Početna Blog Strana 487

Vežbajte- u krevetu!

Ukoliko nemate vremena ili vam je pak mrsko, do dobre forme možete doći i dok ležite u krevetu i gledate omiljenu seriju!

Ukoliko biste radije ostali kod kuće, upalili omiljenu seriju i film i legli u krevet, umesto da odete na trčanje ili u teretanu, imamo za vas rešenje kako da, dok gledate televiziju, zategnete mišiće i budete fit! U nastavku, saznajte koje to vežbe možete da radite i na krevetu.

“Makazice”

Lezite sa strane, ispružite noge jednu preko druge. Prvo deset puta dignite levu, a zatim, uz promenu strane, ponovite vežbu i sa desnom nogom. Takođe, vežbu možete ponoviti i sa nogama sklupćanim u 90 stepeni, dižući prvo jednu, a zatim, uz promenu strane, i drugu nogu u vazduh. Ova vežba zategnuće unutrašnje mišiće butine.

Zadnjica

Lezite na leđa, noge savijte i stopala stavite ravno na dušeg. Odižite samo donji deo leđa i zadnjicu deset do dvadeset puta.

Stomačni mišići

Lezite na leđa i ispružite noge. Prvo uradite seriju od deset podizanja obe noge, a zatim po seriju odizanja leve, pa desne noge. Pored toga što će vam ova vežba zategnuti mišiće nogu, aktiviraće se i stomačni mišići.

“Izdržaj”

Ova vežba deluje lako, ali zapravo, ukrljučena je velika grupa mišića. Lezite na stomak, a zatim se odignite od dušek, tako što ćete se držati laktovima i vrhovima prstiju. Pokušajte što duže da ostanete u ovom položaju. Pored ruku i nogu, ovom vežbom zatežete i mišiće zadnjice, leđa i stomaka.

Ekstrovertni ljudi češće kupuju luksuzne stvari

Otvoreni i društveni ljudi, prema istraivanjima, više brinu o socijalnom statusu, pa tako i oni sa manjim primanjima, imaju tendenciju da troše novac na luskuzne stvari, za razliku od introvertnih osoba.

U psihologiji, tip ličnosti može se podeliti na dve kategorije: ekstrovertne i introvertne osobe. Dok u prvu grupu spadaju druželjubive osobe, koje vole da upozanju nove ljude i nisu stidljive, introvertne osobe su veoma zatvorene i trude se da budu neprimetne.

Dok većina nas više voli ekstrovertne osobe, oni, prema studiji, imaju jednu veliku manu. Naime, Džo Gledstoun, sa Univerziteta London, u svojoj studiji, tvrdi da ekstrovertni ljudi vode računa o svom socijalnom statusu i bitno im je kako se prikazuju u društvu. Stoga, često, imaju tendenciju da troše novac na luksuzne stvari, iako imaju niska primanja.

Studija je obavljena u saradnji sa multinacionalnom bankom Engleske. Klijentima su, uz standardni upitnik prilikom dizanja kredita, dodata i pitanja u vezi sa njihovim afinitetima i osobinama.

Istraživanje je trajalo 12 meseci i uključivalo je 718 ispitanika. Zaključeno je da otvorene i društvene osobe u većem procentu troše novac na luksuz koji ne mogu da priušte, od onih koji nisu druželjubivi.

Četiri šoljice kafe na dan može vam produžiti život

Konzumiranje do pet šoljica kafe dnevno umanjuje rizik od raka jetre, dok preko tri šoljice dnevno umanjuje rizik od kancera prostate.

Istraživači kažu da do četiri šoljice kafe dnevno može da vam produži život. Naime, kafa sadrži antioksidante i ima antiupalna i antikancerogena dejstva, a ispijanje do četiri šoljice ovog napitka uklanja rizik od prerane smrti za čak 64 odsto.

U studiji, koja je trajala 37 godina, pokazano je da su osobe koje su pile do četiri šoljica kafe dnevno, imale 30 % manje smrtnih ishoda, usled brojnih zdravstvenih problema, uključujući i rak.

Kafa sadrži brojne komponente koje utiču na zdravlje organizma, a naučnici veruju da neke od njih imaju i zaštitnu ulogu.

Sviranje instrumenta pozitivno utiče na motoriku deteta!

Sviranje bilo kog muzičkog instrumenta ima pozitivan efekat na motoriku i slih kod dece.

Dok je leva hemisfera mozga zadužena za logiku, desna strana mozga služi za učenje i orijentaciju. Naučnici su dokazali da sviranje bilo kojeg instrumenta u ranoj životnoj dobi, utiče na desnu hemisferu mozga i poboljšava motoričke i audio-vizuelne sposobnosti kod čoveka.

“Ovo pokazuje da muzičko obrazovanje i godine sviranja intrumenta utiču na vezu između audio i motoričkih sposobnosti u samom mozgu”, navodi se u istraživanju.

Dalje,dokazano je da sviranje instrumenta poboljšava motoriku i da muzički potkovana deca koriste obe ruke podjednako, a nijedna nije dominantnija u odnosu na drugi. “To je takođe dokaz da je mozak fleskibilan i da može da se adaptira svakoj situaciji”, zaključili su naučnici.

Naučno dokazano: Nespavanje goji!

Teško vam je da imate dobar i kvalitetan san? Pripazite, jer lošim spavanjem rizikujete da imate višak kilograma.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji spavaju svega do šest sati dnevno imaju za tri centimetara veći struk, od onih koji su spavali devet sati tokom večeri. Ljudi koji su manje spavali su takođe bili gojazniji.

Ovo istraživanje potvrdilo je mišljenje da manjak sna dovodi do metaboličkih poremećaja, kao što je dijabetes.

“Broj gojaznih ljudi se udvostručio od 1980. godine. Gojaznost dovodi do brojnih drugih oboljenja, a najčešće, u pitanju je dijabetes tipa 2. Razumevanje zašto se ljudi koje, ključno je za javno zdravlje”, navodi se u studiji.

“Koliko sna je osobi potrebno je individualno, ali za odrasle osobe, u pitanju je između sedam i devet sati sna dnevno, što mnogi, zbog načina života i ubrzanog tempa, ne praktikuju”, zaključuju istraživači.

Znate li koliko šećera ima u namirnicama koje svakodnevno jedemo?

Svi znamo da prekomerna upotreba šećera ima loše posledice po naše zdravlje, ali često ni ne znamo koliko dnevno šećera unesemo u svoj organizam.

U nastavku, pogledajte listu namirnica koje svakodnevno konzumiramo, a sa njima, koliko kašika šećera pojedemo, dnevno!

Čokoladica

Iako zavisi od proizvođača i sadržaja samog slatkiša, svaka čokoladica sadrži između pet do čak deset kašika šećera!

Sokovi

Gazirani i negazirani sokovi uglavnom su prepuni zaslađivača. Tako na primer jedna limenka koka-kole sadrži čak 8,25 kašika šećera, jednako kaoi jedna limenka sprajta ili pepsija. Limenka energetskog pića broji 6,9 kašika šećera.

Istraživanja su, uzled budi rečeno, pokazala da konzumiranje veštačkih sokova povećava rizik od dijabetesa i srčanih oboljenja.

Cerealije

Iako mnogi savetuju da za doručak jedemo cerealije, istraživači upozoravaju da kupovne žitarice, poput kornfleksa ili čokoladnih ljuspica povećavaju rizik od gojaznosti, naročito kod dece. Dok 100 grama kornfleksa sadrži 2,5 kašika šećera, čokoladne ljuspice sadrže čak 9, 75 kašika šećera.

Ni sa ostalim brendovima cerealija nije ništa bolja računica, zato radije izaberite žitarice od celog zrna ili pak neki drugi vid doručka.

Mit ili istina: Jedna jabuka dnevno do zdravlja

Sigurno znate za onu izreku da jedna jabuka na dan tera doktora iz kuće? Naučnici su odlučili da otkriju da li je ovo istina ili zabluda.

Jedan medicinski američki časopis sproveo je istraživanje kako bi dokazao ili pak opovrgao mišljenje da konzumiranje jedne jabuke na dan sprečava brojne bolesti.

Ono što je eksperiment pokazao jeste da osobe koje su dnevno jele po jednu jabuku, uspešnije su izbegavale pijenje lekova prilikom bolesti, za razliku od onih koji u svoj svakodnevni meni nisu uvrstili ovu voćku.

Ipak, naučnici kažu da ovo nije dokaz da jaubka na dan zaista tera doktora iz kuće. “Iako ova navika neće sprečiti neke bolesti, svakako je mnogo zdraviji izbor, nego da uopšte ne jedete jabuke”, rekli su u istraživanju.

Jaka prijateljstva u detinjstvu jačaju mentalno zdravlje

Istraživači su otkrili da tinejdžeri koji u periodu do 15 godina stvore jaka, neraskidiva prijateljstva, povećavaju osećaj samopouzdanja i umanjuju rizik od depresije.

Ukoliko ste zabrinuti što vaš tinejdžer provodi mnogo vremena sa svojim prijateljima, možete da odahnete. Jaka i intimna prijateljstva tokom adolescencije pomažu u nekoliko zdravstvenih aspekata, kao što su anskioznost, socijalizacija i depresija, kažu istraživači.

“Naša istraživanja pokazala su da kvalitet prijateljstva tokom tinejdžerskog doba utiče na mentalno i emotivno zdravlje”, rekla je autor studije, klinički psiholog Rejčel. K. Nar sa Univerziteta Virdžinija.

“Srednjoškolci koji imaju čvrsta prijateljstva, tokom života poboljšavaju samopouzdanje i osećaj vrednosti, dok takozvana popularna deca nemaju problem sa socijalnom anksioznošću kasnije tokom života”, dodala je Rejčel.

Naučnici kažu da sticanje najboljih prijatelja u ovom dobu ima pozitivan efekat na individualni identitet osobe, naročito nakon 25 godine života.

5 razloga zašto treba da pijete zeleni čaj svaki dan!

O benefitima zelenog čaja slušamo već godinama, ali da li znate kako ovaj napitak utiče na naše zdravlje?

Iako je kafa omiljeni napitak mnogih, malo ko zna da zeleni čaj ima isti efekat kao kafa– razbuđuje, a u isto vreme je mnogo zdravija zamena. Šta sve zeleni čaj čini našem organizmu, saznajte u nastavku.

Holesterol

Visok nivo holesterola povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zeleni čaj sadrži susptance koje smanjuju LDL holesterol i tako sprečava eventualno “zapušavanj” arterija.

Koža

Zeleni čaj je prepuna antioksidanata, a u isto vreme, sadrži nutrijente koji sprečavaju i ublažavaju starenje kože. Redovna konzumacija ovog napitka pomaže organizmu da se oslobodi toksina i čini našu kožu zdravom.

Umor

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, preko 450 miliona ljudi pati od stresa i nervoze. Zeleni čaj sadrži polifenole koji umanjuju nervozu, daju telu energiju i poboljšavaju koncentraciju. Brojni antioksidanti u ovom čaju imaju umirujuće dejstvo, kako na telo, tako i na um.

Imunitet

Flavonoidi i polifenoli u zelenom čaju jačaju imuni sistem, sprečavaju širenje infekcije i štite telo od slobodnih radikala.

Detoksikacija

Pored toga što poboljšava metabolizam, zeleni čaj potpomaže izbacivanju toksina iz organizma, hidrira i čiti telo- spolja i iznutra.

Napomena: Iako je veoma zdrav, treba imati na umu da nutricionisti preporučuju maksimalno tri šoljice zelenog čaja dnevno, jer prekomerna upotreba može uzrokovati brojne tegobe.

Sladoled nas čini pametnijima?

Jedna studija je pokazala da konzumiranje sladoleda može biti od velike važnosti za decu.

Profesor Jošiko Koga, sa Kijorin Univerziteta, objavio je studiju u kojoj tvrdi da supstance u sladoledu daju energiju detetu i čine ga budnijim, što utiče na mentalne funkcije.

Analizirajući aktivnost mozga, profesor je uvideo da alfa talasi povezani sa budnošću su mnogo jači kod onih učesnika eksperimenta koji su odmah ujutro, na prazan stomak, jeli ovu hladnu poslasticu. Takođe, sladoled nas čini srećnijim, jer utiče na pozitivne emocije.

Prema ovom istraživanju, sam šećer, utiče na kognitivne sposobnosti pojedinca, a profesor kaže da ovo naročito važi za mališane. Koliko je doručkovanje sladoleda zdravo u nutricionističkom smsilu nismo sigurni, ali profesor Jošiko dokazao je da ovaj ledeni slatkiš čini decu pametnijim.