Početna Blog Strana 91

Završeno takmičenje iz hemije

Pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić je na zatvaranju Republičkog takmičenja iz hemije za učenike osnovnih škola rekao da su učenici sedmog i osmog razreda pokazali odlično znanje, uprkos uslovima u kojima se nalazimo.

– Imajući u vidu važne i višestruke funkcije obrazovno-vaspitnog sistema, koristim priliku da se zahvalim svim učesnicima i da istaknem da su svi pokazali zavidan nivo profesionalnizma, odgovornosti i spremnosti da daju važan doprinos zajedničkim naporima u borbi protiv epidemije – ocenio je Pašić.

Kako je rekao, cilj takmičenja i smotri jeste afirmacija obrazovno-vaspitnog rada, postignuća učenika i podizanje kvaliteta obrazovanja, kroz vrednovanje nivoa stečenih znanja, umenja, veština i sposobnosti učenika. On je još dodao i da je  Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prepoznalo značaj takmičenja u ovim uslovima i dodatno uvećalo sredstva svim organizatorima takmičenja i na taj način pružilo dodatnu podršku kako organizatorima, tako i ostalim učesnicima u takmičenju.

Predsednik Republičke komisije za takmičenja iz hemije učenika osnovnih škola msr Vidak Raičević rekao je da je ovogodišnje 56. po redu Republičko takmičenje iz hemije za učenike osnovnih škola ne samo da je predstavljalo priliku za učenike da ispitaju svoje znanje i snalažljivost u rešavanju teorijskih problema, već je i mnoge đake po prvi put suočilo sa radom u naučnim laboratorijama i prilikom da uživo izvode hemijske oglede.

– Nadamo se da je to bila prilika za mnoge da izoštre i prodube svoje interesovanje za ovu prirodnu nauku uprkos objektivnim poteškoćama izazvanim pandemijom, kao i da ćemo sledeći takmičarski ciklus dočekati zdravi i bez mnogo razloga za brigu o koronavirusu – dodao je on.

Apsolutni pobednik u sedmom razredu je učenik Drobnjaković Andrej sa 99.5 bodova iz OŠ “Kralj Aleksandar I” iz Beograda, čiji je mentor nastavnica Jović Gordana, dok je kod učenika osmog razreda najbolji bio Mladenović Uroš sa 92.5 boda iz OŠ “Jovan Jovanović Zmaj” iz Кruševca, čiji je mentor Dubovac Slađana.

 

Da li možemo boje da osetimo?

Fenomen kada su sva čula ujedinjena i isprepletena naziva se sinestezija. Radi se o neurološkom fenomenu u kojem slike dobijaju ukus, zvuci boje, a vreme je prostorno viđeno. Da li možete da opišete kako de osećate kada vidite broj 16, koju boju vidite dok slušate omiljeni muzički bend i da li je glas drage vam osobe, možda, žut? To su pitanja kojima se može otkriti da li ste od osoba koja poseduje ovu fascinantnu sposobnost.

Stručnjaci kažu pa postoje takvi ljudi, ali njih je malo. Ti pojedinci imaju sposobnost da stvarnu informaciju, koju prime preko jednog čula, nesvesno proslede drugom. Naziv neurološkog fenomena potiče od starih Grka koji su ga opisivali kao objedinjeno iskustvo i percepcija: syn: zajedno i aisthesis: percepcija.

Zahvaljujući sinesteziji reči dobijaju ukus, boje mogu biti određene slovima ili brojevima, dok se zvuci mogu videti. Stručnjaci navode da su sve kombinacije moguće: zvučni nadražaji mogu biti povezani s vizualnim iskustvima, a ona s percepcijom ukusa. Najnovija psihološko-neurološka istraživanja pokazuju da je najčešći oblik sinestezije doživljavanje grafema, preciznije osećanje znakova u bojama. Prema toj studiji, slovo A sinesteti je, recimo, zeleno, dok je broj 4 vidi u žutoj boji.

pročitajte još i Muzika otkriva koji tip osobe smo

Osoba sa ovim fenomenom naziva se sinesteta i najčešće su mu povezana dva čula. Onih sa više objedinjenih, tri ili više, su izuzetno retki. Sinestetski fenomeni su jedinstveni za svaku osobu pojedinačno. Takođe, čovek može biti i nesvestan te sposobnosti. Oni najčešće neplanirano i nenadano, govore kako doživljavaju muziku ili knjigu koju čitaju i tek tada shvataju da ljudi u okruženju ne dele istu percepciju.

Prema podacima medicinske škole na Harvardu, svega jedan odsto ljudi ima sinesteziju. Poznate sinestete su Vladimir Nabokov, Farel Vilijams i Merilin Monro. Svaka osoba sa ovim fenomenom ima drugačiju percepciju, a procenjuje se da ima oko 60 varijacija stanja.

Šta je uzrok?

Precizno nikada nije utvrđen uzrok, međutim istraživanja pokazuju da se sinestezija javlja nakon što se određene regije, koje su jedna do druge, u mozgu povežu. S druge strane, postoje i studije koje pokazuju da je ovo stanje uslovljeno određenim genima. Tačnije, da je nasledna i da sa razvijanjem počinje u ranom detinjstvu. Takođe, ovaj fenomen, tvrde naučnici, je automatsko neurološko stanje i ne može da se zaustavi.

– Kad pitate sineaste da li bi voleli da se otarase ovog stanja, većina će reći ne. Za njih, to je sasvim normalno iskustvo. Da im to neko oduzme, osećali bi kao da im je oduzeto jedno čulo – izjavila je Sajmon Baron-Koen, koji na Kembrižu izučava ovaj fenomen, za Psychology Today.

A, Farel Vilijams, veruje da je uspeh u muzičkoj industiji “duguje” sinesteziji. On je rekao da za s”vaku boju postoji zvuk, vibracija, deo ljudskog tela, broj, muzička nota”.

Stručnjaci savetuju: oprez sa humusom!

, Image: 36599711, License: Rights-managed, Restrictions: 0, Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Food and Drink Photos

Leblebija  ili cicer arietinum je biljka iz porodice bobova, a pripada mahunarkama čije seme je liči na seme soje ili sušenog graška. Ova biljka je veoma zdrava, pre svega, jer ne sadrži holesterol i zasićene masti, a bogate su proteinima. Poznate su dve sorte: desi (sitnije zrno tamnobraon boje) i kabuli (krupnije zrno i svetlo braon boje).

Leblebije su osnovni sastojak humusa. Inače popularnog jela sa Bliskog istoka. Humus može biti u vidu namaza, umaka ili paste. Uz leblebije, humus još sadrži i tahini pastu, odnosno pastu od susama. Humus se jede uz hleb ili tortilje.

saznajte još i: Semenke šišarki čuvaju srce

Što se tiče leblebija, one utiču na smanjenje odnosno nagomilavanja holesterola u krvnim sudovima, ali i regulišu nivo šećera u krvi. Za razliku od njih, tahini je pun masti i kalorija i zbog toga se koristi u malim količinama tokom pripreme humusa. Iako kaloričan, tahini je bogat proteinima i dobar je izvor kalcijuma.

U humusu se nalazi maslinovo ulje, a ono sadrži zdrave masti, preciznije ima mnogo mononezasićenih masti. Doprinosi regulaciji holesterola i štiti srce od raznih bolesti. Među glavnim sastojcima su još beli luk i limunov sok, koji su puni antioksidanasa te utiču na smanjenje  stresa u organizmu. Odlični su u borbi protiv bakterija i virusa, a utiču i na sam imunitet, jačajući ga.

Oprez

Iako je jedan od najzdravijih namaza i sa upotrebom humusa treba biti oprezan. Ukoliko se konzumira u velikim količinama može da dovede do upale digestivnog trakta. Naime, leblebije su mahunarke, a njih ljudi teže vare. Te, ukoliko osoba ima problema sa varenjem  humus kod nje može da izazove gastrointestinalnu upalu.

Stručnjaci navode da se ta upala javlja kao biološki odgovor i to pošto organ dođe u kontakt sa patogenima, oštećenim ćelijama ili iritantima. Tada dolazi do sindroma iritabilnog creva, koji je odgovoran za stvaranje gasova, dijareju i zatvor, a izaziva i bol u crevima.

pročitajte još i: Zdrava hrana za radni dan

Na tržištu se nalaze humusi koji sadrže 0.9 grama vlakana po kašičici. Ženama je dnevno potrebno najmanje 21 gram, a muškarcima 30 grama vlakana. Međutim, kada se unese preko 70 grama vlakana može doći do problema sa probavom. Zato je, savetuju stručnjaci, vrlo važno da se obrati pažnja koliko se humusa u toku dana konzumira. Isto upozorenje se odnosi i na druge namirnice koje su bogate vlaknima.

Takođe, uh takvu hranu neophodno je piti u toku dana dosta vode, kako bi se olakšalo kretanje vlakana kroz digestivni sistem.

Film o himni otpora i simbolu antifašizma

Dokumentarni film o poznatoj italijanskoj pesmi “Bella ciao” reditelja Đulija Đaponezi trebalo bi da bude emitovan 15. decembra 2021. na programu italijajnske TV stanice RAI-1. Pesma, koja je postala simbol borbe i otpora, poslednjih godina je najslušanija italijanska pesma na svetu.  Nju su poslednjih 25 godina pevali gotovo svi koji su učestvovali u raznim pobunama, protestima, štrajkovima…širom sveta. Postala je himna levičarskog pokreta.

Simbol otpora

Dečkić, Italijan Silvano Kuleto je 1943. godine otišao je u partizane, sa svojih 15 godina. Za razliku od većine njegovih sunarodnika, ovaj, tada momčić, izabrao je antifašizam. On se borio u brdima na granici Italije i Slovenije pod partizanskim imenom Mirko. Ovaj hrabri Italijan poželeo je da kada umre bude kremiran, a njegov pepeo bude rasut na mestu gde se borio, baš kako je i u pesmi navedeno. Pre dve godine, Kuleto je preminuo u 91. godini. A naslednici su ispunili njegovu želju, pa su porodica, saborci i istomišljenici horski na sahrani pevali – Bela ćao.

Inače, pesma je italijanska narodna pesma i “priča” o partizanu koji se pozdravlja sa devojkom. On odlazi u rat kako bi se borio protiv okupatora koji je stigao. Vojnik moli devojku da ga sahrani tako da se zna “da je život dao za borbu za slobodu, a da mu se pepeo pospe u brdima, odakle će nići cvet”.

Ono što pesmu čini vanvremenskom je univerzalna borba protiv okupatora i nepravde, o kojoj govori. A kao antifašistička himna svetsku slavu stekla je 1968. godine tokom studentskih protesta.

Dva teksta

Početkom 20. veka ovu pesmu su pevale Italijanke koje su radile na močvarnim pirinčanim poljima u dolini reke Po. Originalna verzija pesme je iz okoline Milana i imala je malo drugačiji tekst, u odnosu na ovu koju danas slušamo. U toj izvornoj verziji ona govori o devojci koja po ceo dan, od svitanja do mraka radi za gospodara koji je iskorišćava.

Naslov te pesme bio je Bela ćao de la mandine. I u toj izvedbi bila je simbol borbe, ali sada za radnička prava. Sredinom Drugog svetskog rata partizani su joj promenili tekst i tako je nastala Bela ćao.

Ovu pesmu svirali su i pevali mnogi. Razni horovi, Mano Čao, a doživela je i domaću pank obradu bendova KUD Idijoti i Goblini, ali je nju izveo i Goran Bregović. Nekadašnja prva dama SFRJ Jovanka Broz sahranjena je uz ovu pesmu. Korišćena je kao filmska muzika za jugoslovenski film Most iz 1969. godine, a italijanski sveštenik don Andrea Galo je ovu pesmu izveo tokom mise u Đenovi 2012. godine.

Konkurs za “21114 Film fest”

Konkurs za filmski festival “21114 Film fest” počeo je i trajaće do 01. avgusta. Kako su saopštili organizatori, sedmi po redu “21114 Film fest” održaće se od 2. do 5. septembra i to na livadama u Ulici Bate Brkića na Novom naselju u Novom Sadu.

Ovogodišnji festival će kao i prethodnih godina, dodeliti nagradu publike, novonaseljski Zlatni čep za najbolji kratkometražni film selekcije filmova izabranih sa konkursa. Konkurs za prijavu kratkometražnih igranih i dokumentarnih filmova na sedmom “21114 Film festu” otvoren je do 1. avgusta u ponoć.

Svi zainteresovani autori, mogu da prijave svoje filmove (čije trajanje ne prelazi 30 minuta, a nastali su u periodu od juna 2020. do avgusta 2021. godine) putem prijavnog formulara koji se nalazi na  LINKU.

Filmovi koji budu izabrani od strane selektora festivala, ulaze u konkurenciju za nagradu “Zlatni čep” ovogodišnjeg izdanja “21114 Film festa”. Nagradu “Zlatni čep”, inače autorski rad novosadskog akademskog vajara Dejana Jankova, prošle godine poneo je “Jesenji valcer”, novosadskog režisera Ognjena Petkovića.

Filmski festival na Novom naselju, na jedinstvenim lokacijama pod otvorenim nebom tokom prethodnih izdanja prikupio je velike simpatije publike. Iako smanjenog kapaciteta, festival je održan i prošle godine, poštujući sve propisanje mere. “21114 Film fest” jedna je od aktivnosti u sklopu višegodišnje inicijative Novog kulturnog naselja da ovaj deo Novog Sada dobije Kulturni centar.

Konkurs “Novi Sad – harmonija koja inspiriše”

I Turistička organizacija Novog Sada raspisala je nagradni konkurs. Radi se o literarnom konkursu pod nazivom “Novi Sad – harmonija koja inspiriše – zapisi i doživljaji Novog Sada”. Konkurs je “otvoren” od 1. juna do 1. septembra. Žiri će izabrati pet najboljih radova i proglasiti  dobitnika na Evropski dan jezika, 26. septembra. Ime pobednika biće objavljeno na sajtu www.novisad.travel. Organizatori objašnjavaju da je cilj konkursa promocija Novog Sada kao turističke destinacije kroz kratke priče i zapise.

Neki od uslova konkursa su:

  • Na literarnom konkursu mogu učestvovati fizička lica starija od 18 godina, iz zemlje i inostranstva, a učešće na konkursu je besplatno;
  • Priče moraju biti napisane na srpskom jeziku, ćiriličnim ili latiničnim pismom, isključivo o gradu Novom Sadu sa okolinom kao i Sremski Karlovci i Fruška gora;
  • Autori mogu da konkurišu sa jednim tekstom A4 formata u word-u (od 2.500 do 4.000 karaktera sa razmacima, veličina fonta 12).

Prijave i radovi šalju se elektronskom poštom na adresu [email protected]Sva pitanja u vezi sa konkursom mogu se dobiti pozivom na broj Turističkog informativnog centra 021/ 661 73 43 svakog radnog dana od 8 do 16 časova.

Кonkurs i Informator za upis u srednju školu u prodaji

“Prosvetni pregled” objavio je Кonkurs za upis učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2021/22. godinu, za škole čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave. U Кonkursu, osim opštih i posebnih uslova upisa i kalendara upisnih aktivnosti, navedeni su svi važni podaci o školama, područjima rada, broju učenika, obrazovnim profilima i trajanju obrazovanja, kao i o merilima i načinu izbora kandidata.

Sastavni deo Кonkursa su novi obrasci prijava za upis u prvi razred srednje škole i obrazac za unos želja učenika za upis u srednju školu, na čijem spisku može da bude navedeno najviše 20 obrazovnih profila, potencijalnih budućih zanimanja. Istovremeno sa Кonkursom, „Prosvetni pregled“ objavio je i Informator, koji može da pomogne budućim srednjoškolcima pri izboru zanimanja.

U njemu se mogu naći korisne informacije o orijentacionom broju bodova neophodnih za upis u određenu obrazovno-vaspitnu ustanovu u poslednje tri godine. Кonkurs i Informator mogu se nabaviti u knjižarama “Prosvetnog pregleda”, pouzećem ili u knjižarama širom Srbije po ceni od 300 dinara za Кonkurs i 250 dinara za Informator.

Promovisanje obrazovanja u doba veštačke inteligencije

UNESКO Institut za informacione tehnologije u obrazovanju (UNESCO IITE) i Šangajski otvoreni univerzitet (SOU) pozivaju škole, organizacije za stručno obrazovanje i obuku i univerzitete da razmenjuju najbolje prakse o digitalnim transformacijama vezanim za upotrebu naprednih IKT u obrazovanju, uključujući veštačku inteligenciju (AI).

Kako je saopštilo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, najbolje prakse se prikupljaju u okviru zajedničkog projekta UNESCO IITE/SOU na temu “Promovisanje izgradnje IКT kapaciteta i otvorenog obrazovanja u doba veštačke inteligencije i digitalnih tehnologija”. Sveukupna svrha ovog projekta je da podstakne upotrebu inovativnih pristupa zasnovanih na IКT u državama članicama UNESКO sa posebnim fokusom na otvoreno obrazovanje kako bi se proširio pristup relevantnim mogućnostima celoživotnog učenja i poboljšao kvalitet učenja.

Zbirka najboljih praksi ima za cilj da među nastavnicima poboljša razumevanje potencijala, koristi i ograničenja veštačke inteligencije i naprednih IT-a. Inovativne prakse će biti uopštene u analitičkom izveštaju, uključujući nove načine rada i transformativno razmišljanje i delovanje „izvan okvira kutije“, obrađene teme, upotrebljenu metodologiju i moguće kanale koji se koriste za stvaranje promena u obrazovanju.

Kako biste učestvovali u Inicijativi i podelili svoje inovativno iskustvo u korišćenju naprednih IКT u obrazovanju, trebalo bi da se popuni obrazac koji se nalazi na ovom LINKU

Prikupljene najbolje prakse koristiće se za izradu analitičkog pregleda koji će biti široko distribuiran, a rok za podnošenje prijava: 30. jun 2021. godine.

Šta je strah od otvorenog prostora?

Žene se više plaše, tvrde stručnjaci, i kod njih su zastupljenije fobije. Po definiciji fobija je nagli porast straha u trajanju dužem od šest meseci. One se mogu podeliti u tri grupe: specifične fobije, socijalne fobije i agorafobija.

Specifične fobije imaju svoj specifični uzrok – određena životinja ili specifična situacija. U tu grupu spadaju strah od pauka, strah od zmija i strah od visine. Socijalne fobije se događaju u “slučaju brige od reakcije drugih i straha od osude”. A, agorafobija ili strah od otvorenog prostora je jedna vrsta anksioznog poremećaja i odnosi se skup strahova u vezi sa dešavanjima koja se odvijaju na mestima sa kojih je teško otići, a najčešće se pojavljuje u kombinaciji s napadima panike.

pročitajte još i Kako strah može da ubije?

Naziv ove fobije potiče od grčke reči – agora, što znači javno mjesto, međutim, danas se smatra da se radi o strahu od napuštanja utočišta. Iako se mnogi bave uzrokom, nije u potpunosti poznato šta izaziva ovu fobiju. Pojedini tvrde da ista može biti i genetski uslovljena, a kao “okidač” navode se emocionalni konflikti ili proživljavanje neke traumatične/stresne situacije.

Istraživanja pokazuju da se ovaj strah počinje razvijati u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, između  19 i 32 godine, međutim, bilo je slučajeva da se ista javila i u starijem životnom dobu. I ova fobija je češća kod žena i pogađa ih do tri puta više nego muškarce.

Simptomi agorafobije

Iracionalni strahovi  i osećanje anksioznosti uslovljeni su:

  • boravak u velikoj grupi ljudi ili čekanja u redu
  • vožnja javnim prevozom, ali putovanjima avionom, autobusom, vozom…
  • bivanjem na otvorenim prostorima
  • boravak u zatvorenim prostorima poput tržnih centara ili pozorišta

Agorafobija se manifestuje i na sledeće načine:

  • ostajanje u kući duži vremenski period
  • napadi panike ili anksioznosti
  • izbegavanje situacija koje izazivaju strah
  • osećaj bespomoćnosti
  • vrtoglavica, bolovi u grudima, nedostatak daha, lupanje srca

Agorafobija vs socijalna anksioznost

Socijalna anksioznost i agorafobija dva su usko povezana poremećaja i često se javljaju istovremeno. U slučaju socijalne anksioznosti, osoba oseća napetost i teskobu u društvenim situacijama, a kod agorafobije se javlja napetost u situacijama iz kojih je bekstvo otežano ili nemoguće. Primer za to su masovna društvena okupljanja kao što su koncerti, protesti…

Zbog složenosti i sličnih siptoma, ponekad je teško razaznati od čega osoba pati, od agorafobije ili socijalne anksioznosti, pa je moguće da ima oba poremećaja koja se javljaju istovremeno. I taj, čest, fenomen se naziva “komorbiditet”.

Dijagnoza i lečenje

Psihijatri su ti koji određuju dijagnozu kroz kliničke intervje i psihološkog testiranja. Nakon utvrđivanja stanja, lečenje je bazira na psihoterapiji, ali je moguće i lekovima. Cilj terapija je da smanji simptome iracionalnog straha i anksioznosti, a uključuje kognitivno-bihevioralne metode, koje su fokusirane na promeni načina razmišljanja i ponašanja. Kada su lekovi u pitanju, najčešće se prepisuju antidepresivi ili anksiolitici i uzimaju se između 6 meseci i godinu dana.

Samopomoć

Ukoliko je osoba primetila da ima neke od navedenih siptoma trebalo bi odmah da se obrati stručnjaku, ali i da promeni određene životne navike. Preporučuje se vežbanje, zdrava ishrana i redovno i dovoljno spavanje. Treba izbegavati kofein i alkohol.

Kako odabrati polovni automobil?

Statistika kaže da se u Srbiji prodaju/kupuju više polovni nego novi automobili, kao i da je  samo u oktobru prošle godine  prodato više od 15.000 polovnih vozila. U analizi prodaje precizirano je u 2020. ukupno prodato 128.121 polovnjaka. A od maja do novembra prošle godine ukupno je prodato novih automobila 17.162 novih automobila, dok je u istom periodu 2019. prodato 20.752.

Najviše su traženi automobili koji su proizvedeni između 2005. i 2007. godine, i to najčešće oni sa dizel motorom. Odnos je 71 odsto prodatih ima dizel, dok svega 26 odsto motor na benzin. Analiza još beleži i da je najviše prodatih sa Euro 3 motorom i to njih 42 odsto i Euro 4 njih 32 odsto. Među najprodavanijim markama su bili: Folksvagen, Opel, Pežo, Audi i Reno.

Od novih automobila prodato je za 11 meseci  2020. najviše automobila marke Škoda – 3.446 komada, zatim Fijat – 1.907, Reno – 1.717, Tojota – 1.242 i Hjundai – 1.131. Među najtraženijim modelima bila je Škoda Oktavija, zatim Reno Klio, Fijat Tipo, Škodu Fabij, Fijat 500L, Opel Astru, Škodu Superb…

pročitajte još i: Žena je prva na svetu vozila automobil

Ov podaci ukazuju da je trend da se kupuju polovna vozila, te je neophodno obratiti pažnju kod određenih stvari prilikom nabavke takvog automobila. Stručnjaci skreću pažnju na par stvari prilikom same kupovine, a uz par saveta može se lakše doći do odluke da li potrošiti novac na polovno vozilo.

Saveti za kupovinu

1. Najpre dobro razmislite za koje potrebe vam treba automobil (posao, porodica, zabava…)

2. Istražite, na osnovu potrebe, koji se automobili najviše “hvale”

3. Proverite koliki su troškovi prepisa, registracije… svi oni koji će se pojaviti nakon kupovine

4. Proverite podatke o odabranom automobilu

5. Proverite i servisnu istoriju

6. Pažljivo pogledajte šta sve dolazi uz automobil

7. Provozajte više vozila, različitih modela i marki

8. Test vožnja bi trebalo da bude bez muzike u kolima

I ono što je najvažnije, ukoliko niste sigurni, sa sobom povedite stručnjaka, osobu u koju imate poverenja.

Šta žene vole?

Istraživanja u Nemačkoj pokazala su da svaki šesti Mercedes E-klase ima ženu vozača, pa je ovaj model dobio epitet “najmuškijeg” automobila. Kompanija Verivox u svojoj studiji još kaže i da žene kupuju automobile u kojima se osećaju najprijatnije, su mali, okretni i pametni modeli. Te su tako najpopularniji “ženski” modeli Opel Adam – 63,1 odsto ženskih vozača, Opel Karl koje je kupilo 62,1 odsto žena i Fiat 500 sa 61,5 odsto vlasnica. Na listi su još i Kia Picanto, Audi A1, Suzuki Splash, Suzuki Alto…

pročitajte još i : Nauka otkriva gde je najopasnije sedeti u automobilu

Najnepopularniji kod žena vozača su Mercedes E-klase i BMW Serije 5, BMW Serije 7, BMW Serije 4, Audi Allroad Quattro, Audi A5, Škoda Superb… Istraživanja pokazuju da muškarci preferiraju Porsche koji ima čak 80 odsto vlasnika.

Nepravedno zapostavljena superbiljka

Biljka koju mnogi doživljavaju kao korov i rado je kose, umesto da je sakupljaju i koriste kada su u prilici je maslačak.  Ova biljka jarko žutog cveta, s proleća, i radost jeseni u vidu “padobranaca” ima mnogobrojna lekovita svojstva. U poslednje vreme sve se više koristi i kao alternativa u lečenju rak.

Ova biljka je kompletno lekovita, od korena preko lista do cveta. I sada je pravo vreme brati biljku i to sa mesta koja su udaljena od prometnih puteva. Biljku treba pažljivo izvući celu sa sve korenom.

možda vas zanima: Pravilno sakupljanje lekovitog bilja

Lekovita svojstva maslačka

Maslačak je bogat vitaminima A, C, K, B6, tiaminom, riboflavinom i folnom kiselinom. Od minerala najprisutniji su magnezijum, gvožđe, kalijum i kalcijum. Prema botaničarima, najlekovitiji deo biljke je njen koren., jer upravo on ubija ćelije raka i vrlo je učinkovit u borbi protiv te bolesti. Za razliku od hemoterapije, koja ubija i zdrave ćelije, koren maslačka ne šteti organizmu.

Stručnjaci tvrde i da je u toj borbi najdelotvorniji čaj od korena biljke. Te ga treba redovno konzumirati, a zabeleženo je i da je već nakon 48 sati, od ispijanja čaja, došlo do prvih rezultata. Tačnije ćelije raka su počele da se raspadaju. Takođe, maslačak je odličan i za izbacivanje toksina iz tela, a podstiče i rad bubrega. Maslačak je još dobar i za čišćenje limfe, žuči i jetre. Koren biljke još pomaže  i u regilaciji menstrualnog ciklusa i zapažena je dobrobit u lečenju cista na dojkama.

pročitajte još i :Prolećno čišćenje organizma

Lekovite su i same stabljie biljke, koje su sjajno sredstvo za uklanjanje bradavica. One ispuštaju belu tečnost kojom je dovoljno premazati bradavice na koži. To mleko maslačka delotvorno je u lečenju želučanih tegoba, a pomaže i u čišćenju krvi i žuči, ali i poboljšava metabolizam.

Maslačak se koristi u lečenju (ukratko):

  • hepatitisa
  • reume
  • artritisa
  • žučnog kamenja
  • kašlja
  • prehlade
  • bronhitisa
  • edema
  • raka
  • ženskih tegoba

Najbolje je biljku brati tokom proleća, kada može cela da se iskoristi, mada koren može da se vadi sve dok biljke ima na livadama.  Od maslačka se najčešće priprema čaj, sirup ili kao tinktura. A sve je više ima i u prolećnim salatama, u svežem obliku.

Čaj od korena

Za čaj se koristi isključivo koren biljke. Prilikom vađenja podzemnog dela biljke treba biti pažljiv i ceo izvaditi, zatim ga dobro oprati. Iseći na sitne komade i osušiti, nakon čega ga treba samleti.  Svakog dana uzmati 1 kafenu kašičicu praha koji se prelije vrelom vodom (1,5 dcl). Ostaviti poklopljeno 15 minuta, procediti i popiti.

saznajte još i koje Namirnice regenerišu jetru, tope kilograme i jačaju imuni sistem

Čaj od cvetova

Žute, blistave i nežne cvetove nakon branja treba prosušiti malo na vazduhu (do pola sata). Ne preterivati sa sušenjem, jer dugim stajanjem gube lekovitost. Kafenu kašičicu cvetova preliti sa 1,5 dcl vrele vode i ostaviti oko 10 minuta da se ispuste lekovitosti u vodu iz biljke. Ovako pripremljen čaj treba piti svakodnevno i uvek koristiti sveže cvetove.

Sirup od maslačka

Sirup biljke se pokazao kao najdelotvorniji  kod lečenja kašlja, bronhitisa, prehlade, ali i kod za regulisanja probave. Potrebno je ubrati oko  300 cvetova biljke, te ih preliti sa litrom hladne vode u koju je dodat sok jednog isceđenog limuna. Tu masu kuvati dok ne provri voda pa ostaviti preko noći da se dobro ohladi. Posle 24 sata tu masu procediti pa toj čistoj “vodi” dodati 1 kilogram smeđeg šećera. Vratiti na šporet i kuvati na laganoj “vatri”dok se ne zgusne (oko 4 sata). Dobijena masa treba da izgleda kao med i upravo tada je i sirup gotov.

Salata od maslačka

Listovi maslačka zovu se još i radič. Sveže ubrane listove i pažljivo oprane preliti sa maslinovim uljem, dodati malo jabukovog sirća i belog luka, sitno seckano. Listovi se konzumiraju sveži, bez da se suše. A ovako spremljena salata dobra je u lečenju alergija, visokog holesterola i kod bolesti žuči i jetre.