Početna Blog Strana 456

Ova vrsta luka je najbolji borac protiv raka!

Dosadašnja istražuvanja su pokazala da sve vrste luka imaju blagotvorna dejstva po zdravlje, a dok je beli luk prirodni antibiotik, crni pomaže najpre kod respiratornih oboljenja. Najnovija studija pokazala je da crveni luk ipak ima najveći benefit po naše zdravlje- ubja ćelije raka.

Crveni luk ubija ćelije raka

Naime, ispostavilo se da pigment antocijanin, koji i daje boju crvenom luku, sadrži kvercetin- sastojak koji se bori protiv raka. Crveni luk aktivira sastojke koji ubijaju ćelije raka i u isto vreme stvaraju nepogodno okruženje za njihovo razvijanje. Uz to, sastojci ovog luka sprečavaju i komunikaciju između kancerogenih ćelija, pa je njihovo širenje time zaustavljeno.

U isto vreme, stručnjaci ističu da sve vrste luka, zbog visoke koncentracije antioksidanata, umanjuju rizik da obolimo od kancera, ali crveni luk je na prvom mestu, jer ima najviše antocijanina.

Kratak vodič kroz istoriju: Evolucija šiški

Iako su šiške ulazile i izlazile iz mode, već decenijama omiljeni su deo kako ženskih, tako i muških frizura.

Frizura je oduvek bila važan deo u ljudskoj istoriji, a predstavljala je odraz stila, glamura i moći. Šiške su bile izuzetno popularne pedestih godina prošlog veka, a na njihovu popularnost uticale su i brojne zvezde, poput Bitlsa, Beti Pejdž i Elizabet Tejlor, koja je imala zanosne šiške u filmu “Kleopatra“.

Tokom osamdesetih i devedesetih godina, u modi su bile natapirane i kovrdžave frizure, pa samim tim i šiške. Od tada, pa sve do 2007. godine, modna industrija je stavila po strani šiške, ali onda se u oktobru te godine vraćaju na velika vrata. Ovog puta, u modi su postale duboke, guste šiške.

Danas, postoji bezbroj stilova, pa tako i kada je reč o stilu frizura, te su više- manje, sve vrste šišaka dozvoljene. A kako su se one razvijale, saznajte u videu.

Teorije zavere za koje se ispostavilo da su tačne!

Dok nas neke teorije zavere slatko nasmeju, druge nas navedu na razmišljanje. One su popularne već decenijama, a ispostavilo se da neke od ovih teorija nisu samo puki proizvod nečije mašte…

Od toga da je Elvis Presli još živ, preko pokreta ravnopločaša koji smatraju da je Zemlja ravna do toga da SAD vode ljudi reptili, teorija zavera je bezbroj. Dok neke zvuče smešno i usitinu neverovatno, za druge se ispostavilo da i nisu samo izmišljotine.

Teorije zavere koje su istinite

CIA i Dalaj Lama

Teorija: Ukratko- CIA pomaže Dalaj Lami i pokretu otpora u cilju miniranja kineske Vlade. S druge strane, Vlada mrzi Dalaj Lamu i želi da ga se dokopa.
Istina: CIA je na godišnjem nivou davala novac Dalaj Lami, a iako je to sveto lice poreklo, pronađeni su dokumenti koji potvrđuju ovu teoriju.

Najirahino lažno svedočenje

Teorija: Petnaestogodišnjakinja je 1990. gdoine na Kongresu kluba ljudskih prava svedočila o užasnim delima iračkih vojnika koji su napali Kuvajt. Niko joj nije verovao, smatrajući da je sve delo političara, kako bi se opravdalo bombardovanje Iraka i Kuvajta.
Istina: Zaista je u pitanju bilo lažno svedočanstvo, koje je organizovalo Društvo za slobodni Kuvajt.

Ubistvo Abrahama Linkolna

Teorija: Ljudi su verovali da Džon Vilks But nije jedini bio umešan u ubistvo predsednika Linkolna i da je plan bio da se ubije još nekoliko tadašnjih vodećih političara. Samo, plan se izjalovio…
Istina: Sekretar države, Vilijam Sevard je bio takođe meta, ali je u atentatu samo povređen. Vice predsednik Endru Džonson takođe je trebao da bude ubijen, ali se njegov ubica preplašio i nije povukao okidač na pištolju.

“Apple” protiv Amazona zbog e- knjiga

Teorija: Cena elektronskih knjiga postala je veoma velika pre nekoliko godina, a Amazon je polako gubio novac. Ovo se desilo u isto vreme kada su se pojavile iKnjige kompanije “Apple”. Slučajnost?
Istina: “Apple” se zaista udružio sa pet velikih izdavačkih kuća kako bi podigli cene i srušili Amazon. Ipak, Amazon i dalje ima monopol nad dve trećine prodaje e- knjiga.

 

Afera Votergejt

Teorija: Ovaj događaj bio je jedan od prekretnica u SAD istoriji i jedan od najvećih skandala ikada. Predsednik Nikson je direktno bio uključen u pokušaj prisluškivanja druge partije odnosno opozicije, a bio je umešan i u krađu nekih tajnih dokumenata.

Istina: Skandal je odigrao u hotelu Votergejt, a nakon toga, Nikson je dao ostavku na mesto predsednika SAD.

 

Objavljena lista kandidata za učeničke stipendije i kredite!

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja objavilo je Predlog liste kandidata za učeničke stipendije i učeničke kredite za školsku 2017/2018. godinu.

Rang lista za učeničke kredite i stipendije – 2017

Predlog liste kandidata za učeničke stipendije i učeničke kredite za školsku 2017/2018. godinu, možete pogledati OVDEMinistarstvo je odobrilo ukupno 11.494 učeničke stipendije u skladu sa uslovima iz Konkursa.

Rok za podnošenje prigovora je 8 dana, te se žalbe mogu podneti do 16. novembra 2017. godine.

Izvor: mpn.gov.rs

Navike koje mogu da dovedu do pojave dijabetesa

Gojaznost i nezdrava ishrana nisu jedini faktori koji dovode do pojave dijabetesa. Iznenadićete se koje to svakodnevne navike mogu da povećaju rizik od ove bolesti.

Izbegavate kafu

Neke studije pokazale su da konzumiranje kafe može da smanji rizik od pojave dijabetesa tipa 2.

Studija Univerziteta Harvard pokazala je da osobe koje piju do šest šoljica ovog napitka dnevno imaju za 33% manje šanse da razviju ovo oboljenje. Naime, određeni sastojci kafe umanjuju otpornost organizma na insulin i ubrzavaju metabolizam glukoze.

Previše gledanja televizije

Studija Univerziteta Pitsburg pokazala je da na svaki sat koji provodimo ispred televizora, povećavamo rizik od dijabetesa i to za 4%. Previše sedenja utiče na nagomilavanje masti u predelu struka, a višak kilograma na stomaku povećava i rizik od dijabetesa.

Noćna ste ptica

Ukoliko spavate duže preko dana i budni ste do kasno, stavljate sebe u rizik od oboljevanja od dijabetesa. Korejska studija pokazala je da noćne ptice imaju veće šanse da obole od ove bolesti, jer su izloženije veštačkom svetlu od telefona i televizora.

Ova navika umanjuje otpornost organizma na insulin i organizam loše reguliše nivo šećera u krvi. Takođe, poremećaj sna utiče i na disbalans u organizmu.

Ne unosite dovoljno proteina

Telu supotrebni probiotici, koji se nalaze u jogurtu i siru. Oni uklanjaju loše bakterije iz želuca i creva, a mali nivo dobrih bakterija može da uzrokuje upale koje dovode do otpornosti organizma na

Preskačete doručak

Ukoliko nemate naviku da doručkujete,  stvarate idealnu sredinu za pojavu dijabetesa, jer glad uzrokuje disbalans u nivou insulina, pa je telu teže da reguliše šećer insulin.

Ne izlažete se dovoljno sunčevoj svetlosti

Studije su pokazale da ljudi kojima fali vitamina D imaju mnogo veći rizik da dobiju dijabetes tipa 2. Ovaj vitamin utiče na pravilan rad pankreasa- koji reguliše šećer u krvi.

Iznenađujući razlozi zašto osećamo glad

Pored otga što time ispunjavamo nagonsku potrebu za hranom, osećaj gladi javlja se i kao posledica depresije, postojanja nedovoljne količine serotonina u organizmu ili usled stresa. Otkrijte šta vam telo sve može poručiti osećajem gladi.

Disbalans rada štitne žlezde

Ukoliko ste uvek gladni, a jedete više nego pre, moguće da je došlo do poremećaja u radu štitne žlezde. Ova endokrina žlezda ubrzava procese u organizmu, pa samim tim može da utiče i na brži rad metabolizma. Ukoliko je osećaj ogromne gladi praćen umorom, promenom raspoloženja, gubitkom kose i lomljivim noktima, savet je da odete kod lekara na pregled štitne žlezde.

Hipoglikemija

Nizak nivo šećera u krvi nastaje zbog mnogo faktora, uključujući preskakanje obroka ili probleme sa pankreasom. Telo postaje gladno kada nema dovoljno energije da funkcioniše i tada traži više hrane nego inače.

Stres

Tokom traumatičnih situacija, telo luči hormon stresa kortizol koji može da ubedi telo da je gladno. Zbog toga, stres može da uzrokuje prejedanje kod nekih osoba.

Dijabetes

Dijabetes tipa 1 i 2 utiču na nivo šećera u krvi koji može da uzrokuje osećaj neverovatne gladi. I dok nizak nivo šećera utiče na apetit, unos hrane može da uzrokuje kontraefekte. Ukoliko patite od dijabetesa, važno je imati izbalansiranu ishranu koja će držati pod kontrolom nivo šećera u krvi.

Lekovi

Povećan apetit može biti nuspojava upotrebe nekih lekova, ako što su lekovi protiv alergija i lupusa, antidepresivi i steoridi. Ipak, bez saveta sa lekarom, na svoju ruku nemojte da prestanete da pijete lekove čak i ako izazivaju osećaj gladi.

Dehidratacija

Ponekad, umesto osećaja žeđi, dehidratacija se javlja u vidu gladi. Čak i kada osetite glad, pre obroka, prvo popijte čašu vode.

Nesanica

Zbog nedostatka sna, telo ima problem sa regulacijom hormona koji kontrolišu glad. Iz tog razloga, lučenje hormona gladi- grelina će se pojačati i uzrokovati napade gladi.

Naučite da živite bez stresa

U nastavku otkrijte nekoliko tajni koje će vam pomoći da se oslobodite stresa.

Svi se slažu da život može biti i srećniji i zdraviji, ako iz njega izuzmemo stres. Naš stav, očekivanja i način razmišljanja mnogo utiču na kvalitet života. Psiholozi predlažu nekoliko univerzalnih pravila koja mogu da pomognu u uklanjanju stresa. Takođe, napominju da je potrebno uložiti trud da pročitane savete uistinu i koristimo u praksi.

Saveti za život bez stresa

1. Anksioznost, nervoza, briga i strahovi okupiraju našu pažnju, a što više im pridajemo značaja, oni postaju snažniji. Što manje obraćate pažnju na iracionalne strahove, manji će i biti.

2. Naučite da pustite i zaboravite. Neprijatna sećanja i ružne misli pokušajte da zaboravite i nemojte ih čuvati u memoriji.


3. Ne dozvolite da na vaše samopouzdanje utiče mišljenje drugih ljudi. Jedino je važno kako se vi osećate i da znate koliko ste vredni.

4. S prethodnim u vezi- ne tražite odobravanje drugih ljudi. Iako zvuči kao kliše, ali zaista je tačno da je svako kovač svoje sreće. Radite ono što vas usrećuje i ono što volite, bez obzira šta okolina o otme mislila.

5. Ne obećavajte ono što ne možete da ispunite. Previše nagomilanih obaveza utiču na nivo stresa, a anksioznost može da s epoveća saznanjem da ste nekoga povredili neispunjenjem obećanja.

6. Emotivno i mentalno se razdvojte od posla koji radite. Ne shvatajte sve kao napad na vašu ličnost. Kreativna kritika može samo da vam pomogne, a na kraju dana svi grešimo i prihvatite to da niko nije savršen. Važno je da znate u kom koraku ste pogrešili i da učite iz toga.

7. Krenite ranije na ugovoreni sastanak. Tako ćete umanjiti stres uzrokovan žurbom i kašnjenjem.

8. Imate samo dve opcije: da dozvolite da strahovi i briga obuzmu vaše misli ili da im uopšte ne dopustite da utiču nas vas.

9. Na vama je odluka kako ćete reagovati. Možete odlučiti da se potresete u nekim situacijama ili pak da budete smireni i da imate kontrolu nad sobom. Ovo je pitanje izbora, stava i učenja iz prethodnih lekcija.

10. na kraju- pozitivan stav uklanja stres i anksioznost. Budite malo optimističniji u svakom aspektu života.

Da li noćne more mogu imati i pozitivan efekat na nas?

Stručnjaci smatraju da košmari mogu da nam pomognu da se lakše izborimo sa stresom, ali samo tokom prvih nedelja nakon nekog traumatičnog događaja.

Jedna studija pokazala je da osobe koje su imale saobraćajnu nesreću i nakon nekoliko meseci imaju noćne more o tom događaju. Takođe, pokazano je da 21% žena koje su bilo zloostavljane imaju noćne more i tri meseca nakon tih događaja, a oni koji imaju košamre,  povećavaju  šanse da razviju post traumatski stresni poremećaj.

Iak, kako tvrde sa Univerziteta Pitsburg, noćne more u prvih nekoliko nedelja nakon neke traume, mogu pozitivno da utiču na psihičko zdravlje pojedinca. “Njihova svrha jeste da procesuiraju senzore stresa”, navodi se u studiji.

Košmari kao terapeutski tretman

Prema istraživanjima, 85% odraslih osoba ima košmar jednom godišnje, a na mesečnom nivou, noćne more ima između 8% i 29% ljudi. Psiholozi kažu da su ovakvi snovi odgovor na traumatični događaj i predstavljaju samolečenje tela. Uz to, noćne more pomažu osobi da prebrodi svoje fobije i strahove. Međutim, ukoliko one postanu učestale, njihovo terapeutsko dejstvo prestaje, te one imaju negativan uticaj na našu psihu.

Pored toga što utiču na kvalitet sna, košmari mogu da dovedu i do razvijanja depresije i anksioznosti. Hronične noćne more leče se terapijama i medikamentima, a mogu da imaju i pozitivniju stranu. Naime, kako tvrde psiholozi, učestali košmari mogu da otkriju šta nam izaziva stres na podsvednom nivou.

“Ukoliko osoba ima košmar, a nije prošla kroz neku traumu, tada se aktiviraju podsvesni problemi koje smo pokušavali da ignorišemo”, navodi se u studiji.

Pobedite prazničnu depresiju uz ove korake

Mnogo ljudi, tokom novogodišnjih i božićnih praznika, oseća simptome depresije, a dobra vest jeste da ove promene raspoloženja nestaju s završetkom praznika. U međuvremenu, ukoliko patite od praznične depresije, umanjite njene simptome ovim trikovima.

Praznična depresija je sve češće oboljenje, a uslovljeno je upravo samom euforijom oko proslave Nove godine i Božića. Uglavnom razlozi lošeg raspoloženja su materijalna situacija, usamljenost i neispunjenje preteranih očekivanja koje tokom tog perioda postavimo pred sebe. Kako biste ovo sprečili ili pak umanjili, poslušajte naredne savete.

Vežbanje

Fizička aktivnost utiče na pojačano lučenje endorfina i popravlja raspoloženje. Srčani ritam se ubrzava, a u isto vreme umanjujete i nivo stresa u organizmu. Napravite plan vežbanja i pridržavajte ga se. U ovome vam može pomoći i prijatelj, jer su studije pokazale da vežbanje da bliskim ljudima utiče na produktivnost i želju za vežbanjem.

Izbegavajte društvene mreže

Većina ljudi na društvenim mrežama rado deli srećne trenutke u vidu fotografija i statusa. Veoma je lako da razvijemo FOMO (strah od toga da nešto propuštamo). Iako nam je teško to da priznamo, upoređujemo se sa drugima na društvenim mrežama. To može i te kako pokvariti raspoloženje. Stoga, potrudite se da ne koristite socijalne mreže, dok ste u depresivnom

Pomoć prijatelja

Iako vam u ovom periodu baš i nije do društva, skupite snage i idite sa prijateljima u štenju, bioskop ili u izlazak. Izolacija samo hrani depresiju, a ukoliko se okružite ljudima koje volite, uklonićete rizik od depresivnih misli i popravićete svoje raspoloženje.

raspoloženju.

Promenite način razmišljanja

Iako se osećate usamljeno i izolovano, zapamtite da uvek možete da unesete promene. Pronađite načina da se osećate i budete korisni. Poklonite staru garderobu centrima za socijalnu pomoć ili se prijavite da volontirate u nekom prihvatilištu. Takođe, prepoznajte ovaj period kao veoma izazovan i prihvatite činjenicu da je sasvim u redu da se ponekad osećate tužno i da će depresivno stanje oko praznika prestati, kada se praznici završe.

Ukoliko se pak depresija pogorša, razmislite o tome da ipak potražite stručnu pomoć.

Nauka otkriva zašto ponekad donosimo pogrešne odluke

Svi nekad donesemo pogrešnu odluku, a u nekim slučajevima i u određenoj meri, nauka ima objašnjnje.

Istraživači su se bavili modelima intuitivne strane razuma, kada su predvidljive situacije u pitanju. Druge studije, pak, istražuju da ljudi nisu baš toliko loši u donošenju osnovnih odluka i zaključaka.

U žurnalu “Neuron” nedavno je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da ljudi donose ispravne odluke kada, pre tog trenutka, mogu da vide znakove zahvaljujući kojima odlučuju. Učesnici su gledali tačke u pokretu na ekranu. Dok su se neke kretale neodređeno, neke su imale tačno utvrđen smer. Ljudi su brzo shvatili šablon po kojem se kreće druga grupa tačaka.

Studija sugeriše da su ljudska bića sposobna da donesu ispravnu odluku na nižim nivoima i prilikom rešavanja nelogičnih zadataka, dok viši nivo, koji uključuje reči i osećanja, može da predstavi problem.

“Kada je percepcija u pitanju, imamo vizualni stimulans, a odluka je uslovljena vidljivim dokazom“, navodi se u studiji.

Da li nas vara “unutrašnji osećaj”?

Naučnici veruju da ljudski um ima dva sistema donošenja odluka– intuitivni i razumski. Dok je intuitivni brz, protkan emocijama i automatski, razumsko donošenje odluka je emotivno neutralno, sporo, kontrolisano i preovladavajuće.

Greška može da se potkrade na instuitivnom nivou. Međutim, intuicija ne mora da bude loša stvar. Na ovom nivou na primer funkcionišu sportisti timskih sportova, ali i šahisti, koji su razvili sistem veoma brzog donošenje odluka.

Ipak, intuicija jeste limitirana, a važno je napraviti razliku između odluka koje su intuitivne od onih koje su pažljivo analizirane.

“Sve zavisi od same prirode odluke”, zaključak je studije.