Početna Blog Strana 475

Najčešći mitovi o zdravlju srca

Uprkos uvreženom mišljenju, od bolesti srca jednako pate i mladi i stari. Otkrijte u koje smo to mitove kada je srce u pitanju dosad slepo verovali.

Srce je jedan od najvažnijih organa u našem organizmu, odgovoran za pravilno funkcionisanje svakog dela tela. Pravilna ishrana i način života ključni su za zdravo srce.

Mit #1: Premlad za brigu

Nezdrav način života i navike glavni su krivci za kasnija kardiovaskularna oboljenja. Arterije još u detinjstvu ili adolescenciji akumuliraju štetne materije zbog kojih onda kasnije nastaju brojna srčana oboljenja.

Mit #2: Znaću ako imam visok krvni pritisak

Dešava se da organizam, uprkos visokom krvnom pritisku, ne pokazuje nikakve simptome. Zbog toga, bez obzira na način života, starost, pol i opšte zdravlje, redovno proveravajte krvni pritisak.

Mit #3: Brz srčani ritam= srčani udar

Srčani ritam može da varira i zavisi od brojnih faktora, ali može biti i simptom aritmije.

Mit #4: Odmor zaustavlja napad

Ukoliko osetite simptome srčanog napada, morate odmah da pozovete lekara. Odmaranje i čekanje, može samo da pogorša zdravstvenu situaciju.

Mit #5: Nema bola u grudima- nema srčanog udara

Iako je bol u grudima najčešći simptom srčanog udara, pored toga, ne treba zanemariti ni gubitak daha, mučninu, prekomerno znojenje i vrtoglavicu.

Mit #6: Crno vino umanjuje rizik od oboljenja

Ovo zapravo nikada nije dokazano, a iako vino ima pozitivno dejstvo na organizam, važno je piti u umerenim količinama.

Ova hrana nas čini srećnijima!

Zdrava ishrana je ključna za zdravlje celog organizma, pa tako i za mentalno zdravlje. U nastavku otkrijte koje namirnice mogu da nas učine srećnijima!

Neke vrste namirnica prepune su mikronutrijenata koji pozitivno utiču na mozak i zbog kojih naš organizam luči hormone sreće. Ukoliko ste depresivni, umorni ili razdražljivi, razmislite o tome da promenite režim ishrane.

Orasi

Orasi su bogati antioksidantima, proteinima i selenom, a ova kombinacija, uz omega 3 masne kiseline, poboljšava mentalne funkcije i bori se sa depresijom.

Kurkuma

Ovaj začin poznat je po tome što umanjuje anksioznost i depresiju i poboljšava pozitivno raspoloženje.

Losos

Zbog omega 3 masnih kiselina, losos takođe poboljšava raspoloženje.

Kinoa

Flavonoidi u kinoi imaju efekte antidepresiva.

Bobičasto voće

Borovnice, maline i jagode sadrže kiseline koje uklanjaju stres, depresiju i upalne procese u organizmu.

Banana

Banana sadrži triptofan, koji se u organizmu pretvara u hormon sreće- serotonin.

Uz doručak s ovim napitkom, lako ćete izgubiti višak kilograma

Iako većina nas ujutro bez razmišljanja posegne za šoljicom omiljene kafe, stručnjaci kažu da postoji mnogo zdravija varijanta uz koju možemo da izgubimo i višak kilograma.

Naučnici su podeljeni kada je mišljenje o tome da li je i koliko kafa zdrava. I pored toga, mnogo nas i dalje uživa u prvoj jutarnjoj kafi. Međutim, istraživanja su pokazala da takozvani “engleski doručak” koji obavezno sadrži i šolju čaja, najčešće crnog, doprinosi gubitku viška kilograma.

Crni čaj umesto kafe

Pored toga što čajem u organizam unosimo preko potrebni kofein, naročito ujutro, on sadrži nutrijente koji tope masne naslage. Naučnici sa Univerziteta Kalifornija sproveli su istraživanje i došli do zaključka da crni čaj utiče na proizvodnju zdravih bakterija u želucu koje ubrzavaju varenje.

U eksperimentu, miševi su bili podeljeni na četiri grupe: jedna je imala ishranu sa malo masti i puno šećera, druga je uživala u ishrani bogatoj masti i šećerima, treća je uz visoke količine masti i šećera dobijala i ekstrakt zelenog čaja, a četvrta ekstrakt crnog čaja.

Nakon četiri nedelje, miševima je merena masa i pokazano je da grupe koje su, uz ishranu dobijale i ekstrakte čaja, izgubile su jednak broj kilograma kao i oni miševi koji su bili na niskokaloričnoj ishrani. Miševi koji su dobijali ekstrakt crnog čaja, imali su veći procenat bakterije u želucu koja utiče na ubrzano varenje.

“Naše istraživanje sugeriše da crni čaj, pored toga što utiče na rad želuca, može da doprinese i gubitku kilograma”, navodi se u istraživanju.

Šta je pozitivna inteligencija?

Prema psiholozima, ni najveći količnik inteligencije nema svrhe, ukoliko osoba ne nauči da se oseća dobro i optimistično.

Iako je savremenom čoveku veoma važan IQ, stepen obrazovanja i diploma, psiholozi kažu da u tom procesu često zaboravljamo na ono što nas zapravo čini srećnim. Količnik inteligencije nije sve, a odnedavno u psihologiju je uveden novi pojam- količnik emocija (EQ). Pored ova dva količnika, postoji i treći, koji, uz IQ i EQ, zapravo čini naš karakter, a to je količnik pozitivne inteligencije- PQ.

Šta je PQ?

Brojni stručnjaci smatraju da smo na putu do uspeha, po strani ostavili vaeoma važnu veštinu- pozitivne emocije. “Vaš um je vaš najbolji prijatelj, ali i najgori neprijatelj. Količnik pozitivne inteligencije meri se procentom vremena kada vam um služi i kada vas sabotira. PQ meri koliko ste uspeli da ovladate sopstvenim umom”, kaže životni trener Širzad Chamine.

Kako do veće pozitivne inteligencije?

Prema psiholozima, pozitivna inteligencija se fokusira na pozitivne misli i akcije, kako bi pre svega, mentalno bili dobro. Međutim, ova veština mora da se uči.

Veoma je važno da nam misli i ono što radimo budu fokusirani na rešenje. Takođe, psiholozi smatraju da osećaj nelagodnosti u bilo kojoj situaciji treba da prihvatimo, a ne da se borimo protiv toga. Kada prihvatimo da nam je neprijatno, lakše ćemo prebroditi taj problem.

Greške zbog kojih se kilogrami vraćaju

Promenili ste način ishrane, naporno vežbani i konačno, stigli do idealne težine? Međutim, imajte na umu da lako možete da upadnete u zamku i da zbog najčešćih grešaka, vratite višak kilograma!

Mršavljenje je samo pola bitke, jer rezultati dijete neće biti važni ukoliko nismo u stanju da održimo željenju kilažu. Zato je važno da unesemo trajne male promene u način života, kako bismo održavali idealnu telesnu masu. Nutricionisti kažu da postoji nekoliko najuobičajenih grešaka zašto se neželjeni kilogrami u jednom trenutku, ipak vraćaju.

Postanete opušteniji

Ukoliko ste držali veoma strogu dijetu i postigli ste željene rezultate, nemojte početi da ugađate sebi. Dodatno parče hleba u toku večere ili kockica čokolade uskoro mogu postati mnogo veliki problem. Ovim malim “varkama” zapravo guramo granicu šta je dozvoljeno, a šta ne- sve dalje i na kraju, vraćamo se na početak, upozoravaju stručnjaci.

Previše restrikcija

S druge strane, postoje i oni koji i nakon dijete jedu samo niskokaloričnu hranu i budu veoma strogi prema sebi. To može dovesi do disbalansa u organizmu i brojnih zdravstvenih posledica. Ukoliko u potpunosti izbacite na primer ugljene hidrate i nakon nekog vremena ponovo počnete da ih jedete, brže ćete se gojiti.

Pogrešno tumačite glad

Dok vi razmišljate o tome da li ćete konačno uspeti da obučete jako uske farmerice, tokom dijete ne mislite o tome da vaše telo misli da gladuje. Stoga, dolazi do poremećaja u lučenju hormona. Kada jedete slušajte svoje telo, žvaćite polako i stanite kada osetite da ste siti. Takođe, osećaj gladi zapravo može biti simptom dehidratacije, stoga pijte dovoljno vode.

Nedovoljno sna

Dobar san je veoma važan prilikom mršavljenja, a ukoliko ste umorni i pod stresom, pre ćete posegnuti za nezdravom hranom.

Preskačete vežbanje

Naravno da je sasvim u redu da ponekad napravite pauzu, ali održavanje željene kilaže ima i te kako veze i sa fizičkom aktivnošću. Stoga, održavajte svoju rutinu kada je vežbanje u pitanju.

Pobedite jesenju depresiju

Uz pomoć ovih saveta, uspešno prebrodite depresivne i sumorne jesenje dane.

Naučnici su već utvrdili da je sezonska depresija zaista oboljenje, a ona je najčešća tokom jesenjih dana, kada se navikavamo na kišno i hladno vreme. Ukoliko i vi spadate u većinu onih koji pred zimu osećaju promene raspoloženja, poslušajte savete stručnjaka kako da umanjite depresiju i pozitivnije dočekate novogodišnje praznike.

Fokusirajte se na ono što se ne menja

Tokom promene godišnjih doba, svu pažnju usmertite na jednu stvar koja je stalna u vašem životu. Da li su to dobri odnosi sa porodicom, prijateljima ili partnerom ili pak neka omiljena dnevna rutina, nije važno. Svu pažnju usmerite na ono što se ne menja. Tako ćete osetiti da ipak imate kontrolu i da na nešto možete da utičete.

Dnevne potrebe

Iako se osećate mrzovoljno, imajte na umu da neke dnevne potrebe, poput spavanja i zdrave ishrane, morate da ispunite. Uz to, fizička aktivnost može da vam pomogne da povratite energiju.

Družite se

Tokom hladnog vremena, većina nas radije izabere da ostane kod kuće i pogleda neki dobar film. Iako nam je svima ovo potrebno s vremena na vreme, imajte na umu da asocijalizacija dovodi do depresije. Stoga, ne ignorišite pozive prijatelja i družite se.

Zbog čega ću se danas dobro osećati?

Postavljajte sebu ovo pitanje svakodnevno. Neke stvari ne možemo da menjamo, ali na druge i te kako možemo da utičemo. Svaki dan uradite nešto što vas usrećuje- počastite se novim komadom odeće, izvedite prijatelja u bioskop, krenite u teretanu… Razmislite o tome koja promena bi vas mogla učiniti srećnijim na duže staze.

Isplanirajte unapred

Ukoliko patite od sezonskog afektivnog poremećaja (SAP) znate u kakvom stanju ćete biti tokom jesenjih i zimskih dana. Stoga, unapred isplanirajte aktivnosti koje će vam pomoći da prebrodite ovaj period.

Vlada usvojila predlog Zakona o dualnom obrazovanju

Zgrada Narodne skupštine

Vlada Srbije je usvojila predlog Zakona o dualnom obrazovanju i predloge Zakona o izmena i dopunama zakona o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.

Predlogom Zakona o dualnom obrazovanju unapređuje se srednje stručno obrazovanje u pravcu prilagođavanja potrebama privrede, kroz precizno definisanje uloga svih učesnika. Time se omogućava efikasnije obrazovanje u kojem će učenici sticati znanja i veštine koji će ih činiti zapošljivim odmah nakon formalnog školovanja i smanjiti stopu nezaposlenosti mladih do 25. godine. Istovremeno, jača se konkurentnost privrede Republike Srbije na regionalnom i globalnom nivou.

Predlog zakona precizno uređuje prava i obaveze škola, kompanija i učenika srednjih stručnih škola, koji do sada nisu postojali. Na taj način se obezbeđuje poštovanje prava i bezbednost učenika, kao i motivacija za učenje kroz rad u vidu stipendije.

Izmene i u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju

Predlozima Zakona o izmenama i dopunama zakona o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u vaspitanju redefiniše se vreme učenika provedeno u školi, čime se gradi drugačija slika škole koja treba da bude mesto za učenje i razvoj učenika, ali se i oslobađa prostor za vannastavne aktivnosti koje su ranije bile zapostavljene.

Proširuju se mogućnosti za obrazovni turizam – škole i specijalizovane ustanove za decu i učenike koje imaju odgovarajuće uslove mogu postati centri za realizaciju nastave u prirodi čime bi se pojeftinili troškovi ovakvih aktivnosti, a ujedno bi se potpomogao i razvoj na lokalnom nivou.

Uvodi se i novi koncept državne mature koja treba da unapredi kvalitet srednjeg obrazovanja i omogući prohodnost učenicima na sledeće nivoe obrazovanja.

Izvor: mpn.gov.rs

Na današnji dan osnovan je Univerzitet Jejl

Univerzitet Jejl

Na današnji dan, 1701. godine, u Nju Hejvenu, Konektikat, SAD, osnovan je Univerzitet Jejl.

Jejl se smatra jednim od najprestižnijih univerziteta na svetu, a među američkim Univerzitetima zauzima treće mesto, odmah posle Harvarda i Prinstona. Prema londonskom “Tajmsu”, Jejl je četvrti najbolji univerzitet na svetu, nakon Harvarda, Oksforda i Kemdbriža.

Istorijat

Drugi najstariji univerzitet u Sjedinjenim Državama, posle Harvarda, Jejl, osnovan je kao studentski koledž u Kilingvortu, današnjem Klintonu, sa poveljom koju je tada izdala kolonijalna vlada.

Generalni sud kolonije Konektikat usvojio je “akt o slobodi izgradnje koledža” 9. oktobra 1701. godine, kako bi se stvorila institucija u kojoj bi se obrazovali ministri. Ubrzo nakon toga, deset ministara na čelu sa Džejmsom Pierpontom, sastala se u Branfordu, kako bi se dogovorili oko otvranja prve biblioteke buduće škole. Ta grupa ljudi zapravo je postala poznata kao grupa osnivača Jejla.

Pogled na Jejl

Petnaest godina kasnije, koledž je premešten u Nju Hejven, a dve godine kasnije, promenio je naziv u koledž Jejl, u čast Elihu Jejlu, bogatom britanskom trgovcu.

U početku, Jejl je bio teološki koledž, a ood 1810. godine, počela je podela koledža na specijalističke fakultete. Prvo je osnovan Medicinski, zatim Teološki, a onda i Pravni fakultet. Polovinom 19. veka, osnovan je i Tehnički fakultet, koji je postao jedan od vodećih i tehnoloških i naučnih centara u zemlji.

Od 1847. na Jejlu su omogućene i postdimplomske studije, a od 1866. otvorena je i Likovna akademiju. Nakon toga, oformljene su i Muzička i Teatarska akademija, ali i odseci za šumarstvo, arhitekturu i menadžment. Koledž Jejl je 1864. preimenovan u Univerzitet Jejl.

Danas, Jejl je podeljen na dodiplomski koledž, fakultet, a ima i deset visokih specijalizovanih škola.

Zanimljivosti

Pored biblioteke koja broji preko 10 miliona knjiga, Jejl je i prvi američki koledž koji je imao umetničku galeriju. Takođe, na ovom Univerzitetu postoji i Prirodnjački muzej.

Na Jejlu diplomirali su mnogi američki predsednici, poput Džordža H. V. Buša, Bila Klintona i Vilijama Hovarda Tafta, ali i poznate ličnosti poput Meril Strip, Pola Njumena te Edvarda Norton.

Trenutno, na Jejl ide preko 11 000 studenata, a svake godine, od prijavljenih ljudi, Jejl upiše svega 9%. Školarina iznosi 35 000 dolara, dok studenti treba da izdvoje još 10 000 dolara za smeštaj u kampusu. Oko 40% studenata dobija stipendije tokom studiranja na osnovnim studijama.

Moto Univerziteta glasi: “Lux et veritas”, odnosno “Svetlo i istina”.

Daljinski upravljač odlazi u istoriju: Saznajte šta će ga zameniti!

Naučnici su razvili novi vid prebacivanja kanala na televiziji i tako možda poslali daljinski upravljač u zaborav.

Kompjuterski stručnjaci sa Univerziteta Lankaster osmislili su sistem pomoću kojeg je moguće prebacivati program, pojačavati ili utišavati televizor, uz pomoć senzora pokreta.

Ovaj sistem funkcioniše tako što se na televizijski monitor ugradi malo “vidžet” koji reaguje na pokret, bilo kog dela tela. Dosad, nauka je otišla toliko daleko da je menjanje kanala bilo moguće uz pomoć glasovne komande. Prema naučnicima, ovo je novi korak u tehnološkom razvoju.

“Naš metod je toliko napredan, da sistem reaguje na pokret, bez obzira da li nešto držite u ruci. Prebacivanje kanala i pojačavanje odnosno utišavanje moguće je i pokretom glave”, navedeno je u saopštenju.

Ovaj sistem biće predstavljen široj javnosti na manifestaciji UIST u Kanadi, kasnije ovog meseca.

Gugl ima rešenje i za trenutke dokolice

Pored opcije “I’m feelling lucky i svakodnevnih podsećanja zašto je baš taj dan važan, Gugl ima još jednu zabavnu opciju za trenutke dokolice.

Ukoliko u pretraživač ukucate “I’m feeling curious” ili “Fun facts”, imaćete priliku da dobijete informaciju o nekoj zanimljivosti koju sigurno dosad niste znali.

Svaka zabavna činjenica pojavljuje se u vidu “balončića” u gornjem delu stranice, sa linkom sa vebsajtom koji krije tu informaciju.

Isprobajte ovu opciju i saznajte nešto novo i interesantno.