Početna Blog Strana 102

Uvek moderne igre na otvorenom

Sa lepim vremenom, prolećnim raspustom i praznicima pred nama, predlažemo vam kako decu, ali i vas da razonodite igrama na otvorenom. Ove igre ne zahtevaju pregrš rekvizita, već samo malo volje i fizičke spremnosti. U nastavku pregled najpopularnijih igara.

Šuge

Zadatak “šuge” je da juri ostale igrače pokušavajući da ih dodirne. Igrač koji bude “zaražen” šugom preuzima i nastavlja da vija drugare, uključujući i prethodnu “šugu”. Igra traje dok se svi ne umore ili im ne dosadi. Ova igra je odlična za razvijanje orijentacije u prostoru, koordinaciju pokreta i zagrevanje svih mišića.

Ledeni čika

Ova igra je slična predhodnoj, s tom razlikom što jedan igrač sve vreme juri ostale. Nakon što dodirne nekog mora da kaže „Zaleđen!“. Ta „uhvaćen ostaje na mestu na kom je zaleđen, a Ledeni nastavlja da juri ostale. Zaleđen može biti odmrznut ako ga pipne saigrač koji slobodno trči. Da bi neko u igri pobedio, mora sve saigrače da zaledi.

Šarena jaja

U ovoj igri mora da učestvuje najmanje 4 igrača, od kojih je jedan „đavo“, drugi je prodavac, a ostali su šarena jaja. Jaja igrači sami biraju boju, zatim se poređaju unaokolo i čučnu, nalik na jajima u korpi. Posle ide dijalog:

  • Đavo: „Kuc, kuc!“
  • Prodavac: „Ko je?“
  • Đavo: „Đavo s lopatom!“
  • Prodavac: „Šta vam treba?“
  • Đavo: „Jedno jaje!“
  • Prodavac: „Koje boje?“
  • Đavo: pogađa boju

Đavo pogađa boju dok ne izabere onu koja postoji. Kada pogodi, igrač jaje ustaje i beži, a kada ga đavo uhvati, menjaju se uloga.

Preskakanje konopca

Ako želite u društvu da preskačete konopac, potreno je tri igralča. Dvoje vrte konopac i jedan preskače.

Frizbi

Frizbi je zahtevnija igra jer zahteva mnogo trčanja. Odlična je za razmrdavanje posle zimskog sna. A najbolje je da se igra na mekoj podlozi. Frizbi se prilikom bacanja drži tako da palac bude na gornjem, a ostali prsti na donjem delu diska.

Hula-hop

Iako je pre deceniji hula-hop bio pravi hit među decom danas je teško pronaći nekog ko ume da ga vrti. Iako je tehnika vrtenja obruča laka, malo ko je primenjuje, a odlična je vežba za sve delove tela.

Lastiš

Igra kojoj se popularnost vratila pre koju godinu nakon što su se u prodaji pojavili lastiši za preskakanje, raznih dezena i boja. Igra lastišem zahteva dosta skakanja i preciznosti, a odlična je za razgibavanje. Za lastiš je potrebno najmanje troje igrača, ako nema trećeg poslužiće i stablo, stolica, klupa…

Ko voli, ko voli…?

Igra sa lastišem u kojoj može da igra mnogo dece/odraslih. Lastiš se raširi i svi igrači stanu unutar njega, jedan od njih postavi pitanje: „Ko voli, ko voli…(nešto)?“. Ako svi vole traženo ostaju u lastišu, ali ako je nešto što niko ne voli, svi iskaču iz lastiša. Zanimljivo je kada onaj ko pita odugovlači sa izgovaranjem celog pitanja. Recimo: „Ko voli kolače…od ….crva?“.

Puštanje zmajeva

Za ovu aktivnost postoje kupovni zmajevi i ne treba mnogo umeća da bi se sprovela. Jedino važno je da ne pokušavate zmaja da puštate, ako nema vetra. Trčaćete do iznemoglosti, a zmaj neće poleteti, s tim što i drveće treba izbegavati.

Školice

Malo betona, kamenčić/pločica i komad krede i igra je spremna. Igra je odlična za razvijanje osećaja za prostor, preciznost, ali jača i mišiće nogu i zglobove.

Lanac

Jedan igrač vija druge i kada nekog uhvati ostaje spojen sa njim. Držeći se za rukenastavljaju da vijaju druge. Svakog koga uhvate „vezuju“ u lanac, a igra traje dok poslednje dete ne ostane na slobodi.

Ćorave bake

Ćorave bake je igra koja zahteva ravniju podlogu i širok prostor. Igraču koji je „ćorava baka“ vežu se marama preko očiju, kako ništa ne bi video. Ostali igrači ga lagano zavrte oko sopstvene ose, da izgubi osećaj za orjentaciju u prostoru. Puste ga i izmaknu se. „Baka“ počinje da tumara ispruženih ruku tražeći saigrače. Kako bi igra bila uzbudljivija, igrači ne bi trebalo da beže daleko od ćorave bake, jer treba da je izazivaju: dozivaju, blago gurkaju… Kada „baka“ uhvati nekog od igrača, onda treba da pogodi koga drži, ne skidajući pritom povez sa očiju.

I za kraj nikako nemojte propustiti igru žmurke ili se zabavite klikerima.

Uoči Uskrsa o običajima i farbanju jaja

Uskrs je najveći hrišćanski praznik i širom sveta proslavlja se na razne načine. Sa najbližima i najdražim ljudima uz bogatu i tradicionalnu trpezu i običaje. Širom sveta ljudi različito praznuju i različite đakonije spremaju, tako se na ulicama francuskog grada Haux sprema omlet od 4500 jaja, u Australiji Uskrs, umesto zeca, najavljuje torbar Bilbi, dok u Poljskoj muškarci ne učestvuju u pripremi tradicionalnog Uskršnjeg hleba…I u Srbiji se ovaj praznik obeležava različito od mesta do mesta, ali svima su tri stvari slične.

Uskršnji zec – Prema verovanju, zec najavljuje proleće i lepše vreme, jer se pojavljuje u proleće. A tako se i Isus Hrist, nakon muke i smrti, nakon što je vaskrsao, iznenada pojavio među svojim učenicima. I zbog toga je zec postao glasnik Uskrsa, najčešće se pominje i u njega se veruje u Vojvodini. S druge strane, mit o uskršnjem zecu, potiče iz stare germanske priče o ženi koja je ukrašavala jaja i ostavljala svuda naokolo kako bih ih deca mogla naći.

Jaja i pilići – Jaje unutar sebe sadrži novi život, koji se rađa probijanjem ljuske. Crvena boja, kojom se najčešće farbaju jaja, simbolizuje Isusovu krv, koja predstavlja žrtvu za otkupljenje ljudskoga roda. Jaja su oduvek predstavljala simbol novoga života. Zabeleženo je i da su obojena jaja pronađena još u praistorijskim grobovima.

možda vas zanima i: Uskršnja dekoracija: Napravite origami korpice za jaja

Vernici zoroastrizma, prve monoteističke religije, farbali su jaja na Nowruz, iransku Novu godinu, a ta tradicija kod iranskih naroda traje oko 2.500 godina. Skulpture na zidinama Perzepolisa, pokazuju kako narod nosi jaja kralju i stari Egipćani su verovali da život nastaje iz jajeta. Sveti Avgustin još u 5. veku spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života. Nekada su bili farbani samo crvenom bojom, a sada je to zabava za porodicu i izražavanje kreativnosti. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave hrišćanstva.

A sama tradicija bojanja jaja započeta je u Ukrajini, gde su koristili vosak i boja, a ceo proces zvao se pysanka (pisanka). Pokloniti jaje značilo je znak novog života, jer je ono simbol života, a njegov okrugli oblik predstavlja zemlju i povezanost sa prirodom.

pročitajte još i : Mitovi o Uskrsu i uskršnjoj tradiciji

U većem delu Srbije jaja se farbaju na Veliki Petak. Tradicionalno se farbaju u crveno, ostavljajući se prvo jaje kao Čuvarkuća – kako bi se sačuvalo blagostanje i zdravlje u porodici čitavih godinu dana. Vernici to jaje nose u crkvu kako bi ga sveštenik osveštao. Uz ovo poslednjih godina prisutne su sve tehnike bojadisanja. Tako se u korpama ili “gnezdu” mogu naći ona farbana lukovicom i travkama, preko onih obojenih farbom do onih urađeni u sve popularnijem dekupažu.

Uskrs se uvek obeležava nedeljom i ovom prazniku se najviše raduju deca. Uoči Vaskrsa najznačajniji dani su:

Veliki Četvrtak – dan koji je obeležen za pričešće vernika u crkvi i dan kada se obeležava poslednja večera Isusa i njegovih učenika.

Veliki Petak – koji se smatra najtužnijim danom u hrišćanstvu. Tog dana se tada obeležava osuda i raspeće Isusovo na Golgoti.

Među vernicima ima onih koji poste 40 dana uoči praznika, a pojedini samo na Veliki petak i tog dana je na trpezi riba, prebranac i krompir salata.

Uskrs – slavi se u porodičnom okruženju uz bogatu trpezu, a najinteresantniji običaj su „bitke“ ili „tucijada“ jajima. Svako izabere jedno jaje i udara svojim u protivnikovo. Ono koje ne pukne i ostane celo je pobedničko, a vlasnik istog dobija i ono od poraženog. Ova tradicija uslovila je mnogobrojna takmičenja, a jedna od najpoznatijih tucijada održava se u Mokrinu.

Običaj nalaže da kada se idu u goste, obevezno se nose jaja na poklon i to neparan broj. Na Uskršnje jutro tradicija nalaže umivanje vodom u kojoj je cveće, kako bi lice bilo sveže i čisto cele godine.

saznajte i koji su to Trikovi za farbanje jaja

Zanimljivosti

* Najpopularnija uskršnja čokolada je čokoladni zec kojem 76 posto ljudi prvo pojede uši. Svake godine se proizvede oko 90 miliona čokoladnih zečića.

* Najveće čokoladno jaje proizvedeno je u Italiji 2011. godine. Bilo je visoko 10,39 metara, bilo je više od žirafe, a teško 7.200 kilograma, teže od slona.

* Cveće koje simbolizuje ovaj prolećni praznik su lale, ljiljani i narcisi.

* Manje je poznato da se negde i jestive perece vezuju za ovaj praznik, jer podsećaju na ruke prekrštene u vreme molitve.

* Jedno od verovanja o farbanju jaja: okupljeni narod razapetog Hrista je gađao kamenjem, koje bi se u letu pretvaralo u obojena jaja.

Dekupaž tehnika

Jaja skuvati, bela ili redovna. Kada se ohlade posebno ulupati belance koje će poslužiti kao lepak i odabrati salvete sa motivom koji želite da imate na jajetu.  Najvažnije kod ove tehnike da odvojite samo površinski sloj salvete, znači ukoliko su troslojne neće vam trebati sva 3 sloja. Na kuvano jaje prislonite motiv sa salveta koji želite, a koji ste prethodno iseckali i premažite ga umućenim belancetom. Ponavljajte postupak dok ne prekrijete celo jaje.

Hristos Voskrese! Vaistinu voskrese!

Šta je tibetanski metod vaspitanja?

Tibetanski metod vaspitanja za cilj ima da “stvori” nezavisnu decu koja imaju duboko usađeno poštovanje i empatiju. Oni su poznati po četiri dela odgoja, a sva su u vezi sa određenim uzrastom deteta.

Prvi deo je period između prve pa do pete godine života deteta. U tom periodu roditelji prema deci bi trebalo da se ophode “kao prema kralju ili kraljici”. Nije preporučljivo da se deci išta zabranjuje niti ih fizički kažnjavati. U ovom uzrastu deca su radoznala, aktivna i spremna da istražuju svet. A kako nemaju prethodna iskustva iz kojih mogu da nauče, nisu ni dovoljno zrela za donošenje logičkih zaključaka.

Prema tome, ako rade nešto pogrešno ili opasno, ne treba vikati, roditelji treba da izgledaju i zvuče preplašeno, kao i da skrenu pažnju na nešto drugo. Deca ovog uzrasta koriste emocije za razumevanje. S druge strane, ako se deca previše štite ili im se brani sve, postoji mogućnost da će dete naučiti samo da prati pravila, bez da razmišlja o postupcima.

pročitajte još i : Zašto je jedinstven školski sistem u Japanu?

Od 5 do 10 godine

Ovo je druga faza i ovo razdoblje je potpuno drugačije od prvog. Roditelji bi trebalo prema detetu da se ponašaju “kao prema robu”. Naravno, bez grubosti ili zla. U ovom periodu se razvijaju inteligencija i logičko razmišljanje, a formira se i osnova buduće ličnosti.

možda vas zanima i šta je Model vaspitanja Marije Montesori

Roditelji bi trebalo da postave različite, ali realne ciljeve za dete. Takođe, trebalo bi da kontrolišu načine na koje dete pokušava da ostvari ciljeve. Takođe, kao i da ga nauče da svako činjenje ima i posledice, kao i da bude spremno na iste ukoliko ciljeve ne ostvari. Tako će se dete naučiti da je samo odgovorno za svoje postupke. Tibetanci veruju da, ako se nastavi prva faza i u ovom uzrastu, dete će ostati detinjasto i neće biti sposobno da preuzme odgovornost za svoje ponašanje.

Od 10. do 15. godine

U tinejdžerskim godinama važno je da se sa decom razgovara kao sa sebi jednakim. Dete mora da ima mogućnost da kaže šta misli i oseća. U ovom periodu života preporučuje se da se od deteta traži savet, ali ga i ohrabriti da bude nezavisno. Uz roditeljske savete, ali ne naređenja ili zabrane, dete će uspešno formirati sopstveno mišljenje. Zabrane u ovom periodu će pogoršati odnos roditelja i deteta, pa će možda sebi izložiti nekoj opasnoj situaciji. S druge strane, prevelika zaštita stvara nesigurnu osobu koja će biti zavisna od tuđeg mišljenja.

Starije od 15.

Do ovog perioda ličnost deteta je skroz formirana i baš tada počinju da se vide rezultati učinjenog u predhodnim godinama. Ako su roditelji ispratili sve savete za predhodne faze dete bi sada trebalo da je nezavisno, da poštuje svoje roditelje i sve oko sebe.

saznajte još i : Šta deca crtežom poručuju?

Posledice ukratko

  • Ako dete do pete godine biva sputavano, ugušiće mu se urođena preduzimljivost, aktivnost, interesovanje za život i intelekt. Stvoriće se osoba koja će se bez pogovora i razmišljanja pokoravati, tačnije postaće laka žrtva nasilnika.
  • Ugađanjem posle pete godine dete će ostati infantilno, pa samim tim i neposobno za rad.
  • Zaštitom nakon 10. godine dete će bivati nesigurno i zavisno od samostalnijih drugova
  • Nedostatak poštovanja nakon njegove 15. Godine može da ima za posledicu odlazak deteta čim mu se ukaže prilika, jer nikada neće oprostiti što ga niste poštovali.

Ovog 1. maja izborite se za siguran posao!

Ove godine Praznik rada donosi vam mnogo više od prilike da se odmorite i uživate u hrani i piću. Donosi vam mogućnost da promenite život i izborite se za siguran posao!

Za to se postarala ITAcademy, koja je organizovala veliku prvomajsku akciju, koja vam omogućava da ostvarite do čak 785 evra popusta na jednogodišnje školovanje za najtraženije IT pozicije.

 

Postanite deo radničke IT klase i steknite znanja za najplaćenije poslove

Ovaj praznik rada većina radnika dočekuje tako što se bori da uopšte dođe do bilo kakvog radnog mesta, da na poslu ima platu koja obezbeđuje pristojan život i da radi u normalnim uslovima.

Ipak, postoji i radnička klasa koja ne mora da vodi borbu za svoja prava, čak ni u ovom trenutku kada zbog pandemije nastupa velika kriza koja odnosi brojna radna mesta. Oni koji su shvatili da je budućnost u informacionim tehnologijama i postali deo radničke IT klase ne samo da ne moraju da brinu za posao već mogu i da biraju gde će i za koju platu raditi.

IT sektor je jedna od retkih grana industrije na koju kriza ne utiče u velikoj meri, a broj radnih mesta i potraga za kvalitetnim kadrom se povećavaju. Zato sa ITAcademy poručuju: “Nek ovaj 1. maj ne protekne samo u znaku jela, pića i odmora. Iskoristite ga da promenite svoj život i karijeru!”

785 evra popusta za najsavremenije IT školovanje u regionu

Velika prvomajska akcija na ITAcademy traje od 1. do 7. maja i omogućava vam upis uz 785 evra popusta na jednogodišnje, najsavremenije IT školovanje. Na vama je samo da od 6 oblasti izaberete onu koja najviše odgovara vašim interesovanjima: programiranje, dizajn i multimedija, administracija, IT poslovanje, 3D dizajn i CAD ili razvoj mobilnih aplikacija.

Pored IT veština koje vas pripremaju za profitabilnu karijeru, ITAcademy vam pruža i šansu da neophodno radno iskustvo steknete već tokom školovanja putem besplatnih edukativnih programa kao što su LINK Apprentice Program i IT Practice Center.

Uz to, imaćete priliku da stupite u kontakt sa najboljim poslodavcima preko Centra za razvoj karijere i da tako brzo pronađete odličan posao. A zahvaljujući partnerstvu ITAcademy sa IT hubovima, dobijate i 100 besplatnih sati u coworking prostorima, gde ćete u društvu rastuće IT zajednice moći da iskoristite stečena znanja i upoznate se sa ljudima sa kojima ćete moći da pokrenete zajedničke projekte i stvorite nove poslovne prilike.

Za uspešnu karijeru i mogućnost zaposlenja u inostranim kompanijama ITAcademy svojim polaznicima obezbeđuje i besplatno usavršavanje engleskog i nemačkog jezika. A ako u toku školovanja naiđete na bilo koji problem u učenju, na raspolaganju će vam biti i Savetnik za pomoć u učenju. Putem ITAcademy Android i iOS aplikacije moći ćete da učite gde god da se nalazite i da besplatno pristupite prvoj edukativnoj online televiziji u regionu – LINKeduTV-u.

Učenje iz učionice ili preko interneta

Do praktičnih znanja koja su vam neophodna da biste započeli IT karijeru možete doći na način koji vama najviše odgovara – školovanjem iz moderno opremljenih učionica ITAcademy ili online, putem Platforme za učenje na daljinu.

Ova platforma vam omogućava da preko interneta prelazite gradivo, pratite predavanja, komunicirate sa predavačima i kolegama i imate iste uslove školovanja kao i polaznici koji nastavu prate iz učionica, gde god da se nalazite. Oba modela školovanja donose vam jednaku stručnost i priliku da steknete neki od brojnih međunarodno priznatih IT sertifikata, kao što su Oracle, Zend, Autodesk, Adobe, Microsoft, Google i drugi. Ovi sertifikati predstavljaće zvaničnu potvrdu vaših stečenih znanja.

Broj mesta je ograničen. Prijavite se na vreme!

Prvomajska akcija na ITAcademy traje od 1. do 7. maja, a broj polaznika koji će moći da ostvare do 785 evra popusta prilikom upisa je ograničen. Sa ITAcademy ističu da će broj slobodnih mesta biti raspoređen prema redosledu pristiglih prijava i da svi zainteresovani treba da se prijave na vreme ukoliko žele da rezervišu svoje mesto.

Ako želite da započnete svoje IT školovanje na ITAcademy, koje će vam omogućiti da sledeće prvomajske praznike dočekate kao visoko plaćeni stručnjak, prijavite se preko ove stranice.

Prečice i specijalni znaci na tastaturi

Osoba koja dnevno provede osam sati radeći na tastaturi, izgubi oko 64 sata godišnje obavljajući zadakte koristeći miš umesto tastature. Prečice na tastaturi nisu novina, ali često zaboravimo da ih koristimo. Istraživanja još i kažu da se najčešće koriste dve: CTRL+C za kopiranje i CTRL+V za “lepljenje”.

U nastavku neke koje bi trebalo da olakšaju rad i uštede vreme.

ALT + F4 – zatvoriti prozor ili program.
ALT + Backspace – vraćanje izbrisanog teksta.
CTRL + SHIFT + N – višenamenska prečica. Kad pritisnete ovu kombinaciju na radnoj površini ili u folderu, stvarate novi folder. U Gugl kroumu (Google Chrome) ova kombinacija pravi novi tab.
CTRL + T – otvara novi tab (prozor) u svakom pregledaču (brauzeru).
CTRL + SHIFT + T – otvara poslednji zatvoreni tab (prozor).
ALT + TAB – omogućava pregled prozora
CTRL + Esc – otvara Start meni.
Windows + L – ova funkcija koristi onima koji često ustaju sa svog radnog mesta i ne žele da se drugi služe njihovim kompjuterom.
Windows + M – kombinacija pomaže da se rešite pretrpanog ekrana. Pritiskom na ovu prečicu, spuštate sve prozore na taskbar.
Windows + TAB – kombinacija koja omogućava da se vide svi prozore koji su trenutno otvoreni.
Shift + Delete – korisna prečica sa kojom se mora biti oprezan. Briše fajlove, zaobilazeći korpu za otpatke, pa se teže vraćaju.
CTRL + ALT + DEL – otvara Task menadžer.

objašnjenje: F tipke

1. Redo (suprotno od Undo)

Windows: CTRL+Z se koristi za poništavanje prethodne akcije, to jest za komandu poznatu kao Undo, a pritiskom na tastere CRTL+Y ponoviće se akcija koja je poništena.

MacOS: COMMAND+SHIFT+Z

2. Screenshot aktivnog prozora

Windows: Taster Print Screen (PrtSc) na tastaturi se koristi za pravljenje snimka celog ekrana. Ali, ako želite da snimite samo ono što se nalazi u okviru aktivnog prozora, pritisnite tastere ALT+PrtSc.

Mac računar: COMMAND+SHIFT+4, a zatim taster SPACE. Ovo će promeniti izigled kursora miša – iz strelice u krstić. Nakon toga kliknite na prozor čiji sadržaj želite da snimite kao screenshot.

pročitajte još i: Ovi trikovi će vam olakšati pisanje u Word-u

3. Kreiranje nove fascikle (foldera)

Windows: kombinacija tastera CTRL+SHIFT+N.

MacOS: SHIFT+COMMAND+N. Ovo će otvoriti novi folder u Finder-u.

4. Zaključavanje Windows operativnog sistema (Lock Windows)

Windows: WINDOWS+L, za nastavak rada mora da se unese Windows lozinku.

MacOS-a: CONTROL+SHIFT+POWER

5. Otvorite Chrome u inkognito (privatnom) režimu

Windows: CTRL+N i CTRL+T koriste za otvaranje novog prozora odnosno novog taba. A za Chrome u inkognito (privatnom) režimu: CTRL+SHIFT+N.

MacOS: COMMAND+SHIFT+N.

saznajte i 10 stvari koje treba da znate o Windows-u 10

6. Ponovo otvorite zatvoren tab

Windows: CTRL+SHIFT+T. Chrome pamti poslednjih 10 tabova koje ste zatvorili.

MacOS: COMMAND+SHIFT+T.

objašnjenje: F tipke

Specijalni znaci

Alt + 156 £ – Simbol za funtu
Alt + 0128 € – Simbol za evro
Alt + 253 ² – Oznaka za kvadratni koren
Alt + 0176 ° – Simbol za celzijus
Alt + 0169 © – Copyright
Alt + 0134 † – Krst
Alt + 0154 š – Slovo latinice kada nemate instaliranu latiničnu tastaturu
Alt + 230 µ – Simbol za slovo mi grčkog alfabeta, tj. mikrometričku jedinicu
Alt + 0174 ® – Registrovani trademark simbol

pročitajte još i : Ove prečice za Android verovatno ne koristite

Prečice u Excelu

Ctrl + Shift + U – Razvijanje ili skupljanje polja za formulu
Ctrl + Shift + End – Izbor celog teksta u polju za formulu od pozicije kursora do kraja
Ctrl + O – Otvaranje fajla
Alt + H, H – Odabir boje
Ctrl + W – Zatvaranje fajla
Alt + H, B – Dodavanje ivica (border)
Alt + Shift + F10 – Prikaz menija ili poruke za dugme „proveravanje grešaka”
Ctrl + Alt + Shift + F9 – Provera zavisnih formula, a zatim izračunavanje svih ćelija u svim otvorenim radnim sveskama
Alt + H, D, C – Brisanje kolone

Za program Word

Alt + Ctrl + Tačka – Tri tačke
Alt + R, U, L – Podešavanje jezika za proveru
Ctrl + L – Levo poravnanje teksta/td>
Ctrl + R – Desno poravnanje teksta
Ctrl + Y – Ponavljanje radnje
Ctrl + E – Centriranje teksta

Photoshop uz prečice

Ctrl + Alt + Shift + I – Informacije o fajlu
Shift + W – Prebacivanje na Magic Wand/Quick Selection
Shift + L – Kretanje kroz Lasso alate
Ctrl + Alt + Shift + O – Open As opcija
Shift + C – Prebacivanje sa Cropa na Slice alate
Ctrl + Alt + Shift + B – Pretvaranje slike u crno-belu
Ctrl + Shift + K – Podešavanje boja
Shift + M – Kretanje kroz Marquee alate

Čovek kojeg nijedna vlast nije volela

Gotovo da ne postoji osoba koja, kada dođe u Novi Sad, ne prođe jednom od lepših ulica u gradu, ulicom Vase Stajića. Pojedini znaju ponešto, mnogi ni toliko o čoveku po kojem je nazvana ulica, mnogobrojne škole i druge institucije. On nije bio samo političar koji je bio jedan od najvećih pobornika pripajanja Vojvodine Srbiji 1918. godine, bio je mnogo više od toga.

Vasa Stajić je bio je liberal evropskih shvatanja, a to je smetalo, gotovo svim režimima vlasti tokom njegovog života. Proganjali su ga, zbog svojih naprednih ideja i delovanja, predstavnici “mnogih režima Beča, Budimpešte i Beograda”. Aktivno je učestvovao u organizovanju novosadske podružnice Srpskog planinarskog društva, koja je 1924. postala Planinarsko društvo “Fruška gora”.

Vasa Stajić rođen je u vojvođanskoj varošici Mokrin, 10. februar 1878. godine, a umro je u Novom Sadu, na svoj rođendan 1947. godine. Sahranjen je na Uspenskom groblju. Bio je filozof i pisac, koji je gimnaziju učio u Кikindi, Sremskim Кarlovcima i Senju, ali je, zbog socijalističke agitacije, bio isključen iz karlovačke gimnazije.

Studirao je prava, a potom filozofiju u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu. Diplomirao je 1902. u današnjem glavnom gradu Mađarske. Predvodio je Reformistički srpski nacionalni pokret mlade vojvođanske inteligencije, a izdavao je časopis “Novi Srbin” i “Prosveta”, a jedno vreme bio je sekretar Matice srpske i urednik “Letopisa”.

Napisao je preko 20 knjiga, a najpoznatije su “Novosadske biografije” u šest tomova i “Velikokikindski distrikt“. Pisao je monografije Svetozaru Miletiću, Jovanu Jovanoviću Zmaju, a objavio je i preko 100 naučno-stručnih rasprava. Borio se protiv nemačkog imperijalizma i tzv. “mađarizacije” Srba upravo izdavanjem nekoliko časopisa, uz političko delovanje, a posle Drugog svetskog rata bio je izabran za doživotnog predsednika Matice srpske.

Istoričari smatraju da tom čoveku treba podići spomenik iste onolike veličine kao što je Svetozaru Miletiću u centru Novog Sada, jer njegov značaj približno isti Miletićevom. Važni ljudi tog vremena zvali su ga Srpski Sokrat, a Isidora Sekulić je za njega govorila da je “urođeno siromašan, srdito otporan i uporan i da nikad svoje žrtvovanje nije pretvorio u kapital.” Vasa Stajić bio je nepopustljiv i nepotkupljiv, tvrdoglav, ali siguran u svoja uverenja.

Zalagao se da se Vojvodina priključi Jugoslaviji, a ne direktno Srbiji, za razliku od Jaše Tomića i bio je protiv monarhije.Zalagao se za republiku, a protivio se centralizmu u novoj Jugoslaviji, kao i zapostavljanju pojedinih naroda i oblasti, posebno Vojvodine, kao i šovinizmu prema njenim narodnostima. Ali, kao “nepraktičan političar” potisnut je, a on se povukao u arhive i biblioteke.

Treba znati i da je zbog svojih socijalističkih ideja i zalaganja za stvaranje države Južnih Slovena (Jugoslavije) stalno je dolazio u sukob s vlastima, a 1944. godine, iako već u kasnim šezdesetim, otišao je sa svojim đacima u partizane.

Korseti – od donjeg veša do fetiš mode

Pravo poreklo korseta ili steznika nije jasno, ali je vekovima bio važan odevni predmet. Iako ih žene češće koriste, muškarci su tokom istorije koristili steznike da bi podržali ili promenili izgled svog tela. Najranija poznata slika korseta napravljena je oko 1600 pne. Slika je Cretan žene/Krečanke, a prikazani odevni predmet mogao bi da se shvati kao steznik i koji se nosio na torzu.

Tokom istorije korset bio deo tkz. gornje i donje odeće, u zavisnosti od vremenskog perioda. Korset kao donji veš je poreklom iz Italije, a Katarina Mediči ga je uvela u Francusku 1500. godine, gde su ga prigrlile žene francuskog dvora. Ova vrsta steznika predstavljala je uski, izduženi prsluk koji se nosio ispod odeće. Žene francuskog dvora videle su ovaj korset kao “nezamenljiv za lepotu ženske figure”.

Do sredine 16. veka, steznici su bili uobičajena odeća među evropskim i britanskim ženama, kada je postepeno počela da uključuje upotrebu “čaure”, dugog, ravnog dela kitove kosti ili drveta ušivenog u kućište na stezniku kako bi se održao njegov čvrsti oblik. Prednji deo steznika obično je pokrivao stomak, čvrsta struktura u obliku slova V koja se na delove stomaka nosila na trbuhu.

pročitajte još i: KOKO ŠANEL- neobična priča o maloj crnoj haljini, žerseu i mornarskoj majici

Od sredine viktorijanskog perioda, čaura je pravljena od čelika i sastojala se od dva dela, po jedan za svaku stranu. Tokom kasnih 1500-ih, kada je korišćena kitova kost sa bočnih i stražnjih dela steznika, steznik je bio vezan napred. Na kraju, vezivanje je počelo da se radi na zadnjem delu steznika.

Najčešći tip korseta u 1700-ima bio je obrnuti konusni oblik, koji se često nosio kako bi se stvorio kontrast između krutog  cilindričnog trupa iznad struka i teških punih suknja dole. Primarna svrha korzeta, u 18. veku bila je podizanje i oblikovanje grudi, zatezanje zadnjice, podupiranje leđa, poboljšanje držanja kako bi se pomoglo ženi da stoji uspravno, s ramenima prema dole i unazad, i samo malo suziti struk.

Steznik je postao manje krut i tesan s pojavom “visokog struka”, oko 1796. godine, koji je naglašavao prirodni struk. Većina žena tog doba još uvek je nosila neki oblik korseta, ali to su često bili “kratki korseti”, odnosno oni koji su bili samo ispred grudi. Suprotno tome, bili su i oni koji su pritiskali telo radi oblikovanja istog, kao u viktorijansko doba, a bili su “dugački”, protežući se do i izvan prirodnog struka, vezivali su se pozadi i ukrućeni od kostiju.

Prelazak na viktorijanski

Kada se linija struka vratila u svoj prirodni položaj tokom 1830-ih, steznik se ponovo pojavio i služio je dvostrukoj svrsi za podupiranje dojki i sužavanje struka. Međutim, promenio je svoj oblik u siluetu peščanog sata koja se i danas smatra tipičnom i za korzete i za viktorijansku modu. Istovremeno, termin steznik prvi put je korišćen za ovu odeću na engleskom jeziku. 1830. godina, veštački naduvana ramena i suknje učinili su da struk izgleda usko, čak i kada je steznik vezan samo blago.

pročitajte još i: Koko Šanel – Citati i izreke

1839. godine Francuz po imenu Jean Verli napravio je patent za ženske korsete izrađene na razboju. Ova vrsta korseta bila je popularna do 1890. godine kada su mašinski izrađeni dobili na popularnosti. Pre takve proizvodnje, korzeti su bili ručno šiveni.

Fokus moderne siluete u 19. veka bio je lik peščanog sata s majušnim strukom. U četrdesetim i šezdesetim godinama zatezanje prvi put postaje popularno, a sam steznik se u mnogočemu razlikovao od ranijih. Korset se više nije završavao na bokovima, već se završavao nekoliko centimetara ispod struka. Bio je zaobljen, a ne u obliku levka, a počela je i masovna proizvodnja.

Savremeni korzeti

Krajem 19. veka zabrinutost zbog izveštaja o preteranom zatezanju izazvala je stvaranje pokreta za racionalnim odevanjem. Pojedini lekari tog vremena su podržali teoriju da je steznik štetan po zdravlje, naročito tokom trudnoće, a same žene koje su proizvodile korsete su optuživane da robuju modi na uštrb zdravlja.

Sve je to uslovilo nastajanje “korseta za zdravlje“, kada je 1884. godine nemački lekar Gustav Jeger smislio je sanitarne steznike od vune, opisane kao fleksibilni i elastični. Jeger je tvrdio da vuna ima sposobnost lečenja koja mu je rešila problem sa prekomernom težinom i regulisala loše varenje. Tri godine kasnije, nastao je korset sa kožnom oblogom.

pročitajte još i : Najpopularnija haljina je venčanica!

Korset sa pravim prednjim delom, poznat i kao korset sa labudovim perjem, korset sa S-zavojima ili korset za zdravlje, nosio se od oko 1900. do početka 1910-ih. Ovaj steznik je forsirao trup napred i činio da kukovi strše pozadi. Korset sa pravim prednjim delom popularizovala je Inez Gačes-Saraute, a trebalo je da bude manje štetan za zdravlje korisnika, jer je manje pritiskao stomak. Međutim, i dalje su leđa mnogo trpela. I tako je polako korset počeo da gubi na popularnosti, odnosno da se uvode prvi oblici grudnjaka, a oko stomaka se sve više koristio pojas.

Početak kraja

Ubrzo nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u Prvi svetski rat 1917. godine, Odbor za ratnu industriju te zemlje, zahtevao je od žena da prestanu da kupuju steznike kako bi ostalo metala za ratnu proizvodnju. Na taj način “oslobođeno” je oko 28.000 tona metala, dovoljno za izgradnju dva bojna broda.

možda vas i zanima koji su to Trikovi za savršen stil

Promene u ekonomiji nakon Prvog svetskog rata promenile su i sam položaj i ulogu žena u društvu. Početkom 20. veka, mlada žena bi obično počela da nosi korset sa oko 15 godina i živela bi u roditeljskoj kući do udaje, oko 18. godine. Posle rata, sve više mladih žena se obrazovalo, a u zapadnom svetu, brak je odložen, odnosno žene su počele da se udaju sredinom i u kasnim 20-tim godinama života.

Uprkos tome, 1939. godine ponovo je korset pronašao svoje mesto, ali je Drugi svetski rat konačno učinio da se steznici ne vrate ponovo u “punom sjaju“. Ovaj modni detalj uskoro postaje fetiš moda, ali se više nisu nosili kao donji veš već preko garderobe, kao spoljni detalj.

Od oktobra program 4.0 Kreativne industrije

Od oktobra na Univerzitetu umetnosti u Beogradu studentima će biti dostupan i master program 4.0 Kreativne industrije – “Umetnost i dizajn video igara”, rečeno je juče na sastanku predstavnika ministarstva prosvete i ove obrazovne institucije. Resorni ministar Branko Ružić i v.d. rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić složili su se da je dobro je što će taj master program povezati IT sektor i umetnost.

Ministar je tom prilikom rekao i da  je broj mladih istraživača na svim akreditovanim naučnoistraživačkim organizacijama, koji će biti finansiran, povećan sa 100 na 317, a rektorka je ministru zahvalila i što će 27 studenta doktorskih umetničkih studija biti podržani da se bave istraživanjem. Fokus Ministarstva prosvete biće i podrška mladima da napreduju u karijeri i da ostanu u zemlji, a nastoji se i da se, pored budžetskih sredstava,  obezbede dodatna sredstva za investicione projekte izgradnje potpuno novih zgrada fakulteta ili proširenja i rekonstrukcija postojećih kapaciteta.

 

Zraci Sunca u cvetu drveta ljubavi

Legenda kaže da su zraci sunca uhvaćeni u cvetu lipe, pa kada neko popije čaj od ove biljke toplota Sunca ulazi u organizam i tako ga leči. Drvo lipe ima bogatu istoriju, a kao najznačajniji za to su staroslovenska plemena, koja su živela u lipovim šumama. Drvo ih je lečilo i štitilo. Cenjeno je drvo lipe najviše jer su med i novac jedni od najfinijih proizvoda pčela.

Sloveni su ovo drvo posvetili svojim bogovima, najpre zaštitnici ljubavi boginji Vidi. Iz tog razloga lipu još nosi naziv i drvo ljubavi, a verovalo se da nakon smrti ljudi nastavljaju da žive u korenu, deblima i krošnjama stabala. Stari Sloveni su lipom štitili sebe i svoje voljene od zla i uroka, te su zato i živeli u lipovim šumama.

možda vas zanima šta podrazumeva Pravilno sakupljanje lekovitog bilja

Drveće lipe pripada porodici Tiliaceae, koja se sastoji od skoro 80 ​​vrsta poreklom iz Evrope. Bela lipa je listopadno drvo sa širokom i gusto razgranatom krošnjom, visoko do 25 metara. Listovi su sitni, srcoliko-okrugli, zašiljenog vrha, po obodu testerasti, na naličju svetliji. Cveta u junu, najkasnije od svih naših lipa.

Crna lipa je, kao i bela, visoko listopadno drvo. Za razliku od bele, listovi su krupniji i tanji. Cveta početkom juna, oko 14 dana pre bele. U prirodi je češća od bele lipe. Lipu treba brati čim počne da cveta, kad su dve trećine cvetova rascvetale, jer precvetala lipa nema nikakve vrednosti.

Treba brati po suvom i lepom vremenu. Lipov cvet je blagog i prijatnog mirisa, a ukusa je sladunjavog i pomalo oporog. Potpuno mlad, tek otvoren list može koristiti kao povrće. Od lipovog drveta proizvodi se aktivan ugalj velike adsorptivne moći. U lipovom semenu ima masnog ulja sličnog maslinovom.

U fitoterapiji se kao biljna lekovita sirovina upotrebljavaju osušene žuto-zelene cvasti. Cvetovi drugih, ukrasnih vrsta lipa manje su prijatnog ukusa i mirisa i smatraju se falsifikatima. Za lek se beru cvetovi u vreme kada se otvore i pre nego što ostare i promene boju. Suše se u hladu, na prozračnom mestu, najbolje na tavanu. Cvetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i prijatan miris.

saznajte i kako da Pobedite prolećni umor

U narodnoj medicini se lipa koristi i kao prijatan napitak, za poboljšanje izlučivanja mokraće iz organizma, kao blago sredstvo protiv grčeva i za umirenje. Koristi se i za izradu kozmetičkih preparata. Prijatan miris potiče od male količine etarskog ulja. Topao čaj od lipe povećava temperaturu tela i pomaže imunom sistemu da se izbori protiv infekcije. U nekim zemljama lipa se zvanično koristi za lečenje prehlada i kašlja kao posledice prehlade. Čaj od lipovog cveta je od davnina poznat kao “nektar kraljeva”, što zbog slatkog ukusa, što kao lek (deca bi trebalo da uzimaju 1/3 doze čaja ili tinkture koja se preporučuje odraslim).

Lipa se koristi za izazivanje znojenja kod grozničavih prehlada i infekcija, za smanjenje začepljenja nosa i ublažavanje iritacije grla i kašlja. Lipa deluje sedativno i koristi se za lečenje nervoznog palpitacija i visokog krvnog pritiska. Takođe je dodat kao sastojak losiona za ublažavanje svraba na koži. Međutim, postoje ograničene kliničke informacije koje podržavaju ovu upotrebu.

pročitajte još i : Sve blagodeti semena i korena samonikle biljke

Lipa sadrži gvožđe, kalcijum, tanin, soli mangana, eterično ulje, sluz, glikozide, šećer, vosak, smolu, žutu boju, manitol, kartart, farnezol, terpentinski alkohol (daje miris cvetu), u cvetu i listićima izrazito puno vitamina, a u semenu masnog ulja.
Za čaj od lipe se koriste njeni cvetovi, a kako bi on bio efektan treba pratiti uputstva na pakovanjima proizvođača, ukoliko kupujete gotov čaj, a ukoliko sami berete biljku treba znati da se cvetovi, oko šake, prelivaju da 1,5 dl vrele vode. Ostaviti poklopljenu posudu u kojoj je biljka i sačekati oko 7 minuta. Procediti i piti ga odmah. Kada se radi o osušenim svetovima dve supene kašike ide na 2 dl vrele vode.

Iako izuzetno lekovit. Posebno za prehlade, kod gripe i kod bolesti disajnih organa, leči od hroničnog i grčevitog kašlja, protiv grčeva, za umirenje, sprečava upalu pluća, leči od peska u bubregu, odstranjuje bore i pege s kože lica, sprečava ispadanje kose, previše čaja od lipe, može da izazove srčane tegobe. Preporučuje se 5 šoljica čaja od 1,5 dl u toku sedam dana, s tim što srčani bolesnici ne bi trebalo nikako da ga konzumiraju.

Uradi sam

Kupka:

Skuvajte 3 šake cvetova lipe u litar vode, procedite, sipajte u kadu sa vodom pre kupanja. Ova kupka smiruje bebe i decu pre spavanja.

Za opekotine i rane:Poparite 1 l vrele vode 100 g cveta ili lista lipe, ostavite poklopljeno 3 sata, procedite, napravite obloge i stavite na povređeno mesto. Zimi (kad nema lista i cveta) može da se upotrebi mlada kora – iseckajte 100 g kore, kuvajte 1 sat, sačekajte 3 sata, procedite i napravite obloge.

Sarmice

500 g belog kukuruznog brašna, 3 dl jogurta, 3-4 kašike kajmaka, mlado lišće lipe, suvi biljni začin, so.

Listove lipe poparite vrelom vodom i ocedite. Brašno posolite, dodajte biljni začin i zamesite sa jogurtom i 2 kašike kajmaka (pripremljena masa mora da bude tvrda). Zavijte sarmice, poređajte ih u vatrostalnu posudu i ispecite u rerni. Vruće sarmice prelijte preostalim kajmakom.

E- fakture od 1. januara?

Ministar finansija Siniša Mali danas je u Narodnoj skupštini Republike Srbije predstavio predloge važnih zakona, koji bi trebalo da doprinesu daljem poboljšanju privrednog ambijenta u Srbiji. Govoreći o Predlogu zakona o elektronskom fakturisanju napomenuo da je reč o sistemskom zakonu, kojim se menja način funkcionisanja naše privrede, po ugledu na praksu koja se već sprovodi u Evropskoj uniji i čime se doprinosi većoj transparentnosti i pravnoj sigurnosti u poslovanju u našoj zemlji.

Istakao je da će se zakon uvoditi fazno, tako što će od 1. januara sledeće godine subjekti javnog sektora biti u obavezi da primaju, čuvaju i izdaju e-fakture između sebe, a i privatni sektor koji želi da radi sa javnim imaće mogućnost da bude osposobljen da izdaje e-fakture javnom sektoru.

– Ovaj Predlog zakona podrazumeva postepeno uvođenje za sve privredne subjekte koji su u sistemu poreza na dodatu vrednost od 1. januara sledeće godine do 1. januara 2023. godine, kada će to postati obaveza za sve i u privatnom i u javnom sektoru (koji su u sistemu PDV) – naveo je Mali, a prenelo je resorno ministarstvo.

On je objasnio i da će korišćenje sistema e-faktura biti besplatno da bi se izbegli dodatni troškovi za privredu.

– Oni privredni subjekti koji žele da koriste informacione posrednike, to će moći da urade, ali će njihov odnos biti regulisan međusobnim ugovorom, a ne zakonom – naglasio je Mali dodajući da je reč o zakonskom rešenju koje će olakšati poslovanje privrednih subjekata.

Kako je rekao, to je ogroman korak za celu našu privredu u kojoj više neće biti papirnih faktura, koje mogu da se zagube i bez da se “lupaju” pečati. Posebno je napomenuo da privredni subjekti koji su u sistemu poreza na dodatu vrednost mogu da računaju da će se znatno ubrzati povrat PDV-a.

– Ukoliko se ulazna i izlazna faktura poklope u tom sistemu, povrat PDV-a će biti u danu. Tako da sa te strane više neće biti zamerki koje čujemo od privrede kada je u pitanju povrat PDV-a. Ovim sistemom, taj problem potpuno nestaje – istakao je ministar.

Ministar je rekao da u Centralnom registru faktura godišnje bude oko četiri miliona faktura, dok se na globalnom tržištu godišnje šalje i prima više od 550 milijardi faktura. Predlog zakona o e-fakturama i Zakon o rokovima za izmirenje novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama predviđaju različite rokove vezane za upotrebu e-faktura. Zato je potrebno izmeniti Zakon o rokovima, objasnio je on.

– Izmena je neophodna da bi se umesto 1. jula 2021. godine, kako je trenutno propisano, naveo 1. januar 2022, kao datum početka obaveze evidentiranja e-faktura u centralnom registru faktura – rekao je Mali.

On je naveo da će od 1. jula 2022. godine subjekti privatnog setora biti osposobljeni, odnosno moraju da budu osposobljeni da primaju i čuvaju e-fakture i od javnog i od privatnog sektora.