Početna Blog Strana 399

Greške pri kuvanju koje čine namirnice otrovnim!

Neki od najvećih rizika po zdravlje kriju nam se “ispred nosa”- u kuhinji. U nastavku saznajte kako da promenite navike kuvanja, tako da ne ugrožavate svoje i zdravlje svojih najbližih.

  1. Kuvanje s pogrešnim mastima. Onog trenutka kada ulje, bilo da je maslinovo, kokosovo, suncokretovo ili susamovo, počne da se puši, dolazi do hemijske reakcije u kojoj je ono otrovno, jer ispušta opasne slobodne radikale.
  2. Neka ulja bolje da ne zagrevati. Maslinovo, ili kokosovo ulje je bolje koristiti za salate, jer, prilikom zagrevanja, gube nutricionističke vrednosti.
  3. Prženje hrane izbegavajte. Zdrave namirnice, poput povrća i nemasnog mesa, prženjem postaje nezdravo. Radije izaberite da ove namirnice kuvate.
  4. Ni prekuvane namirnice nisu zdrave. Dok je konzumiranje na primer sirovog mesa opasno, jednako je loše jesti prekuvano meso. Tada, meso ispušta hemikalije koje oštećuju DNK i dovode do povećanog rizika od kancera. Izbegavajte prekuvavanje namirnica na otvorenom plamenu ili na metalnoj površini.
  5. Toksični sudovi. Brojni sudovi, uključujući tiganje i tepsije, sadrže hemikalije koje utiču na povećanje rizik aod raka i dovode do disfunkcije jetre. Birajte sudove od metala, keramike, nerđajućeg čelika ili stakla.
  6. Ostatke hrane ne čuvajte u plastičnim posudama. Neke posude od plastike sadrže sastojke koji utiču na povećanje estrogena u telu, što dovodi do većeg rizika od nekih vrsta kancera.

10 stvari koje niste znali o prehladi

Simptomi poput kašlja, curenja nosa i umora nisu deo jednostavne prehlade. Zapravo, za ove simptome može biti odgovorno preko 200 virusa. U nastavku saznajte činjenice o prehladi za koje sigurno niste znali.

  1. Groznica– deo prehlade svakako je i drhtavica i osećaj hladnoće. Naučnici nisu sigurni da li niske temperature utiču na virus, ali veruju da je bolest svakako otpornija zimi, jer više vremena provodimo unutra, sa drugim potencijalno zaraženim osobama.
  2. Uništava zaštitne barijere– protiv prehlade telo se bori pojačanim lučenjem sekreta u nosu, kako bi se virus mehanički izbacio iz tela.
  3. Mnogo češće se zarazimo nego što mislimo– prosečno, odrasla osoba godišnje bude bolesna dva do tri puta, dok dete može da se razboli i više od osam puta.
  4. Najbolji lek za prehladu– uprkos svim uvreženim mišljenjima, najbolji lek za gripu jeste odmor i san.
  5. Ne spavajte na leđima– u pitanju je gravitacijski razlog: kada smo bolesni, sekret iz nosa curi u grlo, izaziva iritaciju i kašalj.
  6. Empatija leči– istraživanja su pokazala da pacijenti koji su imali empatične i ljubazne doktore brže su ozdravljali. Zato, negujte svoje najbliže kada se razbole- brže će ozdraviti.
  7. Domaća supa– brojna istraživanja pokazala su da domaća supa uklanja simptome gripa. Uz neophodnu tečnost, sa supom unosimo elektrolite i soli, te pomažemo telu da se izbori sa bolešću.
  8. Ne oslanjajte se samo na vitamin Cvitamin C nije lek protiv prehlade. On ima zaštitnu ulogu, pa ga konzumirajte uvek, a ne samo kada ste bolesni.
  9. Probajte cink- cink uklanja simptome prehlade, pokazala su istraživanja.
  10. Češće perite ruke– virus van tela ostaje duže od 24 sata, zato što češće perite ruke sapunom i toplom vodom

7 svakodnevnih navika koje vas čine pametnijima

Od izbora užine, do tipa kolege, ove bizarne stvari mogu da poboljšaju funkciju mozga, utiču na kreativnost i da poboljšaju način donošenja odluka. U nastavku saznajte koje to stvari sa kojima se svakodnevno susrećemo pozitivno utiču na naš mozak.

Sarkastične kolege

U jednoj studiji, pokazano je da su učesnici bolje rešavali zadate probleme, nakon što su čuli neki sarkastični komentar. Uz to, bili su i za tri puta više kreativniji, nego grupa koja je čula iskren komentar. Sarkazam tera mozak da misli abstraktno, te utiče na inovativnost.

Zahvalnost

Naučnici su pokazali da osobe koje su zahvalne, zarađuju više novca. Uz to, zahvalnost utiče na to da ne donosimo impulisvne odluke i da ne rizikujemo.

Ishrana

Izbegavanje određenih namirnica, kao što je obrađena hrana i trans masti, utiču na bolju funkciju mozga. Velika količina masti umanjuje kognitivne sposobnosti i smanjuje uspešnost na testovima, pokazala su istraživanja.

Unuci

Prema jednoj australijskoj studiji, žene koje su čuvale svoje unuke jedno nedeljno, umale su bolje rezultate na testovima, za razliku od onih baka koje su unuke čuvale ređe ili nikad. Tačan razlog nije poznat, a dalje istraživanja su u toku.

Mobilni telefon

U novoj studiji, korisnici Ajfona, između 18 i 24 godine, slagali su puzle sastavljene od dve reči, dok su im telefoni bili u uglu sobe. Kada su telefoni bili bliže učesnicima, imali su bolje rezultate, nego kada su telefoni bili daleko od njih. Istraživači sugerišu da što nam je telefon bliže, lakše se funkcionišemo, jer ne razmišljamo o tome gde nam je telefon.

Pravljenje liste

Sreća i samopouzdanje utiču na inteligenciju, a pravljenje liste šta treba da uradite i označavanje odrađenih stavku, utiče na našu pamet. Naime, kada vidimo na kraju dana šta smo postigli, uz pomoć spiska, podiže nam se i nivo samopouzdanja.

Slikanje

Čak i nasumice odabrana aktivnost, kakvo je slikanje, može da ima benefite po naš mozak. Hobiji, poput slikanja, čine naš mozak zaokpljenim nečim novim, budi nam se kreativnost i stvaramo bolje navike.

Zašto su neke životinje crno-bele?

Životinjsko carstvo prepuno je boja, od perja ptica boje duga, do neverovatnih neonskih boja tropskih riba. Sisari doduše nemaju baš toliko jarke boje na svom krznu, ali to ne znači da nisu drugačiji, kada su boje u pitanju. Najzanimljivije životinje u svetu sisara zapravo su crno-bele…

Uprkos standardnoj paleti, ovi kontrasti predstavljaju jedno od najistaknutijih izbora u evoluciji. Za neke sisare, boja je znak upozorenja za predatore, dok je kod drugih u pitanju odbrana od insekata.  Iako nam deluje da su crno- bele životinje sasvim obične, nauka se ne bi složila sa nama.

Zašto su neke životinje crno-bele?

Zebre imaju veoma tanko krzno, te su podložnije ujedima muva, koje prenose razna oboljenja. Međutim, zahvaljujući boji krzna, muve ih ne ujedaju. Zašto ova boja odbija insekte, naučnicima još nije jasno.

Kada je jako sunce, beli stomak jelenske antilope pravi senku, tako da ona deluje jednobojno i u dve dimenzije, te se doslovno krije od grabljivica u sopstvenoj senci.

U zavisnosti od vrste, crni tvor ima bele mrlje koje su deo kamuflaže, dok kod nekih bele pruge predstavljaju upozorenje neprijateljima. Naime, ova vrsta izbacuje neprijatan miris.

Čak i kada se jazavac sakrije, i dalje je vidljiv, zbog pruga na licu. Zoolozi smatraju da su ove pruge upozorenje.

Najnovije studije pokatale su da svaki deo tela pandi, u zavisnosti od boje, ima svoju funkciju. Crne uši ukazuju na neustrašivost, a mrlje oko očiju su deo prepoznavanja između vrsta. Belo telo služi za kamufliranje u snegu, dok crni udovi pomažu pandama da se sakriju u šumi.

Zašto februar ima samo 28 dana?

Kada je i kako došlo do toga da februar ima 28, odnosno, svake prestupne godine, 29 dana?

Da li ste znali da je u 8. veku p.n.e., korišćen Rimski kalendar, koji je bio lunarni kalendar. Veruje se da je napravljen po uzoru na grčke kalendare. Rimska istorija tvrdi da ga je izmislio Romul, osnivač Rima.

Bilo kako bilo, najstarija verzija ovog kalendara imala je 9 meseci i počinjala je oko proletne ravnodnevice. Kalendarska godina je trajala 304 dana, oko 61 dan zime nije bio obuhvaćen kalendarom.

Međutim, meseci nisu bili lunarni:

  • Martius (31 dan)
  • Aprilis (30)
  • Maius (31)
  • Iunius (30)
  • Quintilis (31)
  • Sextilis (30)
  • September (30)
  • October (31)
  • November (30)
  • December (30)

Kralj Numa Pompilije, drugi od sedam tradicionalnih kraljeva Rima, je oko 713. godine p.n.e. skratio tridesetdnevne mesece na 29 dana, te je dodao januar (29 dana) i februar (28 dana) na sam kraj kalendara. Tako, kalendarska godina produžena je na 355 dana.

Istorijat kalendara

Međutim, Rimljani ne bi bili Rimljani da u celu priču nisu umešali praznoverja. Naime, oni su verovali da parni brojevi donose nersreću, pa je Numa pokušao da napravi jedan mesec neparnim. Ipak, da bi stigao do cifre 355, jedan mesec morao je da ima paran broj dana. Februar je tako ostao uskraćen za jedan, verovatno jer je bio poslednji na listi.

Novi kalendar izgledao je ovako:

  • Martius: (31)
  • Aprilius: (29)
  • Maius: (31)
  • Iunius: (29)
  • Quintilis: (31)
  • Sextilis: (29)
  • September: (29)
  • October: (31)
  • November: (29)
  • December: (29)
  • Ianuarius: (29)
  • Februarius: (28)

Zašto februar ima 28 dana?

Nakon nekoliko godina, sezonska doba i meseci nisu se sinhronizovali. Rimljani su konačno odlučili da uvedu mesec mercedonius, sa 27 dana. Tako su obrisali nekoliko dana od februara te je ovaj mesec imao 24 dana.

Naravno, opet je u rimskim redovima nastala zbrka, sve dok stvar u svoje ruke nije uzeo Gaj Julije Cezar lično. Cezar je reformisao kalendar, uskladio ga sa kretanjem sunca i dodao nekoliko dana, te je na kraju, kalendarska godina dobila 265 dana, a februar, koji je sada bio na vrhu liste, zadržao je svojih 28 dana.  Tako je ovaj kalendar dobio naziv Julijanski.

Zašto je svaka četvrta godina prestupna?

Svaka četvrta godina ima 366 dana, jer se februaru dodaje jedan dan. Razlog tome je jednostavan: usklađivanje kalendarske, sa astronomskom, odnosno solarnom godinom, kako vremenom ne bi došlo do pomeranja, te Nova godina padala na leto.  Kalendar sa prestupnim godinama, odnosno Gregorijanski kalendar, uveden je 1582. godine. Prestupna godina se javlja svake četiri godine zbog toga da bi se kalendarska godina lakše uskladila sa solarnom.

Šta je solarna godina?

U pitanju je vreme za koje Zemlja završi svoj put oko Sunca, a u proseku, to iznosi oko 365 dana i 1/4.

9 znakova da pijete previše vode

Da, zaista, pored toga što dehidratacija izaziva zdravstvene probleme, ima i onih ljudi koji unose previše vode dnevno u organizam. U nastavku saznajte šta nam telo tada poručuje.

Prevelika količina vode i zdravlje

Stručnjaci nas stalno podsećaju koliko je važno piti vodu, kako bi telo pravilno funkcionisalo. I dok se svi bave time koliko je vode dnevno neophodno, retko ko daje savete šta je previše vode i kako se prevelika količina vode manifestuje po naše zdravlje. Ispijanje previše vode dovodi do hiponatermije, odnosno gubitka soli usled izbacivanja tečnosti. U ozbiljnijim slučajevima, trovanje vodom mmože da dovede do problema kao što su napadi, koma, pa čak i smrt.

Pročitajte i… Neočekivani znakovi dehidratacije

Znakovi da pijete previše vode

  1. Stalno nosite flašicu sa sobom– ukoliko uvek kraj sebe imate flašu vode, moguće je da je pijete previše. Konstantno dodavanje vode u telo dovodi do manjka soli u krvi, zbog čega otiču ćelije u telu.
  2. Pijete vodu i kada niste žedni- iako žeđ jeste znak dehidratacije, nemojte po ceo dan da ispijate vodu. Sasvim je dovoljno da u toku dana popijete oko osam čaša vode.
  3. Providan urin– urin ima svoju boju, a ukoliko unesemo previše vode, on postaje proziran.
  4. Često mokrenje, čak i tokom noći– ukoliko se budite i odlazite da mokrite nekoliko puta u toku noći, moguće je da pijete previše vode. U proseku, ljudi uriniraju od šest do osam puta dnevno, pa ukoliko je ovaj broj veći, smanjite količinu vode koju konzumirate.
  5. Mučnina i povraćanje– prehidratacija može da se ispolji ovim simptomima, jer bubrezi ne mogu da filtriraju količinu vode. Uz mučninu i povraćanje, može doći i do pojave dijareje.
  6. Glavobolje– baš kao i prethodni simptomi, i glavobolja je simptom i dehidratacije i prehidratacije. Usled oticanja ćelija prilikom prevelikog unosa vode, dolazi i do oticanja mozga, što izaziva glavobolju. Ovaj pritisak koji se stvara u mozgu može da izazove i ozbiljnije zdravstvene probleme.
  7. Oticanje šaka, prstiju i usana– ljudi kojima otiču ruke, stopala i usne ili koji za kratko vreme dobiju mnogo viška kilograma, moguće je da konzumiraju previše vode.
  8. Slabost i grčevi u mišićima– usled prevelike količine vode, dolazi do pada nivoa elektrolita, što izaziva spazme, grčeve is labost u mišićima.
  9. Umor– bubrezi pojačano rade kada postoji previše vodre u telu, što izaziva stresnu reakciju hormona, te se osećamo umorno i iscrpljeno.

Pročitajte i… Šta se dešava mozgu kada ne pijemo dovoljno vode?

Trikovi da brzo ponovo zaspite tokom noći

Ukoliko vam se dešava da se u toku noći probudite i ne možete ponovo da zaspite, isprobajte ove savete.

Buđenje u toku noći nastaje iz brojnih razloga, kao što su nervoza, anksioznost, posledica konzumiranja određenih namirnica ili iščekivanje sutrašnjeg dana zbog nečeg važnog, kao što je sastanak ili pak ispit.

Ukoliko vam se međutim često dešava da se budite noću i da zatim ne možete da zaspite, to može da ima negativne posledice po zdravlje. Iz tog razloga, isprobajte naredne metode brzog uspavljivanja.

Kako brže zaspati?

Sklonite telefon

Ukoliko se probudite usred noći, pokušajte da ne posegnete ka telefonu i da proveravate mejlove i društvene mreže. Ova aktivnost vas može samo dodatno razbuditi.

Spavaća soba- utočište

Od spavaće sobe napravite tamno i tiho utočište koje će na podsvesnom nivou pripremiti telo za spavanje. Takođe, studije su pokazale da ljudi koji spavaju u hladnijim prostorijama brže zaspu i imaju kvalitetniji san.

Opustite um i telo

Ukoliko imate osećaj da vaš um ima svoje sopstvene misli kada legnete da spavate- u pravu ste. Nesanica nastaje onda kada mozak odbija da spava. Ukoliko vam se ovo dešava, pokušajte da dišete duboko, slušate umirujuću muziku i da opuštate i um i telo.

Izbegavajte alkohol

Iako alkohol ima uspavljujuće dejstvo, izbegavajte ga, naročito pred spavanje. Pored toga što ova navika može da izazove zavisnost, alkohol dovodi i do dehidratacije, a žeđ vas može probuditi usred noći.

Simptomi intolerancije na laktozu koje ne smete ignorisati

Bol u stomaku nakon čaše mleka ne mora biti znak intolerancije na laktozu, međutim, ako osećate mučninu svaki put kada pojedete neki mlečni proizvod, te je već znak za uzbunu.

U poslednje vreme, intolerancija na laktozu i celijakija, oboljenja su o kojima se svakodnevno priča. U nastavku saznajte da li i vi možda patite od intolerancije na laktozu.

Gasovi i nadutost

Ukoliko sat vremena nakon što popijete na primer jogurt, osetite da vam se abdomen naduo, znak je da ne podnosite laktozu. Uz to, budući da vaš organizam nema enzime koji razlažu laktozu, bakterije će pokušavati da razlože molekule laktoze, što dovodi do pojačajnih gasova.

Bol u želucu

Bez laktaze, enzima koji razlaže laktozu, telo pokušava da samo razloži laktozu, tako što dovodi veliku količinu vode u creva. Iz tog razloga, dolazi do gasova, dijareje, grčeva i bolova u stomaku, kao i krčanja.

Mučnina

Postoji više stepena intolerancije na laktozu, pa tako neke osobe osećaju veće i ozbiljnije simptome, kao što su povraćanje i mučnina, nakon konzumacije mlečnih proizvoda.

Ukoliko posumnjate na intoleranciju na laktozu, savet je da odete na lekarski pregled, a dok čekate na njega, isprobajte da nekoliko dana ne konzumirate namirnice sa laktozom.

Vikend- navike organizovanih ljudi

Svako od nas napravi mnogo više planova za vikend, nego što ima sati u toku jednog dana. Kako biste maksimalno iskoristili slobodno vreme i stigli da uradite sve, poslušajte savete veoma dobro organizovanih pojedinaca.

Najbolje vikend- navike organizovanih ljudi

  1. Uspeh u petak– pre nego što se sasvim prepustite čarima vikenda, izdvojte nekoliko minuta u petak i postavite prioritete za ponedeljak ujutro, bilo da su u pitanju radni zadaci na poslu ili obaveze u školi. Tako ćete spremno dočekati novu radnu nedelju, a nećete razmišljati o obavezama za vikend.
  2. Spontani planovi– naravno, u toku vikenda, pored odmora, planiramo i da spremimo dom, vidimo se sa prijateljima, odemo u šoping… Nemojte se opterećivati ako ne postignete sve. Radite taj dan šta vam se radi i ne pretrpavajte se obavezama.
  3. Odmor– izaberite nedelju kao dan za potpuni domor, bez ikakvih planova. Pročitajte knjigu, pogledajte seriju i ne razmišljajte o obavezama.
  4. Ne nosite posao kući– po svaku cenu izbegavajte ovu naviku. Vikend je vreme za vas i privatni život, bez upletanja posla.

“Činjenice” o stresu u koje treba da prestanete da verujete!

Ljudi imaju mnogo pogrešnih pretpostavki o stresu, od toga koliko je čest do toga koliko je opasan. U nastavku razrešite 12 najčešćih dilema o stresu.

Koliko stres može biti opasan?

Stres i te kako može biti ozbiljan zdravstveni problem, a ljudi imaju tendenciju da se bore sa mnogo većom dozom stresa nego što shvataju. Najnovija istraživanja pokazala su da nivo stresa raste iz godine u godinu, a iako ljudi priznaju da on ima negativne efekte na fizičko i mentalno zdravlje, retko ko radi na tome da umanji nivoe stresa.

Ukoliko ignorišemo stres- nestaće

“Daleko od očiju, daleko od srca” nema efekat kada je stres u pitanju, a njegovo ignorisanje može da naškodi našem zdravlju i da uzrokuje srčane probleme, gastrovaskularna oboljenja, nesanicu, kognitivne poteškoće, a u nekim slučajevima i kancer.

Pročitajte i… 10 navika ljudi koji nisu pod stresom

Snaga volje pobeđuje stres

Stres ne može da se prevaziđe ili preboli. Potrebna je promena načina života i uvođenje mehanizama kao što su izbegavanje stresnih situacija, bolja organizacija, ishrana i razgovor sa stručnjakom, kako bi se umanjile štetne posledice stresa.

Stres je samo u našem umu

Stres je povezan s mentalnim zdravljem na dva velika načina: može da pogorša mentalno stanje ili da izazove mentalne probleme, kao što su depresija i anksioznost. Stres takođe utiče i na fizičko zdravlje i može da uzrokuje brojne simptome kaošto su mučnina, vrtoglavica, migrene, bol u mišićima, oticanje, trzavice i tremori, kao i srčana oboljenja. Dakle, stres nije samo stanje uma…

Pročitajte i… Uz pomoć ovih strategija oslobodićete se stresa

Odlaganje stresa

Stres ne čeka. Ne možemo da odložimo kada ćemo biti pod stresom jednako kako ne možemo da nadoknadimo manjak sna.

Stres ne utiče na proces mišljenja

Iako stres nije psihijatrijska dijagnoza, on može da uzrokuje paranoične misli, pa čaki da izazove halucinacije.

Stres je isti kod svakog

Stres je individualna stvar i svako drugačije reaguje na njega. Ono što je kod vas okidač, neko drugi ni ne primećuje.

Stres kao motivator

Najbolja motivacija je unutrašnja, a ne spoljašnja. Stres je neefektivan motivator koji dovodi do povećanja pritiska i pogoršanja mentalnog stanja.

Stres je dobar za nas

Dok blag oblik stresa u nekim situacijama ima benefite po nas, kao što je blaga anksioznost pred ispit ili javni govor, koji pomaže osobi da ostane budna, stres je uglavnom veoma opasan po celokupno zdravlje.

Pročitajte i… Ova vrsta uobičajenog stresa može prouzrokovati srčani udar!

Stres je neizbežan

Život zaista dolazi sa okidačima stresa koji su neizbežni, ali ne smete da očekujete da je normalno da svaki dan budete pod ogromnom količinom stresa.

Stres je neizlečiv

Ne postoji lek za nestresan život, ali postoje mehanizmi kojima poboljšavamo kvalitet života.

Pročitajte i… 6 namirnica koje umiruju i bore se sa stresom

Samo lekovi pomažu kod stresa

Medikamenti su poslednja opcija lečenja stresa. On se ublažava odmorom, fizičkom aktivnošću, razgovorom sa psihoterapeutom, pa čak i hranom i mirisima.

Stres je stvar izbora

Neki izbori doprinose povećanju stresa, ali stres nikako nije izbor pojedinca.