Početna Blog Strana 404

Novi pristup alergijama mogao bi da spreči reakciju pre nego što se desi?

Alergije mogu da utiču na kvalitet života i svakodnevno obavljanje obaveza. Naučnici iz Danske na korak su da reše ovaj zdravstveni problem…

Naučnici sa Univerziteta Arhus iz Danske, istraživali su alergijska antitela i kako se ona “kače” na same ćelija. Taj proces utiče na lučenje histamina, neurotransmitera koji dovodi do alergijskih reakcija.

U eksperimentu, tim je koristio krv osobe alergične na polen i uz korišćenje antitela, izazvao je alergijsku reakciju. Nakon samo 15 minuta, došlo je do reakcije molekula alergena i ćelija imunog sistema.

Tim veruje da ukoliko uspeju da uklone ono što nadražava alergiju, simptomi alergije će izostati.

Ukoliko se ovaj metod, nakon dodatnih analiza, pokaže uspešan, to će pomoći ljudima koji se bore sa alergijama da imaju kvalitetniji život.

Nauka i najpopularnije narodno verovanje: Koliko će trajati zima?

Pre televizije, Interneta i smartfona, ljudi su na različite načine pokušavali da predvide kakvo će biti vreme. A evo šta nauka ima da kaže na tu temu!

Medved i senka

Ovo verovanje rasprostranjeno je svuda po svetu, a dok kod nas medved predviđa vreme, u SAD to je mrmot ili jež, dok je u Nemačkoj to jazavac. Bilo kako bilo, verovanje je isto: ukoliko medved/mrmot izađe iz svoje jazbine i vidi senku, to znači da će zime biti još šest nedelja. Naučnici su pokušali da objasne kako to životinja može da predvidi vreme, ali i dalje ne mogu sa sigurnošću da tvrde da su došli do pravog odgovora.

Kako mrmot predviđa vreme?

Naime, naši preci su se često oslanjali na ponašanje životinja i njihov odgovor na vremenske promene, kako bi predvideli samo vreme i tako organizovali setve i žetve. Ali kako to mrmot može znati koliko će trajati zima?

Naime, kada životinja izađe iz svoje jazbine i vidi svoju senku, znači da je nebo kristalno čisto i da nema oblaka. Samim tim, bez oblaka, nema naznaka da će padati sneg ili kiša, te da će temperatura narasti. Naučnici kažu da ovakvo nebo zimi uglavnom označava da nam sledi još hladnih dana.

Naravno, ovo nije uvek slučaj, te se ne može uzeti kao naučno dokazana činjenica da mrmot, jazavac, medved ili pak jež mogu zaista, bez pogreške, da predvide vreme.

Rezultati eDnevnika nakon šest meseci: Prepolovljeni izostanci učenika

Pilot projekat eProsveta koji se od septembra primenjuje u 200 osnovnih i srednjih škola već tokom prvog polugodišta dao je izuzetne rezultate.

Od svih servisa eProsvete navažniji rezulati postignuti su u primeni esDnevnika. Primenom elektronske evidencije vreme koje nastavnici troše na administraciju smanjeno je za više od 50 odsto, dok su digitalne kompetencije nastavnika podignute za jedan nivo.

To što sistem esDnevnika prati napredak svakog učenika i obaveštava razrednog starešinu, direktora i pedagoga kada se učenik približi alarmantnim granicama u broju izostanaka, uticalo je da broj izostanaka bude prepolovljen u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Foto: mpn.gov.rs

Takođe, prijave za neadekvatno ocenjivanje su svedene na minimum, tačnije u svim školama u kojima se servis u potpunosti premenjuje, upućena je samo jedna prijava za neadekvatno ocenjivanje, dok ih je prošle godine bilo čak 12. Na smanjenje broja prijava uticalo je to što nastavnik, osim ocene upisuje i šta je učenik odgovarao i šta bi trebalo da uradi kako bi tu ocenu unapredio.

Imajući u vidu da se u esDnevniku tokom jednog nastavnog dana mogu uneti samo dve ocene za istog učenika, poštuje se zakonska norma da učenici mogu biti pitani samo iz dva predmeta u jednom danu.

Još novina u školstvu

Narednih dana biće okončan četvrti ciklus obuka nastavnika, a po završetku 5. i 6. ciklusa, u Nišu i Kragujevcu, u više od 500 osnovnih i srednjih škola steći će se uslovi za elektronsko vođenje evidencije, odnosno za primenu esDnevnika.

Novina je i to što će u drugom polugodištu ove školske godine i roditelji imati pristup elektronskoj evidenciji, naravno, isključivo podacima za svoje dete.

Nakon uvođena digitalnih udžbenika i masovne primene sistema esDnevnika, servisom Analitike učenja, između ostalog, biće omogućena procena za koje lekcije učenici dobijaju loše ocene. Ta informacija biće automatski prosleđena nastavnicima i đacima radi dopunske pripreme, ali i autorima kako bi eventualno izvršili izmene.

8 bizarnih činjenica o smehu

Smeh je prastari oblik pokazivanja emocija i komunikacije, a u nastavku otkrijte osam neverovatnih činjenica o smejanju koje sigurno niste znali!

Smeh je nastao pre govora

Neki naučnici veruju da je smeh bio način komunikacije kod ljudi pre nego što su stvorili jezik kao vid komunikacije. Mehanizam smeha je toliko usađen u naš mozak, da je pokazano da se i bebe, samo 17 dana po rođenju, osmehuju. Čak i ljudi koji se rode slepi i gluvi razviju sposobnost smejanja.

Smeh je retko kada povezan sa humorom

Jedna studija pokazala je da smeh ima funkciju povezivanja među individuama, a ne sa nečim smešnim.

Pacovi i majmuni se smeju

Koko, poznata gorila koja zna znakovni jezik, imala je specijalni “ha ha” znak za posetioce koji su joj se dopadali, a jedna studija je pokazala da primati ispuštaju zvukove smejanja kada se golicaju. Takođe, pokazano je da pacovi imitiraju zvukove visoke frekvencije u cilju smejanja.

Parovi koji se zajedno smeju, ostaju zajedno

U eksperimentima, pokazano je da parovi koji se u vezi često smeju i zabavljaju, osećaju veću dozu zadovoljstva i duže ostaju u toj vezi, za razliku od parova koji se retko kada smeju.

Smeh kontroliše mozak

Kada vidite da se neko osmehuje, osmehnete se i vi, zar ne? Razlog tome je što se u mozgu u tom trenutku uključuju regije koje pokreću mišiće na licu, kako bi nastao osmeh.

Smejanje sagoreva kalorije

Samo 10 do 15 minuta smejanja dnevno sagori oko 48 kalorija, jer smeh pojačava srčani ritam i unos kiseonika, što utiče na sagorevanje kalorija.

Smeh je zaista najbolji lek

Studije su pokazale da smeh poboljšava memoriju kod starijih ljudi, a u isto vreme utiče na bolji protok krvi u telu kod mlađih osoba. Takođe, smejanje poboljšava opšte zdravlje, jer jača imunitet.

Smisao za humor je nasledan

Studija Univerziteta Nortvest pokazala je da jedan gen, koji je povezan sa depresijom, utiče i na to kakav ćemo smisao za humor imati. Ovde se na prvom mestu misli na tzv. “crni” smisao za humor.

U novosadskim osnovnim i srednjim školama počinje podela testova na narkotike

U novosadske osnovne i srednje škole stiglo je 20.000 testova na narkotike, koji će biti podeljeni roditeljima sedmog i osmog razreda, kao i srednjoškolcima.

Testiranje, koje će se raditi isključivo dobrovoljno, odnosno po želji roditelja, obavljaće se u kućnim uslovima i ni jedan roditelj nije u obavezi da o ishodu i rezultatu obavesti školu.

Ukoliko pak roditelj želi da, u slučaju pozitivnih rezultata testa, takve rezultate dostavi školi, psihološko-pedagoška služba će u saradnji sa nadležnim organima dalje delovati kako bi se takvim učenicima pomoglo.

Testiranje na upotrebu širokog spektra psihoaktivnih supstanci podrazumeva pregled uzorka urina.

Zemlja bi bila nastanjiva i kada bi pao jako veliki asteroid?

Jedna od najjezivijih i najčešćih prikaza smaka sveta podrazumeva, pored napada vanzemaljaca, i udar velikog asteroida. Međutim, da li bi tada zaista došlo do kraja svakog oblika života?

U prvih milijardu godina postojanja, naša planeta, kao i ostala nebeska tela u Sunčevom sistemu, bila je pod konstantnim udarom kiše meteora i asteroida. Iako ovaj period ne deluje kao preterano prijateljski nastrojen prema samom životu, nova istraživanja sugerišu da su neki delovi mogli ostati nastanjivi.

Udar asteroida i život na Zemlji

Istraživanje je sproveo tim sa Instituta iz Kolorada, a istraživani su fragmenti cirkona iz perioda rane Zemlje. Ovo kamenje sugeriše da je tada na našoj planeti postojala pristojna količina voda, ispod same Zemljine kore, a gde ima vode, ima i uslova za život…

Dalje, tim je istraživao kako su udari asteroida mogli da utiču na Zemljinu koru i njene sastojke. Udar bi zagreao koru, koja bi onda pukla. Vremenom, ovaj efekat bi bio limitiran, a regija koje bi mogle biti domaćini prvom obliku života bilo bi sve više.

U periodu izmežu 4,5 i 3,5 milijardi godine pre, Zemlja se oporavljala od džinovskog udara, koji je stvorio Mesec. Tim je procenio da je toplota projektila mogla da otopi celu koru nekoliko puta tokom prvih nekoliko hiljada miliona godina.

Kako je nastao život na Zemlji?

Negde posle 4,2 milijarde godina, udari su bili sve ređi, a istraživači procenjuju da je tada većina Zemlje bila čvrsta i ohlađena. To sugeriše da su postojali i lokaliteti pogodni za život.

Kao zaključak, istraživači kažu da, da bi Zemlja bila sasvim sterilna, naša planeta bi morala biti izložena udarima 10 puta jačim i češćim nego što se dešavalo pre nekoliko milijardi godina.

Tačno je: Možemo se prehladiti isključivo disanjem!

Bakterije i virusi prenose se kijanjem i kašljanjem, zar ne? Dok je redovno pranje ruku i izbegavanje bolesnih osoba odličan metod zaštite, ipak možete se razboleti i samim disanjem…

U studiji Univerziteta Mariland, učestvovala su 142 pacijenta koja su imala grip. Tri dana, analiziran je vazduh u prostoriji gde su pacijenti boravili.

Virus se prenosi i bez kašljanja i kijanja

Pokazano je da je 48% uzoraka imalo dovoljnu količinu virusa da zarazi drugu osobu, bez “pomoći” kašljanja i kijanja.

Rezultati su, naime, pokazali da je sam vazduh kontaminiran, te da možemo dobiti infekciju jednostavno isključivo disanjem.

Ljudi sa gripom će generisati zarazne aerosoli koje se šire vazduhom, čak i kada ne kašlju. Ovo naročito važi u prvim danima bolesti.

5 neverovatnih načina kako dronovi mogu da spasu živote

Dronovi zaista imaju široku primenu, od snimanja prirode sa velikih visina, venčanja, preko špijuniranja, a mogu biti i upotrebljeni kao ratno oružje. Uz to, inženjeri otkrivaju i najvažnije primene- spašavanje života.

Dostavljanje lekova

Pre dve godine, u jednoj studiji je pokazano da bi ovi letovi mogli biti i efikasni i sigurni po same medikamente, a koristili bi se za dostavljanje lekova u ruralne predele, naročito tokom nekih katastrofa, kao što su veliki snežni nameti, kada je nemoguće doći do bolesnika.

Transport krvnih jedinica

Još pre dve godine, jedna kalifornijska firma je započela letove komerijalnim dronovima kako bi distribuirala krv u bolnice. Ovo bi u budućnosti bio odličan način za dostavljanje krvi u nepristupačne delove, prilikom nesreća i potreba za hitnim intervencijama.

Dostava defibliratora

U nedavnom istraživanju, simulirana je hitna situacija požara u ruralnim delovima Švedske, koja je zahtevala lečenje osobe koja je imala srčani udar. Dron sa defibrilatorom (uređajem koji normalizuje rad srca) je stigao za 16 minuta brže od kola hitne pomoći. U ovakvim situacijama svaki minut može biti presudan.

Dostava seta prve pomoći

Univerzitet Vilijam Karej iz Misisipija razvija poseban dron koji će da dostavlja medicinsku prvu pomoć doktorima u slučaju prirodnih katastrofa ili terorističkih napada. Uz ovaj set za prvu pomoć ići će i “Google Glass”, naočare kojima se skenira povređeni, te se fotografije šalju doktorima na drugoj lokaciji.

Spašavanje davljenika

Dron je već jednom spasio dva momka u Australiji, kada su se davili. Dron je stigao do njih i ispustio im prsluke za spašavanje, a te dva minuta nakon toga, stigle su i spasilačke ekipe.

Kraljevsko venčanje: Prekida se jedna tradicija?

Princ Hari i glumica Megan Markl uveliko pripremaju venčanje, a sve oči uprte su upravo u njih. I dok je britanska kruna ima jasna pravila po pitanju ceremonije venčanja, Megan bi mogla neka da prekrši.

Otkako su ozvaničili vezu, princ Hari i Megan Markl su nas uverili da su daleko od tradicionalnog para. Uz to što Megan nije ispoštovala protokol frizura kada je kraljevska moda u pitanju, te je umesto uredne frizure, nosila opuštenu punđu iz koje su ispadali pramenovi kose, svetski mediji navode da je Megan spremna da prekrši još jedno pravilo.

Pročitajte i… Na kraljevskim venčanjima se uvek služi samo ova torta!

Naime, kako se navodi, ova glumica planira da na svom venčanju održi sama govor, umesto da to učini njen otac, kakva je bila tradicija dosad.

Da li će joj to poći za rukom, ostaje da vidimo, na sam dan venčanja, 19. maja.

Da li će Megan Markl postati princeza?

Verovatno svi pretpostavljaju da će Megan, udajom za princa Harija, dobiti titulu princeze, ali to je daleko od istine.

Naime, kako nalažu stroga pravila britanske krune, ovu titulu mogu poneti samo žene koje se rode u porodici. Na kraju krajeva, ni Kejt Midlton nije postala princeza, već Vojvotkinja od Kemdbridža, kada se udala za princa Vilijama.

Naučnici kažu da je moguće predvideti migrenu

Ukoliko spadate u jednu od milion osoba koje imaju hronične migrene, verovatno ste poželeli da znate kada će one nastati? Naučnici tvrde da je to moguće.

Ukoliko imate migrene, sigurno je bol u glavi praćen i povraćanjem, mučninom i osetljivošću na svetlost i zvukove. U tom trenutku verovatno razmišljate o uzročnicima koji, između ostalog, mogu biti hrana, piće, stres, neregularna ishrana i manjak fizičke aktivnosti.

Nova studija sugeriše da postoji nekoliko ključnih znakova da sledi migrena.

Kako predvideti nastanak migrene?

Naučnici iz Generalne bolnice Masačusets otkrili su da stresovi prethodnog dana mogu da uzrokuju migrenu narednog dana.

U istraživanju, učestvovalo je 95 osoba, koje su pratile periodiku javljanja glavobolja, u trajanju od 4195 dana. Rezultati su pokazali da je tokom ovog perioda, glavobolja zabeležena u 1613 dana, odnosno u oko 38% slučajeva.

Uz to, učesnici su beležili i nivoe stresa. Pokazano je da je stres zabeležen upravo dan pre glavobolja.

Na osnovu rezultata, istraživači veruju da je moguće predvideti migrenu dan pre, ukoliko se suočavamo sa stresom. Uz to, oni veruju da će daljim istraživanjima naći konačni lek za ublažavanje rizika od pojave migrene.