Početna Blog Strana 807

Praksa u kompaniji “NovaTel”

Prema Ugovoru između Univerziteta u Beogradu i Privrednog društva za proizvodnju, inženjering i promet telekomunkacione opreme, “NovaTel” raspisuje konkurs za studente završnih godina studija.

Za praksu od šest meseci mogu konkurisati studenti Elektrotehničkog, Saobraćajnog i Fakulteta organizacionih nauka, a biće primljena tri studenta.

Studenti će za vreme stručne prakse imati sledeća zaduženja:
– praćenje poslovanja Distributera
– uzrada dnevnih, nedeljnih i mesečnih planova prodaje
– poštovanje i praćenje mesečnih planova prodaje
– stalni kontakti sa aktuelnim i potencijalnim kupcima, najmanje jednom nedeljno kontaktirati sve distributere
– kontaktiranje potencijalnih Distributera
– izrada dnevnih i nedeljnih izveštaja
– praćenje stanja i kretanja na tržištu iz oblasti ICT
– podrška marketing aktivnostima
– rad po nalogu predpostavljenog
– stalno samousavršavanje

Stručna praksa u “NovaTel”-u trajaće od tri do šest meseci, a obaveze će biti raspoređene na 20 časova svake nedelje.

Uslovi koje zainteresovani studenti moraju ispunjavati kako bi se prijavili za ovu praksu:

– moraju biti studenti na završnim godinama fakulteta iz oblasti IKT tehnologija (Elektrotehnički fakultet, Saobraćajni fakultet, FON)
– moraju znati engleski jezik

Prijava na konkurs vrši se putem mejla, a potrebno je poslati biografiju i dva pisma preporuke profesora. Adresa za slanje mejla je [email protected] sa naznakom – NovaTel praksa.

Konkurs je otvoren do 28. januara.

Više informacija na sajtu Centra za razvoj karijere.

Ostale prakse pogledajte OVDE.

Konkurs u okviru Meseca frankofonije u Novom Sadu

Francuski institut u Novom Sadu raspisao je, u saradnji sa Akademijom umetnosti u Novom Sadu, konkurs za studente Akademije. Konkurs pod nazivom “Poznajem svoje granice. Zato idem dalje” je deo obeležavanja Meseca frankofonije.

Citat Serža Genzbura “Poznajem svoje granice. Zato idem dalje.“ / „Je connais mes limites. C´est pourquoi je vais au-delà.“ – predstavlja polaznu tačku za ispitivanje konteksta frankofonije, frankofone umetnosti i frankofonih umetnika.

Svi zainteresovani studenti mogu da se prijave na konkurs do 23. februara. U obzir za prijavljivanje dolaze video radovi, fotografije, slike, crteži, grafike, grafički radovi i skulpture.

Dodela nagrada i izložba svih radova koji su učestvovali na konkursu održaće se 9. marta u Francuskom institutu u Novom Sadu.

Propozicije konkursa možete videti OVDE.

Ostale nagradne konkurse pogledajte OVDE.

Poznati naslovi tri romana koja su ušla u najuži izbor za NIN-ovu nagradu

Pisci romana koji se nalaze u najužem izboru za 61. NIN-ovu nagradu su Oto Horvat, Filip David i David Albahari.

Za ovogodišnju NIN-ovu nagradu konkurisao je 161 roman, a u finale su ušli:

  • Horvatov “Sabo je stao” (izdavač Kulturni centar Novog Sada),
  • Davidova “Kuća sećanja i zaborava” (Laguna, Beograd) i
  • “Životinjsko carstvo” (Čarobna knjiga, Beograd) Albaharija.

Dobitnik ove prestižne nagrade biće poznat 19. januara, kada će žiri doneti konačnu odluku na sastanku u prostorijama kompanije “Ringier Axel Springer”.

Žiri koji donosi konačnu odluku o pobedniku je u sledećem sastavu: Vladislava Gordić Petković – predsednica, Mića Vujičić, Jasmina Vrbavac, Mihajlo Pantić i Božo Koprivica.

Svečano uručenje nagrade i obeležavanje 80. rođendana NIN-a održaće se 26. januara u hotelu Hajat.

Kako učenje stranog jezika u detinjstvu utiče na mozak

Poznato je da je učenje stranih jezika dobro za podsticanje rada mozga. Isto tako poznato je i da deca brže nauče novi jezik u poređenju sa starijim od sebe. Najnovije istraživanje pokazalo je koje je najbolje doba za učenje jezika.

List “Proceedings of the National Academy of Sciences” objavio je istraživanje u kojem se pokazuje da deca koja počnu da uče engleski jezik slušajući ga i svakodnevno ga koristeći imaju poboljšanu strukturu mozga, u poređenju sa onima koji su odrasli govoreći samo ovaj jezik i koji pored njega nisu učili ni jedan strani jezik.

Istraživanje, koje je predvodio Hristof Pliatsikas sa Univerziteta Kent, urađeno je proučavanjem skenova 20 ljudi koji imaju oko 30 godina, a koji su najmanje 13 meseci proveli u Britaniji i koji su engleski, kao strani jezik, počeli da uče sa 10 godina.

Ovih 30 skenova mozga upoređeni su sa 25 skenova mozga ljudi koji imaju približno isti broj godina i koji govore samo engleski jezik.

– Svakodnevno korišćenje više od jednog jezika predstavlja intenzivnu kognitivnu stimulaciju koja je koristila specifičnim moždanim strukturama vezanim za jezik, čuvajući njihov integritet i štiteći ih od propadanja u poznijem dobu – piše u ovoj studiji.

Ovo istraživanje pokazalo je koliko je bitno učenje stranih jezika i kako na mozak utiče učenje stranog jezika u detinjstvu. Naučnici misle da je sledeći korak u istraživanju ove teme istraživanje kada tačno dolazi do pozitivnih promena na mozgu.

Zimska škola “NeReLa” za nastavnike iz Vojvodine na FTN-u

“NeReLa” – zimska škola za nastavnike srednjih škola Vojvodine, održava se 15. januara u 10 časova u zgradi ITC.

Projekat “NeReLa” organizuje Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, a cilj je da se srednje škole upoznaju sa eksperimentima ovog fakulteta u saradnji sa evropskim partnerima.

Profesorka Radojka Krneta sa Fakulteta tehničkih nauka iz Čačka zvanično će otvoriti zimsku školu, a nakon toga predstaviće se udaljeni eksperimenti partnera iz Beograda, Niša, Porta, Kipra i Maribora.

Na zimskoj školi za nastavnike srednih škola očekuje se, kako navode organizatori projekta, i 20 učenika srednjih stručnih škola iz Novog Sada, Kanjiže, Bečeja, Subotice, Ade, Kule, Vršca… Oni će imati priliku da nauče kako se upotrebljavaju eksperimenti u okviru Tempus projekta “NeReLa” koji se izvode na daljinu, a pored toga upoznaće se sa udaljenim eksperimentima na univerzitetima/partnerima iz Srbije – u Kragujevcu, Beogradu i Nišu.

Izvor: 021

Vršac dodeljuje stipendije svojim studentima i učenicima

45 studenata i 15 učenika srednjih škola u Vršcu dobiće materijalnu pomoć ove opštine. Konkurs se odnosi na 15 studenata prve godine, 30 studenata ostalih godina bilo kog fakulteta u Srbiji i 15 srednjoškolaca.

Uslovi koje moraju ispuniti studenti i učenici koji žele da konkurišu za stipendije koje dodeljuje opština Vršac su:

– Moraju imati prijavljeno prebivlište na teritoriji Vršca
– Prosečna ocena u toku školovanja za srednjoškolce i studente prve godine fakulteta mora biti 5,00
– Prosečna ocena za studente ostalih godina fakulteta mora biti 8,00
– Prosečan prihod po članu domaćinstva na prelazi 15.000 dinara (potrebno je priložiti dokument o proseku prihoda za poslednja tri meseca).

Dokumenti, koji su potrebni za učestvovanje na konkursu za primanje stipendija koje dodeljuje opština Vršac, mogu se dostaviti u kancelariju 140 u zgradi Opštine ili poslati poštom.

Drugo polugodište počinje na vreme, protest se nastavlja

Drugo polugodište počinje na vremeu svim školama. Škole u Vojvodini vraćaju se nastavi nakon zimskog raspusta 15. januara, dok se u ostatku Srbije raspust završava 20. januara.

Pedesetak škola koje zbog štrajka prosvetnih radnika nisu svojim đacima zaključile ocene, zakazale su sednice odeljenskih veća kako bi drugo polugodište počelo na vreme.

Ministarsvo prosvete navelo je da na kraju prvog polugodišta ocene nisu zaključene učenicima u 52 škole od 1768 škola u našoj državi. Sindikati prosvetara su ranije govorili da je u štrajku 400 škola koje nisu imale sednice na kraju polugodišta pa su njihovi đaci ostali bez knjižica pre raspusta.

Iako su ocene zaključene i mada drugo polugodište počinje na vreme, sindikati prosvetnih radnika najavili su protest i za drugo polugodište, jer, kako navode, nisu postigli nikakav dogovor sa Ministarstvom prosvete.

Serbia Wonderland

Prvi Serbia Wonderland fesival, koji će se održati 20. i 21. juna na Beogradskom sajmu, okupiće oko 12.000 ljudi.

Organizacija festivala traži mlade, perspektivne i kreativne ljude koji će biti deo ove manifestacije.

Otvoreno je pet radnih mesta:

1. Grafički Dizajner
2. Promo Lider
3. Promoteri
4. Project / Logistic Manager
5. Office Assistant

Ukoliko želite da postanete deo organizacije festvala Serbia Wonderland, prijavite se na konkurs za posao do 1. februara 2015. godine.

Prijava se vrši mejlom na adresu [email protected]

Ostale oglase za posao pogledajte OVDE.

Pismo jedine preživele nesreću na Titaniku prodaje se na aukciji

pismo
Deo pisma Lejdi Daf Gordon

Na aukciji u Americi se prodaje pismo koje je napisala jedina preživela nesreću Titanika – lejdi Daf Gordon.

Šta sve utiče na san?

Šta sanjate najčešće? Da li išta sanjate? Koliko detalja iz sna se sećate?

Ima ljudi koji tvrde da ne sanjaju ništa, ima onih koji imaju lucidne snove, a o svemu tome naučnici imaju teorije.

Prema istraživanjima, naučnici su utvrdili da oni koji su kreativniji bolje pamte svoje snove, a oni koji imaju lucidne snove mogu da nauče nove veštine dok spavaju.

Takođe, utvrđeno je da svi sanjaju uvek, samo se neki ne mogu da zapamte ili se teško sećaju snova koje su imali.

Snovi su živopisan oblik misli, a na njih utiče magnetno polje, jer mozak oseća geomagnetsku aktivnost i reguliše nivo hormona koji su potrebni za san. Na isti način na koji ponekad ne možemo da se setimo nasumičnih misli koje imamo i koje su nam proletele kroz glavu, tako ne možemo da se setimo i svih snova.

Uticaj vitamina B na snoveMoždana-aktivnost

Prema jednom američkom istraživanju, za pomoć u prisećanju i povećanju inteziteta snova služi veća doza vitamina B. Ovo istraživanje sprovedeno je na tri grupe ljudi, od kojih su neki dobijali dozu vitamina B6 a neki placebo. Tako je dokazano da su ispitanici koji su dobijali najveću dozu vitamina B, njih četvoro, pokazali da imaju najbolje pamćenje svojih snova, koji su bili mnogo živopisniji od snova ostalih.

Vitamin B6 utiče na mozak tako što pretvara aminokiselinu tripotofan u serotonin što akrivira mozak u periodu REM faze. To je razlog zbog kojeg oni koji unose više ovog vitamina lakše pamte snove. S obzirom na to da vitamin B može imati i negativne efekte na organizam, grčevi, nesanica, visoki krvi pritisak, nepravilni otkucaji srca, napad panike, trebalo bi se posavetovati sa doktorom koja količina je odgovarajuća za vas, kako biste izbegli negativne, a iskoristili pozitivne strane vitamina B.

Lucidni snovi i “lucidni sanjači”

Ljudi koji imaju lucidne snove u njima mogu da kontrolišu događaje, tako što kontrolišu delove mozga koji su zaduženi za emocionalno donošenje odluka i socijalnu interakciju. Ti delovi mozga su krucijalni u manipulisanju i učenju prilikom sanjanja.

lucidni-snovi
Oni koji imaju lucidne snove mogu da nauče nove veštine dok spavaju

Iako “lucidni sanjači” na neki način imaju  mogućnost da nauče neke nove veštine dok sanjaju, te veštine ne mogu biti previše kompleksne. Ne mogu oni u toku sna da nauče da sviraju neki instrument ili da nauče kako se upravlja avionom, ali mogli bi da, u toku sna savladaju neke zadatke koje rešavaju dok su budni, ili bar da nauče kako da u tome budu bolji kad se probude.

Izvor: Večernje novosti