Početna Blog Strana 106

Podnošenje predloga za Oktobarsku nagradu

Od danas je moguće podneti inicijativu za dodelu Oktobarske nagrade za 2021. godinu. Svoje predloge uz obrazloženje mogu dostaviti građani, pravna lica, preduzeća, ustanove, političke organizacije i organi lokalne samouprave. Oktobarska nagrada Novog Sada dodeljuje se povodom obeležavanja 23. oktobra – Dana oslobođenja Novog Sada, kao društveno priznanje za izuzetne rezultate u radu, dela i najviša dostignuća i ostvarenja, postignuta u toku jedne ili više godina, u oblasti privrede, društvenih i drugih delatnosti.

Kako dalje navode iz Skupštine grada Novog Sada, ova nagrada se dodeljuje građaninu ili grupi građana za zajedničko delo ili ostvarenja, koji rade ili su radili na teritoriji Grada Novog Sada, kao i preduzećima, ustanovama i drugim organizacijama čije je sedište na teritoriji Grada.

Oktobarska nagrada dodeljuje se za izuzetna ostvarenja u oblastima nauke, kulture i umetnosti, odnosno svih vidova stvaralaštva, publicistike i novinarstva u svim oblicima informisanja, planiranja i uređenja prostora i naselja, arhitekture i graditeljstva, pronalazaštva, razvoja novih tehnologija i usvojenih novih tehnoloških sistema, unapređenja i zaštite životne sredine, prosvete i razvoja školarstva, sporta i postignutih sportskih rezultata, zdravstva i zdravstvene zaštite i socijalnog i humanitarnog rada.

Oktobarska nagrada se može posebno dodeliti učeniku i studentu kao pojedincu ili grupi za zajedničko ostvarenje i rezultate u naučnom ili umetničkom radu, kao poseban vid društvenog priznanja za stvaralaštvo mladih na teritoriji grada. Obrazložene inicijative za dodelu Oktobarske nagrade podnose se Komisiji za obeležavanje praznika, dodelu priznanja i međugradsku saradnju u zemlji i inostranstvu do 15. septembra 2021. godine, na adresu Skupštine grada Novog Sada, Ulica Žarka Zrenjanina broj 2.

Raniji dobitnici nagrade su:

2020.
Dr Nebojša Kuzmanović
Volonteri i volonterke Novog Sada
Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine

2019.
Prof. dr Ilija Kovačević
Milan Mumin

2018.
Izdavačko preduzeće “Pravoslavna reč”
Ansambl “Vila” SKUD “Železničar”
Doc. dr Miroslav Kopanja

2017.
Galerija Matice srpske
List “Dnevnik”

2016.
Muzička omladina Novog Sada
Udruženje penzionera Grada Novog Sada
Nenad Ćaćić

2015.
Kolo srpskih sestara eparhije Bačke
JKP “Gradsko zelenilo”
Ismet Atić

2014.
Matica srpska
Dr Dragana Ćorić

2013.
Prof. dr Pavle Budakov
Centar za prevenciju devijantnog ponašanja kod mladih “Target”

2012.
Milan Spasojević
Dr Drago Njegovan
Grupa odgovornih projektanata uređenja Keja u Novom Sadu: Vesna Pavićević, dipl. inž. građevine, Marina Sekulić, dipl. inž. građevine, Jan Pažitnai, dipl. inž. arhitekture, Dragana Miljković, dipl. inž. građevine, Duško Pilipovć, dipl. inž. građevine

2011.
Prim. dr Jovan Pfau
Mr Slavica Marković
Studentski kulturni centar Novi Sad (SKC)

2010.
Prof. dr Svetlana Lukić-Petrović
Prof. dr Radovan Pejanović
Institut za plućne bolesti Vojvodine

2009.
Boris Isaković
Stevan Zorić

2008.
Klinički centar Vojvodine
Stvaralačka omladina Novog Sada
Petar Dobić

2007.
Miodrag Lonić

2006.
Prof. dr Vukadin M. Leovac
Bora Sibinkić
Prof. dr Milijan Popović

2005.
Dipl. ing. Dragomir Lukić
Prof. dr Gojko Nenadić
Mr Ljiljana Đukić

2004.
Tadija Kačar

2003.
Prof. dr Endre Pap
Naučni institut za veterinarstvo Novi Sad

2002.
Prof. Anton Eberst
Tomislav Ketig
Boško Ivkov

2001.
Prof. dr Žarko Milošev
Prof. dr Dušan Pajić
Vera Vukašinović
Jovan Zivlak

2000.
Dr Srbislav Denčić
Dr med. sci Lazar Lepšanović
Dr sci biol. Ljiljana Lepšanović

 

Belgrade Youth Fair 2021

U interaktivnom onlajn formatu ove godine će se održati sedmi po redu Belgrade Youth Fair. Ovaj karijerni događaj zakazan je za 22. i 23. aprila. Kako je saopšteno iz organizacije, na sajmu će mladi imati priliku da se povežu sa mnogobrojnim poslodavcima i tako sebi obezbede praksu ili zaposlenje, ali i steknu mnogobrojna znanja za koja će dobiti besplatan sertifikat.

Program, koji se sastoji iz sajamskog i konferencijskog dela, trajaće od 10 do 17 časova. Cilj ove manifestacije jeste povezivanje mladih sa poslodavcima, kompanijama i institucijama. Ali i pružanje prilike da, u okviru besplatnih predavanja, radionica i edukacija, prošire svoja znanja iz različitih sfera, ali i da se upoznaju sa načinom funkcionisanja najuspešnijih kompanija u regionu i čuju kako izgleda biti deo takvog tima.

– I ove godine, zbog još uvek aktuelne situacije sa pandemijom, Belgrade Youth Fairće biti organizovan u interaktivnom online formatu, ali sa ispunjenjem svih očekivanja kandidata i poslodavaca – rekao je istakao je Miloš Čevizović, direktor projekta, a preneo, youth.rs.

Prema njegovim rečima, biće predstavljeni mnogobrojni programi praksi i zapošljavanja koje poslodavci i dalje nude uprkos situaciji u kojoj se nalazimo, a svi prisutni će moći da učestvuju na simulacijama intervjua, CV savetovalištu, kao i brojnim radionicama, nagradnim kvizovima i panel diskusijama.

Ove godine se očekuje još veći broj različitih poslodavaca, pa će biti i više šansi za pronalazak prakse/posla i učenja novih veština. Neke od tema konferencijskog dela projekta koja će držati najveći stručnjaci iz kompanija učesnica će biti:

Kako tražiti posao i kako se pripremiti za intervju;
Kako izabrati pravog poslodavca za sebe;
Karijerni put uspešnih ljudi;
Kako pronaći idealan posao;
Marketing i HR trendovi, biznis, informacione tehnologije.

Studenti i diplomci, kao i svi ostali koji traže novi posao, mogu da šalju svoje radne biografije za praksu/posao putem sajta www.youthfair.rs/prijavi-se/, a one će svim kompanijama koje učestvuju na sajmu biti prosleđene i dostupne do kraja godine.

 

Spisak najgorih lozinki: Da li je i Vaša tu?

Lozinka/pasvord je važan koliko i ključ stana u kojem živite, ocenjuju na portalu Make Use Of. Kako bi objasnili važnost iste objavili su nekoliko lista najgorih i lako „provaljivih“ šifri naloga. Ukoliko je je i vaša na nekoj od njih, možda je vreme da je promenite.

pročitajte još i: Budućnost (bez) lozinki

Firma za upravljanje lozinkama SplashData sastavila je listu 100 najgorih, koje biste definitivno trebali ostaviti iza sebe u ovoj deceniji punoj kršenja podataka. Među najčešćim se nalaze: „12345“, „lozinka“, „banana“ i „zmaj“. Procenjuje se da je oko 10 odsto ljudi koristilo bar jednu od 25 najgorih lozinki, a skoro 3 procenta koristilo je prvu sa liste. Prva grupa lozinki je ona u koju spadaju najlakše “provaljive”:

* Imena
* Datumi i rođendani
* Životinje
* Hrana
* Mesta
* Automobili

Kako objašnjavaju IT stručnjaci, mnogo ljudi, kao lozinke, koristi imena svoje dece, omiljenu hranu… Što nije dobra ideja, jer se takvi podaci lako mogu saznati na internet, recimo FB nalog. Drugu grupu, jednako ranjiva, čine ustaljene kombinacije brojeva i slova:

* 123456789
* 123456
* 0987654321
* 654321
* 111111
* 1q2w3e4r
* 112233
* 123123
* 123321
* abc123
* 1qaz2wsx
* zxcvbnm
* asdfghjkl

Ove kombinacije veliki broj servera automatski blokira, tačnije odbija nizove uzastopnih brojeva ili slova. Među lozinkama koje se odbijaju su i:

* Password1
* Qwerty123
* qwertyuiop
* sunshine1
* superman123
* lol123

Kako da napravite bolju lozinku?

Da biste kreirali jaču lozinku i ostali van liste, sledite sledeće savete kompanije Norton Securiti:

? Ne koristite lične podatke poput imena, imena kućnih ljubimaca i brojeve (iz adrese, socijalnog osiguranja, broja telefona ili rođendana). Ove informacije su često izložene na mreži, jer su potrebne za popunjavanje većine osnovnih obrazaca.

? Uopšte izbegavajte upotrebu pravih reči. Alati koji se koriste za probijanje lozinki prilično su efikasni u obradi reči iz rečnika, plus alfanumeričke kombinacije slova i brojeva. Umesto da koristite ime ili uobičajeni termin, koristite posebne znakove poput “&” i “$”. Iako je sjajan početak uklanjanja slova za posebne znakove koji se blisko podudaraju, poput zamene slova “S” sa “$”, to je najočiglednija varijanta tih rečničkih fraza. Što kreativniji postanete, manje je šanse da će alat za razbijanje lozinke lošim glumcima pomoći da pogode vašu kombinaciju.

možda vas zanima i : Informacije i podaci koje ne smete čuvati u telefonu

? Što duže, to bolje. Cilj je najmanje 10 znakova. Učvrstite uobičajene fraze. Zamislite nešto što ćete lako pamtiti, poput fraze iz pesme, i otežajte pogađanje. Dakle, pretvorite “100 flaša piva na zidu” u “100BoBotV”.

? Ne zapisujte lozinke. Ozbiljno, nemojte. Koristite menadžer lozinki da biste u pregledaču čuvali šifrovane kopije svih vaših korisničkih imena i lozinki.

? Redovno menjajte lozinku. Mnogi poslodavci na nivou preduzeća zapravo zahtevaju da promenite lozinke na svojim računima kako biste zaštitili celu organizaciju. Ovo biste trebali raditi i za sebe lično. To je zato što se lozinke javno objavljuju nakon povrede podataka, a kombinacije korisničko ime / lozinka prodaju se na tamnoj mreži. Što duže vaša lozinka stoji i festerira, to je veća šansa da će joj biti izložena u slučaju kršenja.

? Nemojte ponovo koristiti lozinke. Ako haker provali vaše podatke za prijavu na jednu veb lokaciju, svi vaši nalozi će biti ugroženi. Ako se mučite da nešto smislite, koristite generator slučajnih lozinki koji koristi sve parametre za koje kažete da ih koristi.

Dan borbe protiv buke: izbegavajte je!

ear muff to protect workers' ears

Svake godine 20. aprila se obeležava Međunarodni dan borbe protiv buke. To je globalna kampanja, koju je 1996. godine pokrenuo Centar za sluh i komunikaciju, a za cilj ima podizanje svesti o efektima buke na dobrobit i zdravlje ljudi. Buka se smatra ozbiljnom pretnjom po ljudsko zdravlje, koja može usloviti oštećenja sluha, uticati na radnu efikasnosti, a u psihološkom smislu, buka utiče na smanjenje tolerancije, porast anksioznosti i agresivnosti.

Svetska zdravstvena organizacija napravila je i listu neželjenih pojava koje su posledica izlaganja buci:

1. Ometa govor

2. Dovodi do emocionalnog i stresa u ponašanju

3. Mogućnost trajnog oštećenja sluha. Iznenadni glasni zvuk može prouzrokovati ozbiljna oštećenja bubne opne

4. Buka povećava šanse za pojavu bolesti kao što su glavobolja, krvni pritisak, srčana insuficijencija…

5. Dovodi do pojačanog rada srca, suženja krvnih sudova i širenja zenice

6. Buka može oštetiti jetru, mozak i srce

pročitajte još i Na ovim ostrvima nema automobila

Svetska zdravstvena organizacija kaže da bilo koji zvuk manji od 70 decibela nije opasan i da neće prouzrokovati štetne efekte na žive organizme. Međutim, zvukovi veći od 70 dB smatraju se opasnim. Prekomerna količina buke u okolini čini je nesigurnom za život u njoj. Povećanje buke dovodi do pada kvaliteta rada ljudi, što dovodi do smanjenje nivoa koncentracije. Međutim, buka utiče i na biljke i životinje i njihov rast i razvoj. Buka naročito pogađa starije ljude, jer su oni slabiji i njihovi organi vremenom stare. Trudnicama se takođe savetuje da se drže podalje od jakih iritantnih zvukova.

Zbog povećane buke 25 odsto Evropljana pati od poremećaja fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja, a više od 15 odsto ih ima poremećaje spavanja. Prema istraživanjima, polovina stanovnika gradova izložena je u toku dana nivoima buke od 55 decibela. Trećina njih buci od 55 do 65 decibela, a 15 odsto trpi buku iznad 65 decibela.

Ljudi su svakodnevno izloženi komunalnoj ili opštoj buci, kao i onoj u zatvorenim životnim prostorima. U zavisnosti od lokaliteta buka može biti trajna, isprekidana i udarna. Inače, zvuk je vrsta energije koja se prenosi zvučnim talasima od izvora do ljudskog uha, a meri se bukomerima, uređajima koji analiziraju amplitudu i frekvenciju, odnosno spektar zvuka.

možda vas zanima i Kako buka utiče na decu?

Ljudsko uho je poput zvučnika i registruje ono što nas okružuje, saobraćaj, industrija, građevinski i javni radovi, rekreacija, sport, zabava… U zatvorenom prostoru izvori buke su servisni uređaji, elektroakustički uređaji, kućni uređaji i buka iz susedstva. Saobraćaj je među najvažnijim izvorima buke, čak 80 odsto zagađenja bukom u gradovima uzrokuju automobile.

Sluh je naše najosjetljivije čulo, a sastoji od spoljašnjeg, srednjeg i unutrašnjeg uha, slušnog nerva i slušnih centara u mozgu. Ono je najsloženiji i najsavršeniji biološko-mehanički uređaj u telu, koji u zdravom stanju odgovara na zvučne nadražaje “frekvencije od 16-20. 000 Hz, jačine od 0-130 dB. Zvučni talas prolazi kroz rezonantni prostor spoljašnjeg uha, u srednjem uhu prelazi u vibracije, a u unutrašnjem uhu u elektrohemijske impulse koji putem slušnog živca informaciju o zvuku prenose u mozak”.

Nagluve osobe imaju prag sluha između 29 i 93 dB, a potpuna gluvoća postoji, ako je prag čujnosti iznad 93 decibela. Prvi znak oštećenja sluha su smetnje registrovanja visokih tonova, npr. ne čuje se cvrkut ptica, otežana je komunikacija mobilnim telefonom i otežano je razumevanje normalnoga govora uz nizak nivo pozadinske buke. Glavni simptomi su zaglušenost, šum, zvonjava u ušima (tinnitus), neprijatan bol, gubitak sluha i vrtoglavica.

Buka kod dece izaziva poremećaj koncentracije i pamćenja, a dugotrajna izloženost buci pogoršava postojeće hronične bolesti. Agresivno ponašanje zbog delovanja buke pojavljuje se iznad 80 dB, kažu istraživanja, a osobe koje žive ili rade u bučnom okruženju dva do tri puta su, u odnosu na neizloženu populaciju, u većoj opasnosti da dožive srčani infarkt. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 decibela, a pojedinačni zvučni nadražaji 45 decibela.

saznajte i šta su to Podesivi čepići za uši protiv spoljašne buke

Srbija ima Zakon o zaštiti od buke, dok u  Sloveniji policija koristi kompaktne uređaje na vozilima kojima prati buku prolazećih automobila. U slučaju da naiđu na vozača koji pravi veću buku nego što je propisano, na licu mesta izrične kaznu. Kod nas je to malo ili potpuno drugačije. A savet lekara je, a kako bi sačuvali zdravlje, izbegavajte buku!

Fondu: sir sa konjakom i hlebom

Fondue, fondi ili fondu povezuje ljubitelje sira, čokolade i mesa. Čudesno jelo koje se lako uklapa u svačiji život, a najraniji recept datira iz 1699. godine. Sastav i način pripreme, koji je preteča današnjem specijalitetu, objavljeni su u jednoj knjizi koja je štampana u Cirihu. Reč potiče iz francuskog jezika i znači topiti.

možda vas zanima i Da li je sirova hrana dovoljna za zdrav organizam?

Iako postoji nekoliko varijacija, reč fondue prvenstveno se odnosi na jelo koje se sastoji od topljenih sireva u kombinaciji sa vinom, konjakom ili rakijom. Služi se zajednički, iz keramičke posude, koja je na gorioniku, a u njoj se nalazi sir koji se otapa na taj način. U rastopljen sir se umaču komadi hleba. Ljubitelji fonda tvrde da su najbolji zalogaji oni koji se naprave sa sirom koji je ostao na dnu lonca. Kada se sva otopina u posudi potroši, ostane hrskava ploča sira, koja je nazvana le religieuse, i koja se na kraju struže.

Istorija fondua

Fondu potiče iz Švajcarske, gde se tokom zime i hladnih dana koristio očvrsli sir i ustajali hleb. Korišćeni su tradicionalni sirevi poput ementali i grujeri. Različiti regioni u Švajcarskoj, kao i Francuska i alpska Italija, koriste razne sireve. Vačerin, Apenzeler i Sbrinc se koriste u Švajcarskoj, u Francuskoj su to Komte, Bejufort i Rebločon, a u Italiji je idealan Fontina.

U kulturama širom sveta postoje jela slična ovom. Liče mu kineski vrući lonci i japanski šabu-šabu, u kojima su zalogajčići kuvanog mesa, morskih plodova ili povrće. Meksički kueso fundido služi se sa tortiljama, a ne sa hlebom, dok se bagna cauda u Italiji oslanja na pire inćuna zbog teksture i ukusa, a obično ga prati povrće.

pročitajte još i : Skriveni kod koji pokazuje da je hrana GMO

Vrste fondua

Sir nije jedina vrsta fondu. Fondu bourguignonne je varijacija koja sadrži vruće ulje umesto sira i komade mesa umesto hleba. Meso se, prvo nabodeno na dugačku viljušku, uroni u vrelo ulje gde se kuva, a služi se s asortimanom sosova za umakanje kao što su Bearnaise, aioli i sos od rena. Povrće i morski plodovi takođe se ponekad poslužuju uz fondu od vrućeg ulja.

Još jedna popularna varijacija je fondue au chocolat, ili čokoladni fondu. U lonac sa otopljenom čokoladom umaču se komadi voća, peciva ili, gotovo, bilo čega. Popularno je, za čokoladni fondu, da se koriste perece, beli slez, oblatne od vanile, keks, jagode, banane, jabuke, hrskave poslastice od pirinča…

Mnoge azijske kuhinje sadrže neku verziju vrućeg lonca, čija se najranija verzija pojavila u Kini i prethodi fondu pre nekih 2000 godina. Ali princip je isti: lonac je napunjen kipućom supom, u koji se stavljaju komadi mesa, morskih plodova, jaja, povrća i rezanaci. Sve to potapa dok se ne skuva. Meso se mora tanko iseći, kada se kuva u čorbi, za razliku od kockica mesa koje se kuvaju u vrućem ulju.

Fondu je najbolji u keramičkoj posudi, ali mogu da posluže i one nerđajućeg čelika ili emajliranog metala. Na tržištiu se, inače, nalazi komplet za spremanje ovog specijaliteta.

možda vas zanima i Feng šui i sezonska ishrana

Šta sve može da se koristi:

Čips od krompira ili tortilje; Pereci; Kobasice; Komadi ćuretine, šunke ili pečene govedine; Sirovo povrće (brokoli, karfiol, čeri paradajz, šargarepa…); Pečene krompir; Kuvani škampi; Pečurke;

fondu

Kako napraviti fondu

Trik u pravljenju fondu je osigurati da se sir topi glatko i bez odvajanja. To se postiže dodavanjem skroba, kao što je kukuruzni skrob, koji deluje kao emulgator. Tradicionalni fondu od sira pravi se sa rakijom zvanom Kirschvasser, koja se pravi od višnje. Ovom rakijom – Kirč možete zameniti konjak, ali se ne savetuje da se koristi liker od višanja, jer će biti preslatko.

Fondu, originalni, se pravi u keramičkom loncu na ploči šporeta, a zatim se premešta na sto gde ga zagreva mala sveća ili sličan izvor toplote ispod.

Kako bi napravili fondu potrebno je pomešati kukuruzni skrob i Kirč kako bi se dobila kašu. Zatim se dodaje šolja vina i smešu treba lagano kuvati, pre nego što se dodaju komadi sireva. Sir isečen na komadiće treba dodavati postepeno, mešajući dok se ne otope. Začinite solju, biberom i muškatnim oraščićem.

Recept za fondu

Sastojci: 1 čen belog luka; 450 g grijer sira; 225 g ementaler sira; 1 čaša suvog belog vina; 1 kašičica kukuruznog skroba; 1 kašičica limunovog soka; 1 kašičica rakije od višanja; crni biber; muskatni oraščić

Umesto grijer sira koji se teško nalazi i poprilično je skup, može bilo koji drugi, jedino je bitno da se lako topi. Adekvatna zamena u tom slučaju jesu čedar i gauda. Kirč je vrsta brendija, ali umesto njega može bilo koji drugi, konjak ili votka.

Priprema: Prepolovite čene belog luka, pa njime temeljno premažite posudu sa unutrašnje strane. Odstranite beli luk, a zatim ubacite sireve koje ste prethodno narendali, belo vino, kukuruzni skrob i sok od limuna. Pustite da se sve polako otopi i sjedini na srednje jakoj vatri. To će trajati oko 5 minuta, a za to vreme mešajte fondu drvenom varjačom. Dodajte Kirč, dosta mlevenog crnog bibera i malo izrendanog muskatnog oraščića. Smanjite vatru, i nastavite da mešate još oko 10 minuta

Više recepata možete videti OVDE

Objavljena ažurirana Lista kvalifikacija

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je u saradnji sa Agencijom za kvalifikacije objavilo ažuriranu Listu kvalifikacija Republike Srbije za sve nivoe obrazovanja.

Ažuriranje Liste kvalifikacija Republike Srbije realizovano je u skladu sa obrazloženim molbama pojedinaca i ustanova iz sistema obrazovanja, prispelih nakon njenog prvobitnog objavljivanja krajem 2020. godine.

Lista kvalifikacija Republike Srbije je relevantan izvor podataka o kvalifikacijama u Srbiji i osnovna baza podataka za registre koji će biti uspostavljani u okviru Jedinstvenog informacionog sistema prosvete, a posebno Registra NOКS-a koji će osigurati da sistem kvalifikacija Republike Srbije bude transparentan, uporediv i prepoznatljiv domaćoj i inostranoj javnosti.

Registar NOКS-a vodiće Agencija za kvalifikacije u elektronskom obliku. Podaci iz Registra NOКS-a biće otvoreni i dostupni preko zvanične internet stranice Agencije za kvalifikacije, koja će se voditi dvojezično – na srpskom i engleskom jeziku.

Preuzmite i Uputstvo za upotrebu šifarnika kvalifikacija.

 

Šta sve (ni)ste znali o kikirikiju?

Kikiriki spada u super hranu, što je potvrđeno i 10-godišnjim istraživanjem Institutu za javno zdravlje u Bostonu (Harvard School of Public Health).

Ono je pokazalo da konzumacija 200 grama mešanih orašastih plodova nedeljno značajno utiče na smanjenje rizika od srčanih bolesti za 35 odsto. Ali, ako se umesto te mešavine pojede kikiriki, rizik se smanjuje dvostruko.

pročitajte još i Ovaj test određuje alergijsku reakciju na kikiriki

Ima stručnjaka koji pišu o kikirikiju kao dijetetskoj namirnici, ne zato što je siromašan kalorijama, jer on to nije, već zato što u obliku maslaca za mazanje, izaziva smanjenje apetita, pa se tako i uprkos njegovoj velikoj kalorijskoj vrijednosti, kilogrami gube. Objašnjenje ovog fenomena relativno je jednostavno: kikiriki se sastoji od proteina, biljnih masnoća i rastvorljivih vlakana koja odlično “pokriva” glad.

Kikiriki sadrži oko 28 odsto proteina, 50 odsto ulja i 18 odsto ugljenih hidrata. Inače kikiriki nije orašast plod, već je mahunarka srodna pasulju i sočivu. Ova biljka potiče iz Južne Amerike, a oko 1500. pne. u Peruu koristili su kikiriki kao žrtveni dar i zatrpali ih mumijama kao pomoć u duhovnom životu.

Zanimljivosti

Za teglu kikiriki putera od 340 grama potrebno je oko 540 kikirikija. A prema zakonu, bilo koji proizvod sa oznakom “puter od kikirikija” u Americi mora da sadrži najmanje 90 odsto kikirikija. U ovoj državi kikiriki čini dve trećine svih sličnih plodova koji se konzumiraju.

Da bi se “proizvelo” 28 grama kikirikija potrebno je oko 5 litara vode, dok je za istu količinu badema potrebno 80 litara. Inače, puter od kikirikija je prvobitno napravljen za ljude bez zuba. Amerikanci svake godine pojedu dovoljno maslaca od kikirikija da pokrije pod Velikog kanjona. Odnosno, pojede više od šest kilograma kikirikija i proizvoda od putera od kikirikija. Dok prosečni Evropljanin pojede manje od jedne kašike putera kikirikija godišnje.

Prosečna farma kikirikija je 200 hektara, jedan hektar biljaka daje oko 2.860 kilograma kikirikija, od čijeg maslaca bi se moglo napraviti 35.000 sendviča. Prema Little Brovnie Bakers-u, pekari i poslastičari koriste oko 230.000 kilograma putera od kikirikija nedeljno za pečenje poznatih kolačića koje prodaju izviđači.

možda vas zanima i Ovo su jako bitni antioksidansi za naše zdravlje!

Kikiriki svake godine doprinosi američkoj ekonomiji više od 4 milijarde dolara. U SAD, godišnja proizvodnja kikirikija (oko 1,5 miliona tona godišnje) često premašuje proizvodnju pasulja i graška zajedno. Indija i Kina zajedno proizvode gotovo 2/3 trećine svetskog useva. A, širom sveta oko 2/3 trećine useva kikirikija prerađuje se za ulje kikirikija. Samo ulje čini 8 odsto svetske proizvodnje jestivog ulja.

Astronaut Alan Šepard poneo je sa sobom kikiriki na mesec. Šest gradova u Americi u svom nazivu sadrže i ime kikiriki:

  • Peanut – Kalifornija;
  • Lower Peanut – Pensilvanija;
  • Upper Peanut – Pensilvanija;
  • Peanut – Pensilvanija,
  • Peanut – Tenesi;
  • Peanut – Zapadna Virdžinija

pročitajte još i Pistaći su najbolji prijatelj našeg mozga

Poznate su četiri različite vrste kikirikija: Runner, Valencia, Spaniš i Virgnia, a ponekad ga zovu i mleveni orah ili mleveni grašak, jer kikiriki raste pod zemljom. Zanimljivo je i da se u čvoru između dve polovine kikirikija nalazi embrion.

Recept

Kikiriki korpice

Potrebno: 500 gr kikiriki puter; 450 gr maslaca; 550 gr šećera u prahu; 200 gr crne čokolade;

Način pripreme: zajedno rastopiti kikiriki puter i maslac, na pari ili u mikrotalasnoj rerni. Otopini dodati šećer u prahu i sve izmešati. Masu podeliti na dva dela. Jedan deo staviti u papirne korpice i odložiti ih na pola sata u frižider. U drugu polovinu umešati čokoladu otopljenu na pari i 50 grama preostalog otopljenog maslaca. Tu masu rasporediti preko one iz frižidera. Pre služenja potrebno je bar 4 sata da bi se sva masa sjedinila.

Rat zbog belog luka

Beli luk (Allium sativum) je od davnina poznat kao vrlo moćan prirodni lek. Uzgoj belog luka započet je pre nekih 4.000 godina, čineći ga jednom od najstarijih i prvih biljaka koje su ljudi gajili.

Kao sredstvo za aromatizaciju hrane, upotreba belog luka datira još od 7.000 pne. Arheološki nalazi otkrivaju da je bio prilično u upotrebi tokom neolita.

Zapisi kažu i su stari Egipćani, u vreme građenja piramida svojim robovima davali beli luk kako bi ih održali u dobroj kondiciji. Za vreme Tutankamonove vladavine, za 15 kilograma belog luka mogao se kupiti zdrav rob.

Belim lukom je Hipokrat lečio rak grlića materice. Grčki vojnici, pa čak i olimpijski sportisti dobijali određene količine belog luka pre bitke, odnosno meča, kako bi njihovi uspesi bili bolji. Neveste u drevnoj Grčkoj nisu nosile cvetne bukete, već su se oni sastojali od glavica belog luka i drugog bilja.

pročitajte još i Zašto je dobro jesti beli luk?

Na Tibetu ovo povrće je u gotovo svim receptima, od kojih su neki stari više od 2.000 godina. A prema nekim budističkim tradicijama, smatra se da je beli luk stimulans agresivnog ponašanja i seksualnih želja, pa je stoga jesti beli luk zabranjeno. Nauka beleži i da postoje ljudi koji se plaše belog luka. Ovo je u osnovi fobija koja se zove Alliumphobia.

U srednjoevropskom folkloru beli luk je nekada bio moćno sredstvo za odbijanje vampira, vukodlaka i demona. U tu svrhu belim lukom su se mazale ključaonice i dimnjaci, ali su se kačili i venci od belog luka na prozore ili pravile ogrlice. Beli luk potiče iz Centralne Azije, međutim, njegovo ime je izvedeno iz dve anglosaksonske reči.

Te dve reči su Gar i Lac. Gar znači koplje, a Lac biljka. Chicagaoua je indijanska reč za varijantu divljeg belog luka. Od ove reči je i nastalo ime Čikago! U SAD postoji Nacionalni dan belog luka i proslavlja se 19. aprila svake godine. Kalifornija je najveći proizvođač belog luka u Americi, čineći 90 odsto ukupne USA proizvodnje belog luka. Međutim, globalno gledajući Kina je ubedljivo dominantna na tom tržištu, u njoj je oko 2/3 svetske proizvodnje.

možda vas zanima koji su to 7 razloga zašto treba da jedete beli luk svaki dan!

Pijavice jako vole beli luk. Tako da će oni koji mirišu na njega pijavice privući za samo 14,9 sekundi, dok oni koji nemaju taj miris za 44,9 sekundi! Beli luk je u Veliku Britaniju donet sa Mediterana 1548. godine, a 1564. godine Lonicerus, nemački profesor i lekar, preporučio je upotrebu kod niza kožnih bolesti.

Sam Luj Paster, poznati mikrobiolog, je 1858. godine prvi uočio da je beli luk ubio bakterije te ga preporučio kao efikasan lek protiv njih. Antiseptična svojstva belog luka potvrđena su u suzbijanju kolere 1913. godine, trbušnog tifusa i difterije 1918. godine, a francuski fitoterapeut Lekrek je beli luk uspešno koristio kao preventivni lek tokom velike pandemije gripa, tzv. Španska groznica, 1918. godine nakon Prvog svetskog rata.

Beli luk se takođe koristio u lečenju nemačkih vojnika tokom Prvog svetskog rata. Iako je penicilin već bio u upotrebi do Drugog svetskog rata, ruska Crvena armija je nastavila da koristi beli luk, te otuda i potiče naziv ruski penicilin ili prirodni antibiotik.

Još 1944. godine masna, bezbojna, nestabilna supstanca nazvana alicin izolovana je iz belog luka, a kasnije je ustanovljeno da ima jaku baktericidnu moć. Tokom epidemije gripa u Americi tokom 1917. i 1918. godine ljudi su nosili ogrlice od belog luka kada su izlazili u javnost.

Ekonomska borba dva tržišta

Kao i sve što donosi profit donosi i probleme, kako one diplomatske između država tako i među samim proizvođačima. Prema pisanju medija, Kinezi zahvaljujući tržištu u USA godišnje zarađuju oko 128 miliona funti, iako su pre dve decenije na tom poslu obezbeđivali oko 8 miliona. Sa uvozom, opala je tamošnja domaća proizvodnja na 88 miliona funti, u Kaliforniji 2005. godine, sa 122 miliona funti koliko je bila vrednost 2001. godine.

Kineski beli luk je za razliku od kalifornijskog bio upola jeftiniji, a kutiju belog luka od 30 kilograma, isporučenu iz Kine, mogla se pazariti za samo 18 dolara, dok beli luk gajen u USA koštao 30 dolara. Ozbiljan se rat zbog belog luka vodi u Americi. Američki proizvođači su, pre koju godinu, čak tražili od svoje vlade da nametnu carinu od 376 posto na kineski beli luk. S druge strane, Kinezi su u Ameriku izvozili ono što nisu mogli da prodaju na svom tržištu – očišćen i uglavnom pun hemikalija. Po kineskim zakonima zbog takvog belog luka mogle se završiti i u zatvoru.

pročitajte još i Zašto jesti mladi luk svaki dan?

Uprkos visokim cariskim nametima, Kinezi su svoju robu na američko tržište ubacili preko trećih zemalja kao što su Vijetnam i Japan, a bilo je i slučajeva u kojima su falsifikovani papiri u delu koji se odnosi na poreklo robe.

Ono što je posledica rata Amerike i Kine, a zbog belog luka, je da danas u USA ima svega nekolicina proizvođača, dok ih je pre deceniju bilo tri puta više. Ekonomskoj borbi u kojoj Kinezi pobeđuju, doprineli su i sami ratari iz Kalifornije, koji su, kako ne bi izgubili svoje klijente i sami počeli da uvoze beli luk iz Argentine i Meksika, jer domaći usev nije mogao da zadovolji potrebe američkog tržišta tokom cele godine.

Alopecija: uzroci i dijagnostika

Alopecija je naziv za opadanje kose i odnosi se na ono stanje koje uzrokuje ćelavost. Istraživanja su pokazala da gotovo 50 odsto muškaraca doživi neki oblik gubitka kose pre svoje 50. Godine života. Za razliku od njih, žene češće gube kosu posle 50-ih i to u periodu menopauze

Ova vrsta gubitka kose nije bolno stanje, ali je neprijatno i može uticati na samopouzdanje osobe. Međutim, alopecija ne znači da može doći samo do opadanja kose, u nekim slučajevima osobe mogu izgubiti i dlake na obrvama, trepavice, u retkim slučajevima i malje po telu.

Uzroci alopecije

Nasledni faktor spada u najčešće uzroke, a sam gubitak se javlja postepeno, tačnije po određenoj šemi osoba gubi kosu. Hormonske promene mogu biti različite kao što su one u trudnoći, nakon porođaja, u menopauzi, kod problema sa štitnom žlezdom ili dijabetesom.

Infekcije skalpa su posledica nekih gljivičnih oboljenja i izazivaju simptome kao što je seboroični dermatitis koji vodi ka alopeciji.

Pojedini lekovi, poput onih koji se koriste u lečenju raka, depresije, srčanih problema ili kontraceptivne pilule, mogu uzrokovati alopecije. Takođe i višak vitamina A može dovesti do ove vrste gubitka kose. Ne treba zanemariti ni uticaj stresa, fizički i emotivni napori često za posledicu imaju alopeciju.

Muškarci mnogo češće gube kosu u odnosu na žene i kod njih je prisutna androgenetička alopecija, i najčešće je nasledna. Istraživanja pokazuju da je u pitanju višak muških hormoma koji utiču na folikul dlake i to hormona dihidrotestosterona (DHT), koji nastaje iz testosterona.

Podela u odnosu na tragove koje ostavlja

Alopecija areata odnosi se na gubitak kose u pečatima. To stanje može da se popravi, odnosno izleči, ali i da se ponovi. Ovakvoj vrsti opadanja podložni su podjednako i muškarci i žene, a u poslednje vreme utvrđeno je i da najviše pogađa tinejdžere i adolescente. Istraživanja pokazuju da je ovaj alopecija poremećaj imunog sistema, te tako sam imuni sistem oštećuje folikule dlake. Ukoliko folikuli nisu u potpunosti oštećeni, kosa će ponovo izrasti.

Alopecija areta se, međutim može razviti u teže oblike ćelavosti. U tu grupu spadaju alopecija totalis (potpuni gubitak kose), alopecija univerzalis (pored kose opadaju dlake i sa drugih delova tela) i anageni efluvijum (najčešći oblik koji se javlja kod osoba bile izložene hemoterapiji).

Telogeni efluvijum je oblik alopecije koji se opisuje kao tanjenje kose. Za razliku od gore pomenute, kosa ne opada u pečatima ili u potpunosti, nego se proređuje. Ovo je u većini slučajeva privremeno stanje, a uzroci su stres, hormonske promene, loša ishrana.

Ožiljna alopecija predstavlja trajno oštećenje folikula dlake i posledica je određenih stanja kože poput ožiljaka. Trakciona alopecija se odnosi se gubitak kose zato što je koren dlake stalno izložen izvlačenju. Preciznije, svakodnevno nošenje zategnutih frizura dovodi do pojave ove vrste alopecije.

TrihoTest šta je?

Utvrđeno je da je alopecija areata – opadanje kose u pečatima najčešći oblik gubitka kose i može biti uslovljeno genetskom predispozicijom. A kako bi se sa sigurnošću utvrdilo šta je tačan uzrok gubitku vlasi, od skoro se radi TrihoTest, kojim se, između ostalog, utvrđuje vrsta i stepen upalnih procesa, kao i androgeni efekti, vazodilatacija i cirkulacija krvi. On analizira podatke u vezi sa sintezom kolagena, metabolizmom vitamina i minerala.

Zahvaljujući tom testu lekarima se pružaju neprocenjive informacije koje će biti podrška u daljoj terapiji. Test se radi tako što se pacijentu uzima bris iz unutrašnjosti usta, kako bi se uzeo uzorak DNK. Pacijent popunjava upitnik kako bi dao odgovore na pitanja koja uključuju starost, visinu, težinu i druga medicinska stanja osobe. Uzet bris se iz Srbije šalje u Španiju na analizu. Nakon par nedelja sa rezultatima, lekar će dobiti detaljnu genetsku analizu i predloženu listu lekova koji bi se mogli koristiti u lečenju.

Izvor: Healthdirect

Kultura je temelj društva, a on se urušava

Na listi najugroženijih lokaliteta su zgrada Glavne pošte u Skoplju, manastir Visoki Dečani na Kosovu i zagrebački kompleks groblja Mirogoj.

Prošle godine na listi, nevladine organizacije za očuvanje kulturne baštine Evropa nostra, bile su Beogradska tvrđava zbog izgradnje gondole, kao i zgrada albanskog Narodnog pozorišta u Tirani koja je demolirana.

Manastir Visoki Dečani su 2004. godine upisani na UNESCO-u listu svetske baštine, a dve godine kasnije i na listu ugrožene svetske baštine. Ovo zdanje je jedno od najpoznatijih manastira Srpske pravoslavne crkve i jedan od najbolje očuvanih srednjevekovnih spomenika Evrope. Izgrađen je u prvoj polovini 14. veka, a zadužbina je kralja Stefana Dečanskog i cara Dušana.

– Jedinstven spoj elemenata istočnih i zapadnih umetničkih izraza, enciklopedijski kolaž fresaka u srpsko-vizantijskom stilu, kao i spoj romaničko-gotičke arhitekture i skulpturalne dekoracije, Dečane čine jednim od najistaknutijih primera kulturno-istorijske celine svoje epohe – navode iz Evropa nostre dodajući da se na isti nalaze i Gračanica, Pećka patrijaršija i Crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Mirogoj je delo austrougarskog arhitekte Hermana Bolea i jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija Zagreba. Kompleks groblja čine još i park kao i umetnička galerija. Osnovan je 1876. godine, a ovo prvo groblje nije bilo u vlasništvu crkve, već grada Zagreba. Sama izgradnja je trajala do 1929. godine.

pročitajte još i Klimatska promene prete svetskoj baštini

Prošlog marta je Zagreb pogodio snažan zemljotres koji je znatno oštetio i sam Mirogoj. Na ovom groblju su sahranjeni brojni velikani, poput pisca Miroslava Krleže, pesnika Tina Ujevića, kao i košarkaša Krešimira Ćosića i Dražena Petrovića.

Glavna pošta u Skoplju liči na cvet lotosa kao simbol obnove posle zemljotresa. Objekat je izgrađen 1974. godine, po projektu Jana Konstantinova. Pošta u Skoplju, za vreme Jugoslavije, predstavnik je brutalističke arhitekture.

Tačnije, mnogo betona, ovde u formi cvetova lotosa koji simbolizuju obnovu i izgradnju Skoplja posle razornog zemljotresa 1963. godine u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi, a više od 100.000 je ostalo bez doma. Glavna pošta u Skoplju je 2013. pretrpela veliki požar, pa zgrada trenutno nema krov, a tokom godina su dodatnu štetu pravili kiša i sneg.

– Ukoliko želimo da učestvujemo u budućoj izgradnji Evrope i Balkana, moramo da čuvamo našu istoriju i kulturu, jer na taj način najlakše prepoznajemo pripadnosti široj evropskoj porodici. Iz svih tih razloga, celokupno društvo i institucije na svim nivoima vlasti bi trebalo da prebace kulturnu baštinu sa periferije u centar svojih razvojnih prioriteta – zaključuju u Udruženju Evropa nostra.

možda vas zanima i Neobičan muzej na dnu jezera

Na listi lokaliteta koji predstavljaju “važno svedočenje (evropske) zajedničke prošlosti, sećanja i identiteta” našli su se i austrijska Ahenze železnica stara 133 godina, pet grčkih ostrva u Egejskom moru, renesansni vrt Đusti u Veroni i crkva u steni San Huan u Kantabriji u Španiji.