Početna Blog Strana 90

Teslin rođendan praznik u Ontariju

Nikola Tesla

Od ove godine rođendan Nikole Tesle biće i zvanično praznik u Kanadi. Tamošnje vlasti donele su  Zakon o proglašenju 10. jula za Dan Nikole Tesle, a koji je odmah i postao punosnažan. Zakon je izglasan na inicijativu Tom Rakočević, člana provincijskog Parlamenta Ontarija iz Nove demokratske partije.

U saopštenju se navodi da se u zakonu, kojim je Teslin rođendan postao praznik u Ontariju, eksplicitno se navodi da je Tesla “srpsko-američki pronalazač i inženjer”. A sam zakon podseća i da su Teslini patenti bili osnov za gradnju prve svetske hidroelektrane na reci Nijagari, kao i da su nakon svega 25 godina sva naseljena mesta u Južnom Ontariju imala električnu energiju.

– Proglašenje Dana Nikole Tesle u Ontariju je veliki uspeh za srpsku dijasporu u Kanadi, koja je najbrojnija upravo u toj provinciji, jer se na ovaj način podiže ugled srpske zajednice na tom prostoru – stoji u saopštenju.

A, generalni konzul Republike Srbije u Torontu Vasilije Petković zahvalio se poslaniku Tomu Rakočeviću na inicijativi i provincijskom Parlamentu Ontarija na brzo sprovednom postupku usvajanja predloga ovog zakona.

Mame su zakon: Pobeda!

Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Predlog bi trebalo da se nađe u skupštinskoj proceduri uskoro, kako počeo da se primenjuje već 1. jula ove godine.

Kako su saopštili iz Udruženja “Mame su zakon”, neke od izmena Zakona vrše se na osnovu donetih odluka Ustavnog suda Srbije od decembra prošle godine do danas, a neke su predmet pregovora Vlade RS i tog udruženja kroz sastanke koje su imali sa ministarkom za rad i socijalna pitanja, ministrom za brigu o porodici i predsednicom Vlade RS.

pročitajte još i : Ministarstvo ne vidi mame

Od izmena koje su u ovom trenutku izvesne izdvajaju:

* Ukidanje odredbe koja je uslovljavala majke dece sa invaliditetom da biraju između naknade koja je u vezi sa njihovim zaradama i naknade na koju ima pravo njihovo dete.

* Minimalna naknada tokom porodiljskog odsustva sa posla (do navršenih 3 meseca od rođenja deteta).

* Podizanje maksimalne isplate naknade sa 3 na 5 prosečnih zarada.

* Prava poljoprivrednih siguranica će biti izjednačena sa pravima koje ostvaruju druge porodilje u Srbiju.

Nakon što Predlog uđe u skupštinsku proceduru, Udruženje #MameSuZakon uputiće amandmane narodnim poslanicima kako bi pokušale da dođu i do sledećih izmena:

* Garantovani minimalac za sve one koji tokom perioda nege deteta ostvaruju naknade manje od ovog iznosa.

* Smanjenje broja meseci koji ulaze u obračun naknade sa 18 na 12.

* Izjednačiti prava preduzetnica sa drugim porodiljama (izmeniti formulu po kojoj se obračunavaju naknade, korišćenje 2 godine odsustva sa posla za treće dete, pravo da i partneri koriste odsustvo sa posla radi nege deteta).

* Prepoznati ovim Zakonom i porodice sa više od četvoro dece.

– Naša trogodišnja borba se konačno isplatila! Ustavni sud Srbije nije imao izbora jer su određene odredbe bile do te mere pogrešne i izvesno neustavne da je što se nas tiče bilo samo pitanje dana kada će odluke u korist porodilja biti donete, a ne i da li će. Naša borba se nastavlja, a ovo nas samo dodatno motiviše da ne odustajemo i da se konačno pozabavimo i drugim važnim temama koje se tiču zaštite dece, žena i porodica u celini – rekla je Tatjana Macura, narodna poslanica i predsednica Udruženja “Mame su zakon”.

Kako izbeći greške prilikom izrade hleba?

Hleb je i lek i hrana, obavezna namirnica koja bi po međunarodnim pravilima morala biti dostupna svima. U Srbiji se hleb prvi put pojavlju u zapisima 1348. godine hleb, a najstariji komad pronađen je utvrđenju Stari Ras u 12. veku. U našoj zemlji postoji i muzej posvećen hlebu. Njegovo ime je “Jeremija” i nalazi se u Pećincima.

Slavski i praznični hlebovi

Česnica – mesi se na Božićno jutro, pre svitanja i to od belog brašna, s mašću, bez kvasca, a razvlači se u testo na tanke listove neparnog broja. U njega se stavlja metalni novac, a zatim peče.

Slavski kolač – se mesi dan pre slave i ukrašava  detaljima od beskvasnog testa. Ti ukrasi predstavljaju simbole “želja za blagostanje porodice”.

Uskršnji hleb- U pojedinim delovima Vojvodine i u istočnoj Srbiji, peku se lepinje u koje se umetne jaje – kovržanjak. Te lepinje se  razmenjuju sa prijateljima, a jaje, inače, simbolizuje plodnost.

Vasilica – hleb koji se mesi na Svetog Vasilija, odnosno Mali Božić iliti odnosno Srpsku Novu godinu.

Postupaonica – majka ovaj hleb pravi svom detetu kada ono napravi prvi korak.

Na listi se još mogu upisati i : Hleb za rođenje deteta, za krštenje, prosidbu devojke, za mladence

pročitajte još i: Jedina namirnica koju svi jedu – HLEB!

Kako umesiti hleb?

Za dobar hleb potrebni su brašno, voda, so, eventualno, kvasac, a mogu se dodati i semente. Kako biste izbegli razočarenje, ukoliko hleb ne uspe u nastavku par trikova.

Kvasac – ukoliko testo nije nadošlo, to znači da je kvasac “ubijen”. Kako bi se to izbeglo, kvasac treba potopiti u mlaku vodu kako bi počeo da vri. Prevruća – ubija, a prehladna neće aktivirati kvasac.

Brašno – tekstura hleba zavisi od brašna, zato pažljivo čitajte recepte i ne menjajte ih po “slobodnoj volji”.

Vreme izrade – hleb voli da se mesi, jer se tako aktivira gluten, koji utiče na teksturu. Hleb bi trebalo mesiti najmanje 20 minuta.

Odmor – kvascu treba vremena da nadođe, te skraćivanjem vremena narastanja samo se doprinosi da hleb ne bude dobar.

Topao hleb – iako najlepši u tom stanju, hleb treba ostaviti da se ohladi. Ukoliko ga zarežete dok je vruć dobiće previše vazduha, a zatim će se osušiti pa i ubuđati.

možda vas zanima još i: Mitovi o hlebu – istine ili zablude?

Idiomi i izreke o hlebu

  • Hleba i igara – izraz koji potiče iz satirične pesme. Autor je bio rimski pesnika Juvenala, a u kojoj se on žali na građane Rima, koji su, navodno, zbog besplatnog hleba i gladijatorskim igrama izgubili interes za politiku i brigu o javnim stvarima.
  • Dobar kao hleb
  • Dobar, da ga možeš na hleb mazati!
  • Ko tebe kamenom, ti njega hlebom
  • Nema hleba bez motike!
  • Trbuhom za kruhom
  • Preko hleba pogače

Uskoro Projekat 22!

Novi Sad se užurbano priprema za godinu u kojoj će biti nosilac jedne od najprestižnijih titula – titule Evropske prestonice kulture. A, svojevrsna uvertira u to kako će izgledati 2022. godina, biće prikazan novi Projekat 22, koji zajedno predstavljaju Fondacija “Novi Sad – Evropska prestonica kulture” i Festival NEO – neklasični festival klasične muzike.

Na krilatici “Za nove mostove“, kroz načela projekta Evropske prestonice kulture – decentralizaciju, povezivanje domaće i evropske scene i muziku kao univerzalni jezik, Projekat 22 od 11. juna do 3. jula, odnosno u 22 dana, simbolično će predstaviti koncept samog programa Evropske prestonice kulture za 2022. godinu. Koncept programa u godini titule struktuiran je u osam programskih lukova, sa programskim tokom koji ih prožima – platformom Visit Novi Sad.

Organizatori još kažu i da će na brojnim lokacijama širom Novog Sada i u njegovoj okolini, među kojima su mreža kulturnih stanica, Galerija Matice srpske, Sinagoga, Katolička porta, Petrovaradinska tvrđava, Brankovo kolo, Sremski Karlovci nastupiće velika i renomirana muzička imena, ali i nove, mlade nade iz nekoliko zemalja – Srbije, Austrije, Nemačke, Uzbekistana, Japana, Mađarske, Hrvatske, Francuske. Već kroz samu raznolikost izvođača koju će Projekat 22 okupiti, spoj iskustva i mladosti, domaće, evropske i svetske scene i to u svakom kutku grada, nagoveštava se ono što nas očekuje 2022. godine.

Projekat 22 biće i interesantan spoj muzičkih žanrova i stilova, pa će tako u programu učestvovati poznati muzičar i tekstopisac Rambo Amadeus sa orkestrom Kamerata Novi Sad u izvedbi svoje Eko opere “Pasija po Steli”, te Kvartet Šimuna Matišića iz Zagreba uz džez sa obradama melodija Volfganga Amadeusa Mocarta, Filharmonija mladih muzičke škole “Isidor Bajić” pod dirigentskom palicom Tamare Adamov Petijević, mlada, ali već violončelistkinja internacionalne karijere, Irena Josifoska, kao i neki od najuglednijih sastava na ovim prostorima – Kamerata Novi Sad, Novosadski duvački kvintet, Kragujevački akademski orkestar “Akordeonista”, Ansambl Metamorfozis, Ansambl flauta Akademije umetnosti u Novom Sadu…

Evropsku, pa i svetsku dimenziju čitavom projektu daće umetnici kao što su francuski koncertni pijanista, Mišel Dalberto, violinista Bendžamin Zirvogel, inače koncertni majstor Simfonijskog orkestra RTV Slovenija, zatim japanske umetnice – violončelistkinja Anet Jakovčić (SAD/Japan), flautistkinja Mutsumi Ito i violinistkinja Kana Matsui, sa brojnim osvojenim nagradama, a koje stižu uz podršku EU Japan Festa.

Iz Mađarske stiže violinista i violista Đerđ Ač, a iz Hrvatske Ansambl flauta Muzičke akademije iz Zagreba. Program će upriličiti i Kamerata Balkania, kamerni orkestar sastavljen od najbrilijantnijih mladih virtuoza regiona, ali i brojni drugi.

Inače, svečana ceremonija otvaranja godine titule u Novom Sadu planirana je za 13. januar 2022. godine, a ceo program Projekta 22 možete videti OVDE

Budućnost: automobili na vodonik

Kada je japanski proizvođač automobila “Toyota” 2014. godine počeo sa prodajom super- automobila, koji poseduje vodonične gorive ćelije, a koje emituju O ugljen dioksid u atmosferu, niko nije mogao da pretpostavi da će sedam godina kasnije to vozilo preći preko 1.000 kilometara sa jednim punjenjem. Inače, da bi se rezervoar takvog automobila dopunio potrebno je samo tri minuta. Pre pet godina prelazio je 650 kilometara sa jednim punjenjem.

Iako su električni pogon zastupljeniji, ovi na vodonik su mnogo bolja opcija kada je očuvanje planete u pitanju. Najpre, zato što vodonika ima u neograničenim količinama i relativno je jeftin, a u to, tvrde poznavaoci, nema teško rešivih problema kao kada su u pitanju automobili na električni pogon. Dalje, rad takvih vozila je u suštini veoma jednostavan: vodonik se iz rezervoara, u gorivoj ćeliji “stapa” sa kiseonikom iz vazduha. Time se oslobađa električna energija za pokretanje vozila, a iz auspuha ne izlaze štetni gasovi, već vodena para!

možda vas zanima i Da li benzinci i dizelaši idu u zaborav?

Međutim, ono što je za sada teško izdvoljivo je postavljanje “pumpi”. Vodonik nije lako skladištiti, jer rezervoari moraju biti mnogo čvršći i jači.  Ali ni sama proizvodnja nije jeftina. Uprkos tome, velike kompanije ne odustaju od proizvodnje i pronalaska rešenja koja bi omogućila da se vozila na vodonik nađu u što većem broju na ulicama gradova.

Svoj prvi automobil na vodonik predstavila je početkom maja i britanska start-ap kompanija Viriteč. Automobil pod imenom Eprikejl je aerodinamični model namenjen ljubiteljima brzine. Vozilo nema retrovizore, a na njihovo mesto su postavljene kamere. Eprikejl ćepočeti da se proizvodi početkom 2023. godine. Inače, 25 kupaca već čeka isporuku tog modela, s tim što je cena jednog 2,7 miliona dolara.

Za razliku od ovog super skupog modela postoje i oni jeftiniji, koji se nalaze na tržištima, poput SAD, Japana, Nemačke i Kanade, a čija cena se kreće oko 60.000 dolara.  Uz  “Toyotu Mirai”, tu su još i SUV “Hjundai aj iks 35 FCEV”, “Honda klariti” i “Mercedes -Benc” sa modelom GLC. Model nemačkog proizvođača ima i pogon na vodonik, a može da se puni električnom energijom – plag-in.

saznajte još i: Kako odabrati polovni automobil?

Inače, točkove Toyote Mirai pokreće elektromotor, međutim sva potrebna struja proizvodi se u samom vozilu i to uz pomoć vodoničnih gorivnih ćelija. Sam vodonik se skladišti u rezervoaru automobila. Novi model ovog vozila ima i poboljšane tehničke karakteristike, u odnosu na model od pre par godina. Između ostalog, zamenjena je baterija, koja “čuva” električnu energiju dobijenu iz gorivnih ćelija. Pa se sada umesto nikl-metal hidridne, koristi nova: litijum-jonska baterija. Proizvođač još kaže i da u rezervoare staje 5,6 kg vodonika pod viskom pritiskom.

 Kritična masa ponovo u Novom Sadu

Ovogodišnja novosadska Kritična masa, prva po redu, biće održana u petak 11. juna. Okupljanje biciklista, skejtera, roleraša, monociklista i svih onih koji svojim prevoznim sredstvima ne zagađuju okolinu biće u 17 sati u Limanskom parku. Organizatori su saopštili da pre ovog datuma nije bilo uslova da se zajedno vozimo zbog pandemije, kao i da je prethodne održana samo jednu Kritičnu masu.

– Ipak, to nas nije zaustavilo da još više vozimo naše dvotočkaše! Putem razgovora sa vlasnicima biciklističkih radnji i pregledom brojača biciklista postavljenim na raznim mestima u gradu, broj biciklista očigledno je porastao, pa nas sada u Novom Sadu ima oko 40.000, dok nas je 2018. bilo oko 30.000.  Vreme je i da novim biciklistima pružimo specifičan osećaj kakav Kritična masa i druženje tokom zajedničke vožnje pruža – istakli su organizatori, Novosadska Biciklistička Inicijativa i Novosadska Kritična masa.

možda vas zanima i Kako vožnja bicikla utiče na nas?

Učesnici će krenuti iz parka, pa dalje rutom koja obuhvata ulice Narodnog fronta, Ive Andrića, Bulevar cara Lazara, Bulevar Evrope, Futoški put, Braće Dronjak, Bulevar Jovana Dučića, Radomira Raše Radujkova, Hadži Ruvimovu, Bulevar kralja Petra I, Bulevar oslobođenja, Jevrejsku, Bulevar Mihaila Pupina i Ulicu Modene, sa završetkom vožnje na Trgu slobode.

Zainteresovani za učešće u organizaciji mogu se javiti na mejl [email protected].

Šta je kritična masa?

Novosadska Kritična masa (Novi Sad Critical Mass) je mesečni događaj kojim se promoviše vožnja biciklom kao zabavan i zdrav način prevoza. Prva vožnja održana je 27. aprila 2012. godine, a organizovana je uz podršku članova UG “Novosadska biciklistička inicijativa” koji i danas u značajnom delu utiču na održavanje ovog događaja.  Prema procenama, bilo je između 150 i 200 učesnika raznih profila.

Vožnja je održana bez policijske pratnje i bilo kakvih incidenata, sa završetkom na Sunčanom keju. Zbog masovnog odziva i bezbednosti učesnika i uticaja na saobraćaj, počev od druge vožnje uvedena je policijska pratnja i redarska služba. Kritična masa je društveni događaj koji poziva sve da učestvuju, bez obzira na godine, pol, imovinski status ili bilo kakva druga lična svojstva.

pročitajte još i o Evoluciji bicikla: Pogledajte kako je izgledala promena kroz vekove!

U svim dosadašnjim vožnjama demonstrirana je savesnost, po pravilu se zauzima samo jedna, desna traka, solidarnost, druželjubivost, briga za druge i bezbednost. Kritična masa je ujedno postala i mesto okupljanja, svojevrstan “hub” raznih novosadskih ciklostruktura (sportista, rekreativaca, gradskih biciklista itd.), razmena ideja i utisaka, povezivanja i pozivanja na saradnju.

Prvi realni, opipljivi proizvod ove zajednice je “muzička prikolica” izrađena od delova koje su učesnici prikupili, uredili i opremili ozvučenjem. Ova prikolica počev od četvrte vožnje prati učesnike podižući atmosferu muzikom, ujedno privlačeći pažnju prolaznika. Nakon četvrte vožnje promovisan je i polo na biciklu, čija popularnost je vrlo brzo počela da raste, a ujedno i značajan broj zainteresovanih volontera za razne biciklističke radionice otvorenog tipa. Pridružite se vožnji, postanite deo kritične mase, biciklističkog pokreta koji je nakon 20 godina iz San Franciska došao i kod nas, koji je besplatan, nestranački, slobodan za sve i otvoren ka svima!

Novi Sad je biciklistički grad!

U kakvoj su vezi rutina, san i inercija spavanja?

Dosledna jutarnja rutina doprinosi zdravijem životu, a samo ranije odlaženje na spavanje i svakodnevno buđenje u isto vreme je idealno za organizam. Prema poslednjem nemačkom istraživanju osobe koje se ranije bude su istrajnije, bolje u komunikaciji sa drugima i otvorene su za nova iskustva.

Takođe, onaj ko rano ustaje biće oprezniji i manje zabrinut, za razliku od onih koji imaju poremećen ritam spavanja. Kod njih se javlja teskoba, često odlažu obaveze i mnogo manje entuzijazma. Istraživanje pokazuje da je ustanovljen ritam spavanja i buđenja pomaže i kod balansiranja obaveze. Tačnije, osobe koje imaju određen vreme za počinak i buđenje lakše prave ravnotežu između porodičnih i poslovnih obaveza.

Ljudi poseduju cirkadijjalni tj. prirodni ritam koji reguliše ciklus spavanja i buđenja.  Ovaj sistem utiče na kompletan organizam pa i na rad creva. Te tako uz pravilnu ishranu, uređenim sistemom spavanja i buđenja doprinosi se zdravlju sistema za varenje, a kompletan metabolizam će biti brži. Jednako važnu ulogu ima spavanje i na imunitet. Imuni sistem može da se uspava, ali i razbudi. A svakodnevno buđenje u isto vremepomaže imunološkom sistemu, jer je sam metabolizam organizovan.

možda vas zanima i: Koje namirnice treba izbegavati pred spavanje?

Kako da buđenje bude lako?

Inercija spavanja je pojava koja se javlja posle buđenja, a u kojoj  imamo osećaj da spavamo i dok hodamo. To je “fiziološko stanje oštećenih kognitivnih i senzorno-motoričkih performansi”, navode stručnjaci. Ono je prisutno odmah posle buđenja i kada su nam smanjene sposobnosti. Istraživači veruju da to stanje ima veze sa unutrašnjim satom.

Prema studiji, koja je pratila 12 zaposlenih u hitnoj pomoći, utvrđena je veza između cirkadijalnih satova i inercije spavanja. Radnici koje su tokom noći budili trebalo je da reše matematičke jednačine. Kognitivne sposobnosti  ispitanika bile su niže u trenucima kada bi im cirkadijalni satovi slali signal da je vreme za spavanje. Uz to, taj unutrašnji sat doprinosi  mrzovoljnosti.

Preciznije, buđenje iz dublje faze spavanja, kao što je REM faza, naglašava inerciju spavanja, pa je idealno vreme za buđenje ono neposredno nakon što se završi ciklus spavanja. Inače, inercija spavanja može da traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. Naučnici tvrde i da se razlikuje od osobe do osobe.

saznajte i : Da li je duže spavanje vikendom dobro po naše zdravlje?

Kako bi se organizam probudio i sprečila, eventualna, mrzovolja iza sna treba prošetati. Otići do prodavnice, pekare ili prošetati psa mogu da budu neke od aktivnosti koje će doprineti buđenju. Takođe, zgodno je i preporučljivo da se ujutru u organizam unese magnezijum. On utiče na povećanje melatonin. Magnezijum smanjuje vreme koje je potrebno da bi se organizam uspavao i olakšava rano buđenje.

Kako bi izbegli “klopku sata”, nemojte odlagati alarm. Prema mišljenju stručnjaka, da odlaganje alarma doprinosi jutarnjoj mrzovolji. Takođe, odlaganjem buđenja postoji šansa da telo upadne u dublji san. I upravo je to ono što će buđenje učiniti dodatno težim, a koje će biti praćeno, sigurno, mrzovoljnim stanjem.

Nagrada za najbolje osmake: Do 100% popusta za upis u Savremenu gimnaziju

Najsavremenija gimnazija u regionu poziva sve talentovane, ambiciozne i vredne učenike da i ove godine konkurišu za neki od četiri programa podsticaja za najbolje koje poklanja Savremena gimnazija.

Ako je vaše dete tokom osnovne škole pokazalo da mu sjajno idu brojevi, jezičke figure, umetničko izražavanje ili neki sport, onda je sada prava prilika da mu obezbedite kvalitetno obrazovanje u prestižnoj gimnaziji, uz popust od 10 do 100 posto. Saznajte sve o pogodnostima za najbolje male maturante u Savremenoj.

Podsticaj za sve vredne i nadarene učenike

U okviru programa podstreka za najbolje učenike osmog razreda koji ove godine upisuju srednju školu Savremena gimnazija nagrađuje male maturante u četiri različite kategorije:

  • „Genius Mundi”;
  • „Zdravko”;
  • „UM-etnost”;
  • „Vukovac”.

„Genius Mundi” i „Vukovac” su namenjeni talentovanim učenicima koji su postigli dobre rezultate na raznim republičkim, regionalnim ili svetskim takmičenjima, onima koji žele da se pripreme za prestižne fakultete u Srbiji i inostranstvu i odlikašima sa Vukovom diplomom.

Među odabranim budućim učenicima Savremene gimnazije koji će imati umanjenu školarinu od 10% do 100% naći će se i oni koji su u društvu poznati kao sveznalice i radoznalci, oni koji vole da istražuju svet oko sebe i stalno otkrivaju nešto novo. A zahvaljujući posebno osmišljenom programu „Zdravko”, u savremenim uslovima moći će da se školuju i vrsni sportisti, dok talentovani mladi umetnici imaju priliku da konkurišu za „UM-etnost”, podstrek za najbolje učenike, i u Savremenoj gimnaziji nastave da neguju svoj dar.

Svi koji žele da se prijave za bilo koji od ova četiri programa podsticaja za najbolje osmake mogu to da urade najkasnije do 15. juna.

Ko sve može da konkuriše?

„Savremena gimnazija se razlikuje od ostalih škola po savremenom pristupu u radu sa učenicima, negovanju talenata i kreativnoj, interdisciplinarnoj i interaktivnoj nastavi. Zbog težnje da budemo što bolji i da opravdamo epitet stvarno drugačiji, svake godine se trudimo da obezbedimo najsavremenije školovanje deci koja su radom i zalaganjem to zaslužila”, objašnjava Milka Keser, direktorka škole, i poziva sve učenike da se prijave za program u kom se pronalaze i koji će nastaviti da neguje njihov talenat.

Svi oni koji završavaju osmi razred i ispunjavaju uslove konkursa mogu da se prijave za podstrek za najbolje Savremene gimnazije, koji omogućava školovanje po povlašćenim uslovima. Izabrani učenici će imati priliku da se školuju u najsavremenijoj gimnaziji u Srbiji i tako steknu praktična znanja, veštine i međunarodno priznate diplome koje će im otvoriti vrata prestižnih univerziteta širom sveta.

Savremena gimnazija – stvarno drugačija škola za uspešnu budućnost

Učenici Savremene gimnazije imaju interdisciplinarne i kreativno osmišljene časove u moderno opremljenim učionicama – Intelligent Classroom i Google Technology Classroom, kakvim se mogu pohvaliti samo najmodernije škole sveta. Savremeni gimnazijalci koriste najnovije tehnologije poput iPada, interaktivnih tabli i stolova, Amazon Echo uređaja, Samsung Gear VR naočara, 3D štampača, skenera i olovaka, a znanje bogate pomoću brojnih obrazovnih aplikacija.

Savremeni gimnazijalci domaće zadatke šalju preko Distance Learning platforme, a roditelji sve informacije dobijaju preko specijalizovanog Portala za roditelje.

Pored akreditacije Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Savremena gimnazija radi i po akreditovanom planu i programu Univerziteta u Kembridžu, što je svrstava među najbolje dvojezične škole u regionu; njeni učenici mogu da pohađaju jedan od dva programa: Nacionalni ili Kombinovani – Kembridž, i da uče na srpskom ili engleskom jeziku.

Ukoliko je i vaše dete talentovani mali maturant, ne propustite priliku da dobije nagradu za svoje dosadašnje uspehe i usmerite ga ka svetloj budućnosti. PRIJAVITE SE OVDE najkasnije do 15. juna.

Aplikacije koje treba izbrisati

Korisnici Android-aponovo imaju razlog za strah i to zbog nekih od aplikacija. Kako navodi Express.co.uk, korisnici treba da provere da li na uređajima imaju instaliranu neku od app koje su pune malvera. Stručnjaci ukazuju da se ponovo suočavamo sa ozbiljnom pretnjom, jer hakeri oponašaju popularne aplikacije.

Naime, koristeći novu tehniku imitacijama aplikacija pokušavaju da prevare korisnike. Prevaranti nakon što korisnik instalira  lažnu aplikaciju  dobijaju pristup ličnim podacima, a neretko im se olakšava pristup bankarskim podacima i  privatnim porukama. Tim iz Bitdefender-a otkrio je, prilikom poslednjeg napada, da se hakeri služe novim metodama u pokušaju da pristupe uređajima i ličnim podacima koje deponujemo u njih. Radi se o tekstualnim porukama, a bilo je i slučajeva da su bankarski podaci prosleđeni kriminalcima.

pročitajte još i: Testiranje na prisustvo virusa i preko app?

Zabrinjavajuće je to što korisnici to nisu ni primetili. Tim stručnjaka tvrdi i da je sa Google-ovom Play prodavnicom mnogo sigurnije, jer sajber kriminalci teže mogu da ubace zlonamerni softver na to tržište. Hakeri zato stvaraju lažne aplikacije, van Google-ove zvanične digitalne Play prodavnice, i obećavaju korisnicima antivirusni softver ili pristup besplatnim TV uslugama. Kada se takva, lažna aplikacija instalira, iako izgleda kao zvanična usluga, korisnik teško može uočiti razliku. Nažalost, da nešto nije u redu vlasnik androida kasno sazna.

Aplikacije na koje treba paziti:

  1. Uplift: Health and Wellness App
  2. BookReader
  3. PlutoTV
  4. Kaspersky: Free Antivirus
  5. VLC MediaPlayer

Takođe, ne preuzimati i instalirati aplikacije izvan sopstvene prodavnice (Google Play). Prevareni korisnici nakon što preuzmu lažnu aplikaciju bivaju ciljani novim virusom pod nazivom Teabot. Zahvaljujući tom virusu haker će dobiti sve sa ekrana korisnika. To uključuje  lične SMS poruke, ali i detalje kartice prilikom kupovine.

možda vas zanima i: Spisak najgorih lozinki: Da li je i Vaša tu?

Tim iz Bitdefender-a kaže još i da je identifikovao novi metod distribucije podataka. Naime, koristili su lažni blokator oglasa “koji deluje kao okidač za malver”. Inače, malver (eng. malware) predstavlja “svaki softver koji je napisan u maliciozne svrhe. Preciznije, koji ima cilj da nanese štetu računarskim sistemima ili mrežama”. A kako navode stručnjaci, malver se širi poput zaraznih bolesti inficirajući druge sisteme na bezbroj načina.

Šta nam antigenski testovi govore?

Jedno od pitanja na koje naučnici nisu do kraja uspeli da odgovore je ono u vezi sa trajanjem imuniteta nakon preležane infekcije, ali i koliko su ljudi zaštićeni nakon prve doze vakcine. Delimično odgovor može dati test na antitela, međutim ni on ne daje odgovor u celosti kada je nivo imuniteta u pitanju.

Na tržištu se nalaze dve vrste testa. Jednim se utvrđuje prisustvo antitela u organizmu, dok se drugim  ispituje koliko su učinkovita antitela protiv virusa. Prvim testom se pouzdano može utvrditi da li je osoba imala kovid-19. Drugi je poznat i kao neutralizacijski test. Kod ovih analiza krvni serum se u laboratoriji dovodi u kontakt s delovima koronavirusa i na taj način se utvrđuje kolika je preciznost antitela.

Imunolog Karsten Vacl kaže da su neutralizacijski testovi precizniji, kao i da, ako osoba ima mnogo antitela u krvi, mala je verovatnoća da će sva ta antitela ciljati pogrešan deo virusa. Drugim rečima, to znači da test na antitela pokazuje da organizam ima određen nivo zaštite, ali se ne može precizno reći koliki je on.

Cena testova se razlikuje od države do države, ali u  većini Evrope cena je za prvi oko 20 evra, dok drugi ili neutralizacijski testovi staju  između 50 i 90 evra. Takođe, u pojedinim zemljama se mogu naći i tkz. kućni testovi, međutim stručnjaci savetuju da se oni ne koriste na svoju ruku.

Tipovi antitela

Za stručnjake su posebno zanimljive tri vrste. Antitela koja brzo deluju protiv virusa su IgA i IgM. Ova antitela se brzo stvaraju, s tim što se njihov nivo nakon završetka infekcije smanjuje brže nego treća vrsta. Ta treća vrsta su IgG antitela, tačnije “memorijske ćelije”. Oni  mogu ostati u organizmu mnogo duže i “setiti se” da je neprijatelj bio virus Sars-CoV-2. Osobe koje imaju te memorijske ćelije brzo mogu razviti novu “vojsku odbrane” kada to bude bilo potrebno.

IgG antitela organizam počinje da stvara nekoliko dana od početka infekcije, pa se zato i samo testiranje na taj tip antitela radi oko dve nedelje nakon infekcije. Važno je reći da testovi na IgM, ako se rade u tom intervalu, mogu biti negativni, baš zato što ovaj tip  antitela brzo nestaje. Stručnjaci navode da se testovi na IgA i IgM antitela, bar prema do sada sakupljenim informacijama, nisu se pokazali posebno produktivnim u pandemiji.

T – ćelije i svrha testa

S druge strane, i osobe kojima je negativan rezultat testa, mogu imati određeni nivo zaštite. I to, pre svega, zahvaljujući T-ćelijama (T-limfocitima). Ove ćelije ne napadaju odmah viruse, nego se zakače za naše ćelije. Preciznije, napadaju ljudsku ćeliju koju je zaposeo virus i to ih  čini izuzetno važnim u ljudskom imunom sistemu. Epidemiolozi objašnjavaju, da oni koji su imali relativno blagu infekciju koronavirusom, mogu brzo da izgube antitela, ali to ne znači da im istom brzinom opada i nivo T-ćelija.

Test treba da rade osobe s narušenim imunim sistemom ili pacijenti koji uzimaju imunosupresivne lekove. Dok ljudi koji su primili i drugu dozu vakcine tim testovima mogu proveriti nivo antitela u organizmu. Za sve druge, vakcinisane ili ljude koji su se potpuno oporavili sam značaj testa je ograničen.

izvori: Radio021; Hina, BBC