se ima dva broja telefona. Jedan koji bi se koristio za prijavu na društvene mreže, oporavak naloga, a koji čuva i lozinku korisnika. Na taj način se smanjuje mogućnost eksponiranja privatnih podataka.

pročitajte još i zašto Facebook blokira profile korisnicima

Već viđeno

U aprilu 2019. godine podaci FB korisnika su se pojavljivali tamo gde ne bi trebalo. To je tada otkrio UpGuard. Preciznije, radilo se o Amazonovim cloud serverima, te je tako potvrđeno da se, pre dve godine, a nakon Cambridge Analytica skandala, Fejzbuk kompromitovao više nego što je mislio da jeste.

To otkriće srozalo je vrednost kompanije za 120 i više milijardi američkih dolara. I uprkos tome, u Meksiko Sitiju otkriveno je da je Cultura Colectiva “uzela” podatke 540 miliona korisnika FB.

Četvrta međunadona naučno-stručna konferencija “Daroviti i okruženje – porodično, obrazovno, poslovno”

Mensa Srbije i partneri organizuju Četvrtu međunarodnu naučno-stručnu konferenciju “Daroviti i okruženje – porodično, obrazovno, poslovno”. Konferencija će se održati od 24. do 26. septembra 2021. u Beogradu u prostorijama Instituta za moderno obrazovanje, Masarikova 5. Predviđena je i mogućnost online prisustva za učesnike koji su sprečeni da prisustvuju lično.

Cilj ovogodišnje konferencije je razmatranje odnosa fenomena darovitosti i onih faktora koji direktno utiču na njeno prepoznavanje, podršku, razvoj i puno ostvarenje. Ti faktori su porodica, sistem obrazovanja i svet rada, poslovno okruženje, u kojem darovitost može da se ispolji u različitim domenima.

Konferencija je namenjena vaspitačima, učiteljima, nastavnicima, stručnim saradnicima, defektolozima, lekarima, zaposlenima u javnim servisima, administracijama i upravama, medijskim radnicima, studentima i svima drugima koji se u svom radu susreću i bave darovitom decom, mladima i odraslima, iz zemlje i inostranstva. Namenjena je i roditeljima i drugim članovima porodice darovitih pojedinaca. 

Pozivamo Vas da prijavite svoje učešće na Konferenciji u formi usmenog izlaganja, poster prezentacije, radionice, ili da učestvujete kao slušalac, bez izlaganja. Detaljnije o načinu prijavljivanja, formi izlaganja, iznosu kotizacije i drugim pitanjima možete pročitati na web sajtu konferencije.

Organizatori konferencije su: Mensa Srbije, Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača Novi Sad, Društvo defektologa Vojvodine, Udruženje vaspitača Vojvodine i Nacionalni centar za talente.

Partneri konferencije su: Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu, Prirodno matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, LINK Educational Alliance, Fondacija Dositej Obradović 1925, Alijansa prosvetitelja Srbije.

Konferencija će biti akreditovana kao oblik stručnog usavršavanja zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Republici Srbiji i doneće učesnicima 3 (tri) boda.