Početna Blog Strana 450

Ovaj čovek je genetski modifikovao svoj DNK

Josiah Zajner je prva osoba koja je genetski modifikovala svoj DNK i to dva puta, sve prikazujući uživo, preko striminga.

Koristeći CRISPR, relativno novu tehnologiju modifikacije gena, Josiah je uklonio protein miostatin iz mišića. Ovaj protein, naime, kontroliše njihov rast.

U teoriji, Josiah bi trebalo da primeti promene u ovom delu ruke, a mnogi se nadaju da će, poput mutanata u filmovima, Zejner dobiti supersnagu.

Josiah smatra da će se u budućnosti, ova tehnologija koristiti u medicini i da je postao deo velike promene čovečanstva.

Produžen rok za prijavljivanje na konkurs „Pokrenimo našu decu“

Rok za prijavljivanje na veliki konkurs „Pokrenimo našu decu“ u kojem škole u Srbiji mogu da osvoje opremu za fiskulturu i vredna nagradna putovanja za učenike i učitelje, produžen je do 4. decembra 2017. godine.

Nagradni konkurs namenjen je svim osnovnim školama iz Republike Srbije, koje redovno i pravilno primenjuju vežbe iz programa „Pokrenimo našu decu“.

Za nagrade, pripremljeni su sadržajni paketi modernih rekvizita za vežbanje koji će oplemeniti fizičke aktivnosti u školama, a tri odeljenja i učitelja koja se izdvoje među 36 pobednika osvojiće i nagradna putovanja.

Konkurs „Pokrenimo našu decu“ otvoren je u okviru istoimenog programa kojim Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Aqua Viva, brend kompanije Knjaz Miloš, uvode dodatnih 15 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti u škole u Srbiji. Cilj programa jeste prevencija lošeg držanja, gojaznosti i neaktivnosti kod učenika od 1. do 4. razreda.

Za prijavu učešća na konkursu potrebno da učitelji pošalju popunjen formular na [email protected].

Izvor: mpn.gov.rs

Foto: Instagram

Ova mala promena razmišljanja osnažiće motivaciju

Svima se dešava da s vremena na vreme, neki posao započnemo uzbuđeno, a da nam onda, motivacija, nakon vremena opada. Prema najnovijoj studiji, postoji jedna promena u razmišljanju koja će sprečiti demotivaciju.

Američki psiholozi istraživali su zašto se entuzijazam smanjuje tokom procesa napredovanja ka cilju, bilo da je u pitanju gubitak telesne težine ili štednja.

U seriji od pet ekperimenata, naučnici su potvrdili da u ranim fazama dostizanja cilja, učesnici su motivisani nadom i aspiracijom– najbitnijim delovima same motivacije. Na primer, kada bi izgubili 5 kilograma, vođeni su kupovinom nove odeće manjeg konfekcijskog broja i nivoom energije koju osećaju posle gubitka težine.

Kada i zašto dolazi do demotivacije?

Ljudi su motivisani pozitivnim stvarima koje mogu da dostignu dok je progres u pitanju. Međutim, kako su se približavali cilju, učesnici su se počeli voditi obavezama, povećanjem očekivanja i koncentrisali su se da izbegavaju greške.

Takođe, pokazano je da se ovaj prelom u ponašanju događa na pola puta do cilja, kada krenemo da se upoređujemo sa samim početkom. Ovo nas, prema psiholozima, tera da razmišljamo o tome koliko još imamo do ispujenja cilja i to nas zapravo demotiviše.

Zato, psiholozi savetuju da kada počnemo da ispunjavamo neki cilj, potrebno je da napišemo spisak “pravih stvari” koje možemo da uradimo kako bismo bili uspešni. Potrebno je, zapravo, fokusirati se na pozitivne stvari i na početku, i u sredini i na samom kraju procesa.

Takođe, ključno je da izbegavamo da razmišljamo o tome šta ne smemo da radimo, već šta nam je cilj i šta dobijamo ispunjenjem onoga što smo zamislili.

Pronađena planeta slična Zemlji na kojoj je moguć život

Ukoliko postoji život u svemiru, do sada, uspešno se skrivao od nas. Međutim, nedavno, otkrivena je planeta za koju se veruje da je slična Zemlji.

Evropski teleskop iz Čileanske pustinje “ulovio” je ovu planetu, nazvanu Ross 128. Pored toga što je po veličini slična našoj planeti, Ross 128 udaljen je od nas “svega” 11 svetlosnih godina, pa je praktično u komšiluku.

Takođe, ova planeta dovoljno je blizu svojoj zvezdi (kao mi Suncu) da temperatura nije previsoka, jer je zvezda ohlađena i ne emituje zračenje. Godina na ovoj planeti traje nešto kraće od zemaljskih 10 dana.

Naučnici veruju da je ova planeta nastanjiva, čak i ukoliko na njoj ne postoji život, ali su dalja istraživanja neophodna.

Studija otkrila šta je damama zapravo bitno kod suprotng pola

Analiziranjem podataka, naučnici su bacili u senku romantično žensko viđenje i pokazali šta je pripadnicama nežnijeg pola, barem na prvi pogled, kod muškaraca najvažnije.

Akademija Koventri i Aberistvit Univezritet analizirali su podatke sa vebsajta TubeCrush. Naime, na sajt, postavljane su fotografije muškaraca, podzemne železnice Londona. Posetiteljke su ocenjivale izgled muškaraca, davajući lajk ukoliko im se određen tip muškarca dopadne, odnosno palac “nadole” ukoliko im se pak ne dopada.

Šta je modernim ženama važno kod partnera?

Studija je pokazala da su se većini dama svideli mišićaviji muškarci, koji su delovali bogato. Naime, najviše lajkova dobijali su krupniji putnici železnice, u skupim odelima, sa skupim nakitom, poput “smart” satova ili sa luksuznim mobilnim telefonima i lap-topovima.

Studija navodi da je mali procenat žena, kada je privlačnost u pitanju, uzimala u obzir emotivne aspekte, poput očinstva. Psiholozi su zaključili da žene, uprkos brojnim feminističkim pokretima i emancipaciji, i dalje smatraju da se muževnost pripadnika jačeg pola ogleda u fizičkog građi i dobroj finansijskoj situiranosti.

Osoba sa visokim IQ su loše vođe?

Genijalci nemaju mnogo poteškoća sa učenjem i radom, pa ipak, prosečno inteligentni ljudi su u nečemu mnogo bolji od njih.

Prema studiji Univerziteta Luizijana, ljudi sa velikim IQ mogu od druge osobe da naprave dobrog vođu, ali sami, nisu baš uspešni u ovom zadatku.

U istraživanju je učestvovalo 379 osoba, svi na vodećim pozicijama u 30 evropskih kompanija koja se bave telekomunikacijom, bankartsvom, zdravstvom i maloprodajom. Prosečno, učesnici su imali 38 godina, a 27% njih bile su žene. Takođe, prosečan IQ bio im je 111, što je svakako iznad proseka inteligencije običnog čoveka.

Posle niza testova, zaključeno je da su žene bolje vođe od muškaraca, da se stariji učesnici bolje snalaze, ali to nije sve.

Glavne osobine dobrog vođe

Na kraju, rezultati su pokazali da je efikasnost vođenja u tesnoj vezi sa inteligencijom i karakterom pojedinca. Osobe koje su imale IQ veći od 120 imali su veoma loše rezultate kada je instrumentalno vođenje u pitanju.

Naučnici su objasnili da natprosečno inteligentni ljudi ne koriste loše tehnike, ali da imaju poteškoća u tome da izaberu dobre tehnike vođenja. Uz to što koriste mnogo kompleksiji način objašnjavanja, ne umeju da podjednostave zadatke i na kraju, ne mogu da shvate šta je zaposlednima teško da urade i zašto im nešto predstavlja izazov.

Studija je zaključila da je ključ dobrog vođe razumevanje, a da je to veliki izazov za natprosečno inteligentne osobe.

Slomljeno srce i emotivni stres deluju na telo isto kao srčani udar

Nove studije pokazale su da emotivni stres, ljubavni problemi i raskidi mogu da imaju iste posledice po zdravlje kao i srčani udar.

Takotsubo kardiomiopatija, odnosno sindrom slomljenog srca, godišnje doživljava na hiljade ljudi, a najčešće, uzrokovan je traumatičnim događajem, poput raskida ili gubitka voljene osobe i češće, pogađa žene.

Dok su prethodne studije pokazivale da su oštećenja koje ovaj sindrom uzrokuje privremena, nova istraživanja pak kazuju da slomljeno srce može da izazove mnogo ozbiljnije posledice po zdravlje.

Slomljeno srce slično je srčanom udaru

U studiji Univerziteta Aberdin tim doktora ispitivao 37 pacijenata koji pate od ovog sindroma. Nakon pune dve godine, rezultati su pokazali da je kod njih, usled traume, došlo do slabljenja srčanog mišića, što uzrokuje nepravilan rad srca.

Ipak, naučnici su naglasili da zasad ne postoji način da se ovo stanje leči, ali veruju da bi terapija bila slična kao kod onih ljudi koji su imali srčani udar, jer sindrom ostavlja slične posledice po zdravlje.

Naučnici otkrili koji deo dana je najmanje produktivan

Zam mrzovolju i manjak motivacije krivi su mnogi faktori, pa ipak, i samo telo u jednom periodu dana, prirodno, postaje umorno. Saznajte kada se tačno to dešava,

Pre godinu dana, neki naučni okviri pisali su o tome da ljudsko telo tačno u 2:22 sata popodne postaje umorno i gladno i da je to pravo vreme za vitamine. Sama studija nije bila potkrepljena dovoljnim dokazima da bismo ovo uzeli za ozbiljno.

Pa ipak, ne možemo da zanemarimo da postoji fenomen koji se zove “pad energije”. Ali da li postoji doba dana u kojem se on najčešće dešava?

Kada smo najmanje produktivni?

Direktor Centra za san i Norveške, Fred V. Turek, kaže da je nemoguće odrediti u tačan minut kada pojedinačno imamo najmanje energije. Ipak, okvirno, najneproduktivniji deo dana jeste između 13 i 16 časova popodne, kada se dešava da je telu potrebno više energije.

Ukoliko je moguće, savetuju stručnjaci, u ovom periodu napravite pauzu, pojedite izbalansiran obrok, prošetajte ili pak odspavajte, kako bi telo bilo spremno za nastavak napornog radnog dana.

Pistaći su najbolji prijatelj našeg mozga

Studije su pokazale da orašasti plodovi, u prvom redu pistaći, potpomažu boljoj funkciji mozga i utiču i na bolje pamćenje.

U studiji, stručnjaci sa Loma Linda Univerziteta iz Kalifornije istraživali su efekte svakodnevnog konzumiranja šet vrsta orašastih plodova: badema, kikirikija, pistaća, indijskog oraha, hirohi oraha, te običnog oraha, na sam mozak. Učesnici su bili uključeni na EEG dok su jeli ove namirnice i merena je jačina signala moždanih talasa.

Pokazano je da su pistaći najviše uticali na odgovor gama zraka, koji su veoma važni za kognitivne procese, kao što je učenje, percepcija i pamćenje. S druge strane, kikiriki je imao najviše uticaja na delta odgovor- koji je povezivan sa imunitetom, regeneracijom tela i kvalitetom sna.

Znate li šta je pareidolija?

Da li vidite nekakve slike u oblicima oblaka ili na kori drveta? Ukoliko je odgovor da, saznajte šta to znači.

Pareidolija je psihološki fenomen u kom se slučajni upitni stimulusi tretiraju kao značajni, a obično se to dešava u vizuelnoj i zvučnoj percepciji. U pitanju je pridodavanje smisla nečemo što vidimo ili čujemo, a što zapravo nema nikakvo smisleno značenje.

Pareidolija je sastavni deo ljudske prirode i smatra se da je produkt razvoja čoveka, jer je prepoznavanje ljudskog lica jedna od najvažnijih sposobnosti za opstanak i razvoj ljudske vrste. Baš iz tog razloga, ljudska lica najčešće i vidimo u ovim situacijama. Ovom fenomenu prirpisuju se čak i slučajevi viđenja duhova, prikaza, pa čak i NLO-a na fotografijama i snimcima.

Naučnici smatraju da je pareidolija evolucijsko značenje, a da čovek lice zapaža od rođenja. Ona je posledica načina na koji naš mozak precepira informacije.

Izvor: nationalgeographic.rs