Početna Blog Strana 831

5 saveta za predstojeći sajam knjiga

5 saveta za predstojeći sajam knjiga

Beogradski sajam knjiga počeće 26. oktobra, trajaće do 2. novembra, a održaće se na Beogradskom sajmu.

Redovni posetioci sajma znaju kakva gužva može da se napravi i da učini ovaj događaj pomalo stresnim, pa smo iz tog razloga odlučili da vam donesemo par saveta o tome kako da najbolje iskoristite svoje vreme na sajmu.

1. Kad je najbolje doći na sajam

Sajam će trajati do 2. novembra, a dešava se i da bude produžetaka i da traje duže. Otvaranje sajma je u nedelju u 18 časova, pa ukoliko vam se žuri, možete nakon zvaničnih govora i najava da obiđete dobar deo sajma jer se gužva uglavnom tad raziđe. Radno vreme je od 10 do 21 čas, tako da imate ceo dan na raspolaganju, a gužva je najmanja pre 12 sati ili posle 18. Ipak, kad je Školski dan na sajmu, gužvu je teško izbeći.

2. Kako da se ne izgubite u gužvi

Ove godine, na Sajmu će učestvovati 450 izlagača raspoređenih na površini od 30.512 kvadarta. To je ogroman prostor, i da se ne biste izgubili u lavirintu knjiga, kružili ili zalutali u deo koji vas ne interesuje, najbolje je da na vreme pogledate gde se šta nalazi.

Ove godine ima nekih novina što se tiče organizacije – Hala 1 je i dalje centar dešavanja, gde se izdavači takmiče ko ima atraktivniji naslov i gde možete da se družite sa poznatim autorima. u Hali 2a održaće se programi za Kinu, koja je počasni gost, a predstaviće se i inostrani izdavači sa nacionalnim izdanjima.

U Hali 2b organizovaće se dejča sala i izložbe, a u Hali 4 moći će da se pronađu izdavači iz oblasti religije, državne institucije i antikvarne knjige.

3. Kojim danima doći, a kojima ne

Ubedljivo najveća gužva stvara se na Školski dan – autobusi puni učenika stižu na sajam, izdavači u prvi plan stavljaju školske lektire, a učenici bezvoljno lutaju po sajmu i stvara se opšta zbrka. Školski dan će se održati u četvrtak, 30. oktobra.

27. i 28. oktobar su dani za porodičnu posetu i jedna cela porodica može da uđe na Sajam sa jednom kupljenom ulaznicom od 600 dinara, pa ovu ponudu treba iskoristiti ukoliko možete.

4. Koliko vam novca treba

Cene ulaznica su iste i ove godine – pojedinačna ulaznica je 250 dinara, ulaznica za grupne posete je 150 dinara, a porodična košta 600 dinara. Parking se naplaćuje 100 dinara po satu. Ipak, to nije sve – verovatno ćete kupiti neke knjige prosto jer su jeftine, na popustu ili je akcija, pa ćete se zaneti i potrošiti više nego što treba. Zato je najbolje odrediti koliki budžet možete da izdvojite za kupovinu knjiga i da se njega držite.

5. Gde možete da pojedete i popijete nešto

Na sajmu knjiga se lako možete zaneti i onda nakon višesatnog cirkulisanja kroz hale i razgledanja knjiga shvatite da ništa niste ni pojeli ni popili već duže vreme. Na sajmu postoji nekoliko kafića gde možete da popijete piće, ali su sva mesta uglavnom zauzeta i treba dugo da čekate na slobodno mesto. Postoji i nekoliko štandova sa pljeskavicama koje su skupe, pa je ipak najbolje rešenje da ponesete sa sobom vodu ili sok i jedete pre polaska.

Izvor: 24 sata

Zašto priroda svetluca?

Zašto priroda svetluca?

Od srebrnkastih sardina do raznobojnih paunovih pera, priroda je puna raznih boja kakve čovek ne može da stvori.

Sada su britanski naučnici otkrili da postoji univerzalno objašnjenje za zadivljujuće boje u prirodi. Oni tvrde da su za to zaduženi mikroskopski slojevi kristala koji se nalaze na tim površinama.

Prema izveštaju koji je za BBC napravila Viktorija Džil, životinje su razvile sićušne strukture koje bolje reflektuju svetlost od bilo koje strukture koju čovek napravi.

Istraživači na Univerzitetu u Bristolu rekli su da bi čovek mogao ovo da iskoristi tako da, na primer, napravi efikasnije LED sijalice.

– Ono što je bitno je da su ti kristali različite debljine, rekao je za BBC dr Tom Džordan, član istraživačkog tima.

Ti nanokristali različite debljine mogu se pronaći kod raznih buba, leptira, i sardina, a svi oni proizvode efekat koji se zove Andersonova lokalizacija.

Ovaj efekat se odnosi na fizički fenomen kada se sprečava prolazak svetlosnih zraka kroz neki materijal. Svetlost ulazi u taj materijal i tu se menja u njegovim različitim slojevima. Kada svetlost izađe napolje, ona stvara metalik efekat.

Moguće je da ribe stvaraju ovaj efekat da bi se odbranile od grabljivica, jer se reflektovanjem svetlosti najbolje uklapaju u svetlosnu okolinu okeana, što znači da ih je teže primetiti.

Kada bi ljudi mogli taj mehanizam da primene na LED sijalice, mogla bi se napraviti mnogo efikasnija LED svetla koja troše manje energije.

Plaćena stručna praksa u edukativnom centru “Elis” u Rusiji

Plaćena stručna praksa u edukativnom centru

Mladi se danas suočavaju sa mnogim izazovima, a jedan koji se sve češće javlja kao zahtev pri zapošljavanju je radno iskustvo, koga je teško steći. Ukoliko imate međunarodno praktično iskustvo, to može doprineti ne samo lakšem zapošljavanju, već i ličnom razvoju i proširenju vaših vidika.

Iako je jedna od najbrže rastućih ekonomija na svetu, u Rusiji samo 7% stanovnika govori engleski jezik, a više od 76 procenata nikad nije putovalo van zemlje. Upravo su to razlozi za potrebom mladih kadrova iz inostranstva koji će u Rusiju doneti pogled na obrazovanje iz druge perspektive.

Zbog velike potrebe za razvojem obrazovanja, a pre svega jezičkih veština kod mladih, studentima i diplomcima iz Srbije pruža se prilika da obavljaju stručnu praksu u oblasti predavanja engleskog i drugih jezika, a naknada za praksu je u visini prosečne zarade i obezbeđuje se preko programa Global Talent. U sklopu programa izdvaja se praksa u edukativnom centru “Elis” u Rusiji, u gradu Neftekamsk.

Ovom centru su potrebni mladi, energični ljudi koji će biti deo tima predavača za više od 400 polaznika. Osim održavanja časova, praktikant upoznaje polaznike sa svojom tradicijom i kulturom, što dodatno uvećava vrednost prakse za obe strane. Nove, interaktivne metode učenja i dodatne aktivnosti pored držanja časova su ono što izdvaja ovaj jezički centar od drugih u gradu.

Radno vreme: 14-19h (radnim danima i nedeljom), 30h nedeljno

Plata: 588$, obezbeđen smeštaj

Trajanje prakse: 3 meseca

Uslovi prijave:

  • Studenti i diplomci do 30 godina starosti
  • Znanje engleskog jezika
  • Filolozi ili pedagozi

Dodatne informacije o praksi možete dobiti putem prijave na sajtu GlobalTalent ili preko sledećeg kontakta:

Dunja Ilić
Potpredsednik za globalni program stručnih odlazećih praksi
Lokalna kancelarija Beogradska Bankarska Akademija 069/3187878
[email protected]

 

Ostale prakse pogledajte OVDE.

Vrnjačka Banja nagrađuje najbolje đake i studente

Vrnjačka Banja nagrađuje najbolje đake i studente

U opštini Vrnjačka Banja pomaže se školovanje nadarene dece, a finansijska podrška od milion dinara izdvojena je ove godine za učenike srednjih i osnovnih škola, studenata akademskih i diplomskih studija, kao i studenata na master studijama akreditovanih visokoobrazovnih ustanova.

Učenici mogu ostvariti novčana sredstva u visini od 15.000 dinara ukoliko imaju prosečnu ocenu 5,00 i osvojeno jedno od prva tri mesta na okružnom takmičenju iz bilo kog predmeta.

Studenti koji su položili sve ispite iz prethodne godine studija i postigli prosečnu ocenu veću od 9,00 ostvaruju novčana sredstva u visini od 30.000 dinara.

Ove godine je opština Vrnjačka Banja isplatila preko 800.000 dinara nadarenim učenicima i studentima.

Ove školske godine planira se izdvajanje sredstava u visini od milion dinara za najbolje đake i studente, a rok za podnošenje dokumentacije za jednokratnu finansijsku podršku ističe 15. novembra.

Učitelj osnovao fond za stipendije

Učitelj osnovao fond za stipendije

Bogdan Civrić, penzionisani učitelj, osnovao je Fond za učenike Osnovne škole “Major Ilić” iz Kušića koji postignu najbolje rezultate iz matematike.

Učitelj je donirao 200.000 dinara za uvećanje Fonda i da zainteresuje decu za učenje.

Iako je još davne 1990. godine penzionisan, Bogdan često posećuje kolege i učenike u školi gde je nekad predavao. On je započeo karijeru u Kušiću, a želeo je da pomogne da se obnovi stara škola u Milandži gde su on i supruga bili poslednji učitelji.

Međutim, kada je video da od obnavljanja škole u Milandži nema ništa i da je potrebno puno sredstava za to, odlučio je da taj novac uloži u osnivanje Fonda koji nagrađuje najbolje mlade matematičare, jer je matematiku posebno voleo.

Osnivanjem ovog Fonda i ulaganjem u njega, on želi da podstakne đake da uče, ali i druge da pomognu da se najbolji đaci finansiraju.

Izvor: RTS

Srbija jedna od najboljih turističkih destinacija

Srbija jedna od najboljih turističkih destinacija

Najpoznatiji svetski izdavač turističkih vodiča “Lonely planet” okarakterisao je Srbiju kao jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta za 2015. godinu.

Razlozi zbog kojih je Srbija dospela na 7. mesto od 10 najboljih destinacija za iduću godinu jesu muzički festival “Exit”, koji nosi titulu najboljeg evropskog festivala, zatim Beograd kao mesto za provod na splavovima, a koje se često poredi sa Ibicom ili Berlinom po tom pitanju, kao i planinske regije u Srbiji, skijanje na Kopaoniku, spa-centri u Vrnjačkoj Banji i rafting na Drini.

Vodič navodi da je sve ovo dostupno po niskim cenama, te da je to jedan od razloga zašto treba doći i okrenuti se od skupih destinacija u Evropi.

U vodiču piše da je jedna od tajni Srbije zapravo njen narod, te da su Srbi iskreni, zabavni i raspoloženi da dočekaju posetioce prijateljskim tapšanjem po leđima i čašicom rakije, te da nisu ni blizu stereotipu “loših momaka” kakve ih predstavlja Holivud.

Među stvarima koje svaki turista treba da vidi i doživi u Srbiji, “Lonely planet” navodi kafane i prijatnu atmosferu koju one pružaju. Zatim se opisuju brda i život na selu, a preporučena je Mokra Gora kao jedna od destinacija, kao i poseta Drvengradu, vožnja Šarganskom osmicom i isprobavanje domaće rakije i roštilja.

Osim toga, preporučuju se i Skadarlija, koja je opisana kao raj za umetnike i hipstere, a i Fruška Gora i obilazak 16 manastira na potezu od samo 50 kilometara.

Pored Srbije, na listi top 10 odredišta, nalaze se Singapur, Namibija, Litvanija, zatim Nikaragva, Irska, Kongo, Filipini, Sveta Lucija i Maroko.

Izvor: 24 sata

Naučnici izlečili potpunu paralizu

Naučnici izlečili potpunu paralizu

Darek Fiduka, bugarski vatrogasac koji je bio paralizovan od struka nadole nakon povrede kičmene moždine, ponovo može da hoda zahvaljujući naučnicima u Poljskoj.

Sada može da hoda uz pomoć hodalice ili da čak vozi auto. On je imao povredu sličnu onoj koju je imao Kristofer Riv, glumac koji je poznat po svojoj ulozi Supermena, a koji je ostao paralizovan nakon nesreće 1995. godine.

Ovo je jedini slučaj izlečenja potpune paralize u svetu, a naučnici u Poljskoj su koristili ćelije iz njegovog nosa da bi obnovili nervne ćelije u njegovoj kičmi, čime su ponovo uspostavili prekinutu nervnu vezu.

Ovo je prva procedura koja je delovala na ljudima, a profesor Džefri Rajsman, vođa tima koji je otkrio ovu tehniku, rekao je da će ovo otkriće vremenom promeniti sudbinu ljudi sa povredama kičme.

Nastavnika sve više, đaka sve manje

Nastavnika sve više, đaka sve manje

Prema podacima sindikata prosvete, u Srbiji oko 20.000 profesora nema pun fond časova. Međutim, nadležni imaju drugačije podatke i tvrde da ih ima četiri puta manje.

U poslednje dve godine posao je izgubilo 130 profesora. Razlog za ovo je sve manja zainteresovanost za pojedina zanimanja i broj dece koji se stalno smanjuje. Tako su pojedini zanati nestali, iako su perspektivni.

Primer takvog zanimanja je kožarstvo i tekstilstvo. Profesorka ovog predmeta Mirjana Paunović Kostić rekla je da je u jednom odeljenju od petnaest učenika bilo dva obrazovna profila, a sada je i to odeljenje počelo da se osipa. Tako su ona i jedna njena koleginica završile na listi tehnoloških viškova.

Viška profesora najviše ima među profesorima likovnog, muzičkog, fizičkog, istorije i geografije. Iz desetogodišnje statistike sindikata može se zaključiti da je dece sve manje, a profesora sve više.

Iz sistema je izgubljeno 230.000 đaka, a prosveta se povećala za 10.000 ljudi. Sada smo u situaciji gde ima 20 ili 30 hiljada prosvetnih radnika koji nemaju pun fond časova.

Iz Ministarstva su izjavili da je u prosvetnom sistemu između 103 i 106 hiljada zaposlenih, a u sindikatima broje i one radnike koji su primljeni u radni odnos sa određenim procentom, dok se u Ministarstvu oni ne računaju. Računaju se oni koji su sa određenom normom primljeni, pa su izgubili deo te norme, izjavio je Zoran Kostić, pomoćnik ministra prosvete, i dodao da je tačna cifra 4.875 ljudi koji su prošle i ove godine postali tehnološki višak. Takođe, nadležni su rekli i da na određeno vreme trenutno radi više od 10.000 ljudi, a oko 3.000 veroučitelja je angažovano po ugovoru.

Sindikati zameraju direktorima što umesto sa liste tehnoloških viškova zapošljavaju nekog sa strane, ali nadležni tvrde da inspekcija reaguje na svaku prijavu i ispravlja takvu grešku.

Izvor: RTS

Tvorac “lajka” – zašto ne postoji “dislajk” dugme

Tvorac

Svi smo se našli u toj situaciji – neko postavi tužan status na Fejsbuku, vi ne možete ništa smisleno da napišete na to, a ukoliko ga “lajkujete”, to će preneti sasvim suprotnu poruku od “žao mi je što to čujem”.

Kad bi samo postojalo dislajk dugme…

Ova tema se iznova i iznova javljala, a tvorac lajk dugmeta Bret Tejlor je odlučio da konačno objasni zašto dislajk dugme nikad nije postojalo, a verovatno i neće.

Bret kaže da se o dislajk dugmetu dosta diskutovalo u Fejsbuku. Glavni razlog za njegovo nepostojanje jeste to što bi negativnost tog dugmeta donela dosta posledica.

Lajk dugme postoji zato što se često dešava da želimo nešto da odobrimo, ali nemamo šta da kažemo. Dosta komentara svodi se na reč “kul” ili “bravo” ili slično, a to sve može da se izrazi jednim klikom na lajk dugme.

Dislajk dugme bi donelo negativnost i neke posledice sa sobom, poput sajber siledžija.

Bret kaže da je mnogo bolje rešenje da, ukoliko se sa nečim ne slažete, napišete komentar, jer se jednom rečju to ne može izraziti. On kaže da i lajk dugme ima svoje mane, ali kada bi postojalo i dislajk dugme, sve bi bilo još složenije.

Kako internet ide na spavanje

Kako internet ide na spavanje

Dok su Njujork i London gradovi koji nikad ne spavaju, u velikim delovima sveta, internet se odmara poput živog bića svake večeri.

Nova animirana mapa istraživača u SAD-u pokazuje kako veliki delovi Afrike, Rusije i Australije prate određeni dan-noć šablon. To znači da se internet najviše koristi tokom dana, a kada zađe sunce, i on prestaje da se koristi.

Nasuprot tim podacima, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Indija i istočna Azija su aktivne tokom noći, pokazalo je istraživanje sa Univerziteta u Južnoj Kaliforniji.

Tokom 2 meseca, istraživači su svakih 11 minuta posmatrali 3,7 miliona blokova IP adresa, što predstavlja skoro jednu milijaru od ukupno 4 milijarde IPv4 adresa.

Internet je bitna stavka u našem životu i poslu, od gledanja filmova do onlajn kupovine. Ovo istraživanje predstavlja prvi korak ka poboljšanju pouzdanosti interneta.

Na mapi, rozi i crveni kvadrati predstavljaju veću aktivnost na internetu, dok beli kvadrati predstavljaju aktivnost ispod proseka.

Mapa koju su naučnici napravili
Mapa koju su naučnici napravili

Istraživači su naveli da se dnevno korišćenje interneta može povezati sa zemljama koje koriste dial-up veze koje isključuju preko noći, ili sa onima koji žele da uštede struju.

Ovo istraživanje može da pomogne naučnicima da shvate kako internet spava i da izbegnu mešanje interneta “koji spava” sa slučajem kada interneta nestane.