Početna Blog Strana 412

8 razloga zašto smo i dalje gladni nakon jela

Da li vam se ikada desilo da osetite glad nakon obilnog jela? Glad je način na koji nam telo govori da mu je potrebno još hrane. Međutim, ono može biti rezultat različitih veza digestivnog trakta, hormona i nervnog sistema. 

Nažalost, mnoge stvari mogu da ugroze ovaj kompleksan sistem. U nastavku otkrijte šta sve signali gladi mogu da znače.

Neodvoljan doručak

Univerzitet Kemdbridž sproveo je studiju u kojoj je učestvovalo 6764 osobe.  Istraživanje koje je trajalo 4 godine pokazalo je da oni koji su za doručak jeli 300 ili manje kalorija su se u proseku ugojili duplo u odnosu na one koji su za doručak unosili minimum 500 kalorija. Veruje se da obilan doručak reguliše nivo šećera tokom dana, a samim tim smanjuje glad i težnju za hranom.

Žedni ste

Opšte je poznato da je jedan od simptoma dehidratacije upravo glad. Uz to, možete osetiti umor, glavobolju i nemogućnost da se koncentrišete. U slučaju dehidratacije može čak doći i do “krčanja” stomaka. Zato, ukoliko vam se ovo desi, prvo popijte čašu vode, a zatim, ako i dalje osetite glad, jedite.

Smanjen unos vlakana

Vlakna ostaju duže u želucu od ugljenih hidrata, što dovodi do dužeg osećaja sitosti. Međutim, ukoliko jedete vrlo malo ili nimalo vlakana, brže ćete ponovo biti gladni.

Niste zapravo gladni

Ponekad jedemo iz različitih psiholoških ili socijalnih razloga. Mnogi jedu usled pojačanog stresa ili usled emocionalne potrešenosti. Monotonija je takođe jedan od čestih razloga zašto jedemo, a na pojačan unos hrane mogu da utiču i društveni faktori kao što su okupljanja, slavlja i sl.

Zdravstveni problemi

Pojedina oboljenja uzrokuju pojačan apetit kao što su dijabetes, problemi sa štitnom žlezdom… Na glad takođe utiču neki medikamenti ili drugo stanje.

Konzervisana hrana

Hemikalija bifenol A (BPA) je čest sastojak konzervisane hrane, a on može da izazove gojaznost, uz brojne druge zdravstvene probleme. Naučnici sa Univerziteta Harvard veruju da BPA utiče na porast hormona leptina, koji uzrokuje napade gladi.

Previše soka

Uz BPA, sokovi sadrže veliku količinu fruktoze, koja utiče na nivo šećera u krvi i na sam mozak, te dovodi do osećaja gladi.

Prebrzo ste jeli

Želudac šalje hormonske signale mozgu kada je sit, a mozgu je potrebno do 20 minuta da ove signale procesuira. Ukoliko prebrzo jedete, rizikujete da ubrzo ponovo osetite glad i da se tako prejedate.

Norveška konačno zabranjuje farme krzna!

Norveška bi do 2025. godine mogla da se pridruži evropskim zemljama koje su zabranile surove farme krzna.

Prema Gardijanu, jedna od najvećih svetskih proizvođača krzna, Norveška, godišnje zaradi oko 46 miliona dolara isključivo od prodaje krzna. Ova država ima oko 200 takozvanih farmi krzna, na kojima se na godišnjem nivou usmrti oko 700.000 vidarica i 110.000 lisica.

Odluku o tome da se farme zabrane požurio je i PETA film koji je prikazao uslove na norveškim farmama kao i brutalne scene dolaska do krzna. Takođe, u Oslu i drugim gradovima organizovani su protesti, koji su kasnije okarakterisani kao najveći protesti protiv proizvodnje i korišćenja krzna u istoriji.

Do 2025. godine, Norveška će se pridružiti evropskim državama- Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Danskoj, Sloveniji, Češkoj, Velikoj Britaniji i Srbiji, koje su već uvele zabrane za ovakve farme.

Vodeći proizvođači krzna, pored Norveške, su i Finska, kao i Kina.

Svet životinja: Vrane još jednom iznenadile naučnike

Ornitolozi su, posmatranjem vrana, shvatili da ove ptice, nakon svađe, imaju tendenciju da se grle, a takođe i da mole za oproštaj.

Istraživanje je sproveo Maks Planks Intitut u Nemačkoj, a bavio se ponašanjem 12 mladih vrana koje su odgojili ljudi.

Tokom posmatranja, koje je trajalo šest meseci, naučnici su došli do veoma zanimljivih saznanja o ovoj inače veoma inteligentnoj ptici.

Šta niste znali o vranama?

Naime, pokazano je da vrane pokazuju mnogo veću povezanost sa grupom nego što se ranije pretpostavljalo. Tako, vrane su, nakon hranjenja, pokazale veću potrebu za međusobnim kontaktom i maženjem. Uz to, nakon konfliktnih situacija, vrane imaju tendenciju izvesnog izvinjenja, kako bi uspostavile harmoničan odnos u grupi.

Vrane nad kojima je vršeno nasilje zahtevaju od grupe fizički kontakt, a u isto vreme, grupa svojevoljno prilazi i mazi “žrtvu”, dok je napadač ostavljen po strani i ignorisan. Zatim, vrana koja je vršila nasilje na sve načine pokušava ponovo da postane deo grupe, te “moli” za oproštaj.

Nauka ljubavi: Luksuz utiče na izbor partnera!

Jedna američka studija istraživala je kako osećaj bogatstva i luksuza utiče na naš izbor partnera i same odnose.

U studiji učestvovala je 151 osoba. 75 muškaraca i 76 žena. Istraživači su za cilj imali da istraže “evolutivno važne” varijable koji utiču na izbor partnera kod oba pola.

Volonteri su birali između 50 potencijalnih partnera, a smešteni su u tri kategorije: kratka veza, duga veza ili nijedno od ponuđenih.

Takođe, učesnici su bili izloženi fotografijama luksuza kao što su novac, vile, nakit i skupa kola, pre nego što su potencijalne partnere svrstavali u kategorije. Proces je ponavljan, a u drugim ekperimentima, pre izbora partnera, učesnici su gledali video- snimke dece, a zatim snimke opasnih životinja.

Luskuz povezan sa izborom partnera

Rezultati su pokazali da luksuzne stvari povećavaju želju ljudi da imaju kratke veze, pa su tako  fotografije luskuznih stvari povećale za 16% želju i muškaraca i žena da imaju tzv. “veze za jednu noć”. Ipak, ovo ne znači da ljudi neće uvek zanemariti i mogućnost dugih veza.

Iz evolutivne perspektive, psiholozi kažu da je ovo ima smisla, jer su žene naših predaka, ukoliko su imale resurse, lakše odgajale decu same.

“Za oba pola, nedostatak resursa uticao je na postojanje partnera u prošlosti, a verujemo da je sličan način funkcioniše i moderan čovek”, navodi se us studiji.

S druge strane, nakon gledanja videa sa opasnim životinjama, oba pola pokazala su povećano interesovanje za dugoročnim vezama. Snimci sa decom povećali su želju za stalnim partnerom kod žena, ali ne i kod muškaraca.

DNK testovi dve poznate mumije menjaju istoriju!

Mumije fasciniraju svet nauke već decenijama, a istraživanja faraonskih grobnica i dalje nisu otkrila sve misterije. Najnovijom DNK analizom promenilo se saznanje o dve poznate mumije.

Otkako su pronađeni sahranjeni zajedno, mumije Khnum-nakht i Nakht-ankh postali su poznati kao “Dva brata“. Preko 3800 godina od sahranjivanja, nova generacija DNK testiranja pokazala je da li im ovaj nadimak prirodni i odgovara ili pak ne.

Foto: Univerzitet Mančester

Istorijska DNK analiza mumija “Dva brata”

Ispostavilo se da su “Dva brata” zapravo polubraća! Naučnici sa Univerziteta Mančester studirali su ovaj par nekoliko godina, a DNK analize počele su 2015. Koristeći novu tehniku, istraživanje je pokazalo da su braća imala istu majku, ali ne i istog oca.

Ova studija je i prvo istraživanje koje je uspelo da “izvuče” ovakvu informaciju iz mumija, koristeći DNK iz zuba pokojnika.

Ko su bila “Dva brata”?

Inače, “Dva brata” otkrili su radnici u egipatskom selu Deir Rifeh, 400 kilometara južno od Kaira. Grobnica datira iz 1800. godine p.n.e., a hijeroglifi na kovčezima kazuju da su u pitanju sinovi neimenovanog lokalnog guvernera i žene po imenu Khunum-aa.

Kada je par prvi put analiziran, na početku 20. veka, istraživači su zaključili da su skeleti veoma različiti, te je sugerisano da nisu u tako bliskom srodstvu, dok su neki naučnici čak tvrdili da je jedan od braće bio usvojen.

Sada znamo da su ovi momci bili polubraća, ali naučnici i dalje nisu sigurni da li je jedan od njih imao surogat oca, da li je majka imala aferu ili se jednostavno preudala. Uzevši u obzir način života u drevnom Egiptu, koji je bio prepun skandala i porodične drame, sve opcije su otvorene.

Zbog ove šifre hakovan je profil najvećeg hakera!

Svi znamo koliko je važno imati dobru šifru, koja će štititi naše profile i onlajn podatke od zloupotrebe. Međutim, izgleda da i najbolji greše…

Razmislite malo: kada ste poslednji put promenili svoju šifru? Mnoge početničke greške mogu nas učiniti ranjivim za onlajn hakere, ali niti jedna nije toliko laka za “provaljivanje” od jedne fraze. Na nesreću jednog hakerskog genija, sopstveni trik se okrenuo protiv njega.

Pročitajte i… Najhakovanije šifre na Internetu

Naime, Džeremi Hamond će provesti 10 godina u zatvoru, nakon što su vlasti pronašle inkriminirajuće podatke na njegovom kompjuteru. Ne, nisu koristili one kul gedžete i tehnološke alatke koje viđamo na filmovima, nego su otkrili njegovu šifru i to na vrlo jednostavan način.

Džeremi Hamond

Kako glasi šifra jednog od najvećih hakera?

Džeremi Hamond je politički aktivista i kompjuterski haker iz Čikaga. On je osuđen na 10 godina zatvora kada je uhvaćen u hakovanju firme Sratfor, a podatke je okačio na sajt WikiLeaks. Sa samo 18 godina, napravio je sajt HackThisSite.

Uprkos tome što je ovaj momak popriličan genije, jedna skupa greška koštala ga je upravo slobode. Naime, federalne vlasti SAD pronašle su dokaze ilegalnih radnji na Hamondovoj kompjuteru, tako što su ga hakovali. I to na vrlo jednostavan način.

Naime, Džeremi je načinio početničku grešku i za šifru na kompjuteru koristio je ime svoje mačke i niz brojeva 123, što je jedna od najčešćih, najlakših i najhakovanijih šifri ikada.

Sam Džeremi priznao je da mu je šifra bila veoma slaba.

Iznenađujuća mesta na kojima je padao sneg

Verovali ili ne, ali i na nekim najtoplijim mestima sveta u jednom trenutku padao je sneg, makar jednom. Saznajte koji su to predeli, uprkos klimi, uživali u pravoj zimskoj idili.

Planeta je zaista čudna, a uprkos svoj modernoj tehnologiji, prirodu i njene odluke i dalje ne možemo da predvidimo. Tokom istorije čovečanstva, dolazilo je do različitih klimatskih promena i fenomena, a u nastavku prenosimo samo neke od njih.

Los Anđeles, Kalifornija

Davne 1949. godine, snežni pokrivač od nekoliko centimetara pokrio je tlo Los Anđelesa, a trajao je skoro tri dana.

Kuvajt

U januaru 2016. godine slab sneg zahvatio je Muhafazat Al Varfah u Kuvajtu. Ova zemlja dotad nikada nije videla sneg.

Havaji

U junu 2016., Mauna Kea, vulkansko ostrvo, bilo je prekriveno snežnim pokrivačem. Iako ovde sneg nije neuobičajen, svakako su svi bili šokirani jer je u pitanju bio jun.

Sidnej

Noćna kiša pretvorila se u jutarnji sneg 28. juna 1836. godine u Sidneju. Australija je pre toga doživela nekoliko susnežica, ali niti jedan je bio dramatičan kao ovaj, jer se sneg zadržao i do nekoliko sati.

Sahara

Kada je 1979. godine u Sahari pao sneg, nastao je čitav haos, a došlo je i do kolapsa u saobraćaju. Tada, Saharu je zahvatila snežna oluja koja je trajala pola sata, a sneg koji je nakon nje ostao, istopio se za nekoliko sati. Prošle i ove godine, Saharu je opet zadesio sličan prizor.

Pročitajte i… U Sahari pao sneg drugu godinu zaredom!

Argentina

U Buenos Ajresu je 9. jula 2007. godine pao je sneg. Pre toga, Argentinci su sličan prizor doživeli 22. juna 1018. godine.

Naučno dokazani zdravstveni benefiti braka

Brojne studije su pokazale da je izgleda večna ljubav najbolji lek. U nastavku otkrijte kako brak poboljšava naše zdravlje.

Smanjuje rizik od demencije

Brojne svakodnevne navike smanjuju rizik od Alchajmera, a jean od faktora koji značajno sprečava pojavu ove bolesti jeste biti u braku. Naime, studije su pokazale da oženjeni muškarci i udate žene imaju za 43% manje šanse da obole od demencije kako stare.

Krvni pritisak se poboljšava

Srčane bolesti su jedne od najrasprostranjenijih na svetu, a brak utiče na manji rizik da ih na prvom mestu i dobijemo. Srećno venčani parovi imaju manji krvni pritisak od onih koji nemaju pratnera, pokazala je studija Univerziteta Brigham Young.

Istraživači su pratili pritisak ispitanika u period u od 24 sata, a pokazano je da srećno venčani parovi i one osobe koje imaju partnera, u proseku imaju boljo izbalansiran krvni pritisak.

Manje stresa

Stres izaziva brojna oboljenja, kao što su srčane bolesti, dijabetes i rak. Parovi koji su u srećnom braku izloženi su manjoj količini stresa, pa samim tim su i zdraviji.

Bolja funkcija pluća

Duge veze, uključujući i brak, poboljšavaju rad pluća kod starijih ljudi, pokazala je jedna studija.

Zdravije srce

Brak ne samo da smanjuje krvni pritisak, već poboljšava rad srca, kako kod žena, tako i kod muškaraca. Venčane osobe imaju manji rizik od srčanog udara, a ukoliko se pak to i desi, imaju veću šansu da se oporave.

Ovi ljubimci su zabranjeni u nekim delovima SAD

Ne samo da nas ljubimci čine pametnima i jačima, već mogu da pomognu da živimo duže. Iako postoji mnogo vrsta koje možemo da izaberemo, kupovina nekih od najstandardnijih je zapravo ilegalna u nekim delovima SAD.

Hrčci

Da, verovali ili ne, ali ovi popularni ljubimci ilegalni su u Kaliforniji i na Havajima. Razlog je jednostavan: ovi glodari su veoma prilagodljivi, a budući da ljudi imaju tendenciju da u nekom trenutku ljubimce puste na slobodu, hrčci bi mogli da naruše ekosistem i da unište useve i druge biljke.

Šećerna torbarska verevica

Sigurno ste videli bezbroj Jutjub snimaka ovih malenih glodara. Međutim, “šugar- glajderi”, ma koliko bili slatki, uglavnom su zabranjeni u brojnim zemljama, a ukoliko pak je i legalno da se drže kao kućni ljubimci potrebna je posebna dozvola.

Ježevi

Ove životinje jesu preslatke i vrlo razigrane, ali je u Njujorku, Arizoni, Kaliforniji, Pensilvaniji i Havajima zabranjeno da se drže kao kućni ljubimci. Pored toga što ježevi, iako se drže u zatočeništvu, na slobodi mogu vrlo lako da se prilagode i razmnože, kada se osete ugroženim mogu ozbiljno da povrede čoveka. Uprkos tome, ježevi su i dalje veoma popularni kućni ljubimci u drugim delovima kako SAD, tako i sveta.

Svinje

Kao što već znamo, svinje su veoma pametne životinje, a ponekad pokažu i veću inteligenciju od pasa. U Njujorku, držanje prasića je zabranjeno, jer umeju da budu agresivne kako prema ljudima, tako i prema drugim životinjama.

Otrovni reptili

Iako je otrov kod ovih reptila uklonjen i dalje je ilegalno da se drže kao kućni ljubimci u većini zemalja. Takođe, mnoge druge egzotične životinje, poput pitona, zabranjeni su u brojnim državama.

Papagaj kaluđerica

Dok su neke zemlje prihvatile ove male ptie, druge su ih zabranile, a razlog je isti kao u slučaju hrčkova- kaluđerice se lako prilagođavaju.

Feretka

Pripitomljena podvrsta evropskog tvora je veoma popularan ljubimac u proteklih nekoliko godina, čak i kod nas. Uz to što su veoma privržene vlasniku, feretke vole da se igraju, inteligentne su i druželjubive. Nažalost, feretke su takođe čest prenosilac besnila, pa su zato u brojnim zemljama zabranjene.

Samo nos i uši rastu tokom celog života, a evo i zašto!

Kada ostatak tela prestane da raste, nakon puberteta, uši i nos nastavljaju sa rastom i to čine do kraja života. U nastavku saznajte zašto.

Zašto nos i uši ne prestaju da rastu

Kada većina ćelija, tokom puberteta, prestane da se deli u organima kao što su kosti, mišići i masne ćelije, prestajemo da rastemo. Ovo ne znači da same ćelije ne rastu ili se ne smanjuju, ali većina delova u našem telu “zaključava” broj ćelija nakon puberteta.

Nos i uši su, u poređenju sa ostatkom tela, jedinstveni, jer se sastoje od mekog tkiva stvarajući hrskavicu. I upravo to meko tkivo nastavlja da raste tokom celog života. Iz tog razloga stariji ljudi imaju veće uši i noseve u odnosu na ostatak lica.