Početna Blog Strana 386

5 promena koje drastično umanjuju rizik od dijabetesa

Svakodnevne male promene mogu da utiču na naše celokupno zdravlje, te da umanje rizik od pojave brojnih oboljenja. Saznajte kako možete da smanjite rizik od dijabetesa.

  1. Povećajte unos probiotika- ove bakterije važne su za pravilno funkcionisanje digestivnog trakta i umanjuju rizik od hroničnih oboljenja.
  2. Idite na redovne zdravstvene kontrole. Od PAPA testa preko pregleda debelog creva, redovni pregledi uklanjaju rizik od pojave brojnih oboljenja, pa tako i dijabetesa.
  3. Održavajte zdravu telesnu težinu. Veći struk i salo na stomaku povezani su sa većim rizikom od dijabetesa, srčanih oboljenja i mnogih tipova kancera.
  4. Redovna fizička aktivnost utiče na celokupno psiho-fizičko zdravlje, ubrzava metabolizam i uklanja rizik od brojnih upala i oboljenja.
  5. Rešite se svih loših navika, kao što su pušenje i alkohol.

Činjenice koje će vam promeniti percepciju vremena

U poređenju sa tim kada je nastao svemir ili pak život na planeti, ljudska bića i nisu toliko dugo na Zemlji. Ne verujete nam? Proverite u nastavku…

  1. Deseti predsednik SAD Džon Tajler rođen je 1790. godine, a još njegovi unuci, Lion Tajler Junior i Harison Tajler, i dalje su živi.
  2. Kada je izmišljena presa za štampanje, Rimsko cartsvo još uvek je postojalo. Naime, Gutenberg je presu osmislio 1440. godine, a Rimsko carstvo raspalo se tek 1943.
  3. Poslednje pogubljenje giljotinom u Francuskoj dogodilo se 1977. godine, a tri meseca pre toga, izašla je Epizoda IV Ratova zvezda.
  4. Za vreme vladavine (dosad). kraljica Elizabeta II videla je 13 predsednika SAD.
  5. Novine Njujork Tajms su 1903. godine objavile predviđanja da ljudi neće leteti još narednih milion godina. Iste godine braća Rajt izveli su prvi uspešan let u Kiti Hoku, Severna Karolina.
  6. Univerzitet Oksford je najstariji univerzitet u Britaniji, a kada je osnovan 1096. godine, Asteško carstvo je još uvek postojalo.
  7. Ajfelov Toranj otvoren je za javnost 1889. godine, isto kada je Jamauči osnovao Nintendo u Japanu.
  8. Dok su se gradile velike piramide u Gizi, mamuti su još uvek šetali nekim delovima naše planete.

Simptomi Kronove bolesti

Kronova bolest je nespecifično zapaljensko oboljenje digestivnog trakta, koji može da zahvati bilo koji deo, a najčešće su u pitanju drugi deo tankog creva, ili debelo crevo.

Naredni simptomi možda nisu dijagnoza ove bolesti, ali ukoliko se ponavljaju, mogu biti znak da patite od Kronove bolesti.

Simptomi Kronove bolesti

Anemija

Hronova bolest može da ošteti donji deo creva, gde se absorbuje vitamin B. Tako može doći do nedostatka vitamina B12 i manjka gvožđa u krvi. Anemija uzrokuje slabost, kratak dah i glavobolje.

Artritis

Otečeni i bolni zglobovi povezani su sa Kronovom bolešću, a najčešće u pitanju su bolovi u šakama, ramenima, kolenima i zglobovima.

Bol u donjem delu leđa

U pitanju je neprijatan, ali suptilan bol, kojeg pacijenti najčešće ignorišu godinama.

Grčevi u stomaku i bol

Ovi sumptomi mogu biti uzrokovani intelolerancijom na pojedine namirnice, ali i problemima u digestivnom traktu, usled Kronove bolesti.

Dijareja

Najčešće, usled Kronove bolesti dolazi do zatvora, ali ponekad, pojavljuje se i dijareja.

Otečen stomak

Otekao stomak najraniji je simptom Kronove bolesti, a uz to, veoma je mogća bol.

Crvene oči

Oko 10% pacijenata koji pate od Kronove bolesti imaju problem sa očima, a beonjače su im crvene.

Neverovatne stvari koje telo radi svaki minut

Možda mislite da u narednih 60 sekundi jedino što ćete raditi jeste da ćete čitati ovaj tekst, ali mnogo toga se dešava u vašem telu za jedan minut nego što mislite. 

Ljudsko telo je čudesna “mašina”, a i dalje je velika misterija naučnicima i doktorima. U nastavku saznajte koje to neverovatne stvari naše telo radi svakodnevno, iz minuta u minut.

Šta telo radi svaki minut?

  1. Interpretira vizuelne informacije. Naš mozak konstantno je prepun vizuelnih podacima, zahvaljujući očima. Mozak procesuira oko 600 miliona delova vizuelnih informacija svakog minuta.
  2. Šalje nervne impulse. Samo jedan neuron može u sekundi da pošalje oko 1000 impulsa, što znači da za jedan minut šalje oko 60.000 impulsa.
  3. Kosa raste. Na glavi imamo između 100 i 150 hiljada vlasi, a svaki minut, kosa raste oko 2 centimetara.
  4. Trepćemo. I to u proseku od 15 do 20 puta u toku minuta.
  5. Dišemo. U samo jednom minutu, upumpamo oko 11 ml kiseonika.
  6. U jednom minutu, srce otkuca između 60 i 100 puta.
  7. Srce za minut ispumpa skoro 4 litre krvi.
  8. Za 60 sekundi, telo stvori do milion crvenih krvnih zrnaca.
  9. Bubrezi u jednom minutu filtriraju 1,2 litar krvi, a dnevno, to je do 180 litara.
  10. Za minut, izgubimo oko 30.000 ćelija kože.

Iznenađujući izvor depresije koji nam je “pred nosom”

Akne u bilo kom životnom dobu mogu da budu uzrok neprijatnih osećanja, ali najnovija istraživanja pokazala su da ovaj problem može da dovede i do pojave kliničke depresije…

U istraživanju britanskih dermatologa učestvovalo je 1,9 miliona muškaraca i žena iznad 15 godina. Naučnici su poredili mentalno zdravlje 134.000 ljudi sa aknama sa 1,7 miliona njih koji nemaju akne.

Akne mogu da uzrokuju depresiju

Nakon evaluacije ostalih faktora koji doprinose depresiji, kakvi su konzumacija alkohola, prihodi i telesna težina, pokazano je da osobe koje imaju akne imaju i za 63% veće šanse da razviju depresiju u prvih pet godina pošto se one pojave na licu, za razliku od onih koji nemaju problematičnu kožu.

Veoma je važno da naučite kada je aknama potreban medicinski tretman, a najbitnije je kakvu vi sliku imate o sebi povodom pojave akni. Nemojte da krijete svoja osećanja i ukoliko je potrebno, posavetujte se sa stručnjakom kako biste našli pravi mehanizam koji će sprečiti ili pak umanjiti depresivna osećanja.

Raspisan konkurs za prijem 1.000 mladih doktoranata na naučnoistraživačke projekte

Prvi put nakon sedam godina, raspisan je konkurs kojim se sistemski omogućava prijem 1.000 mladih doktoranata na naučnoistraživačke projekte koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Uslovi konkursa

Rok za podnošenje prijave je 16. mart, a na njega mogu da se prijave svi studenti doktorskih akademskih studija bez obzira da li su se ranije prijavljivali na svojim institutima, fakultetima ili univerzitetima.

Da bi se prijavili na konkurs potrebno je da su državljani Republike Srbije, da imaju najviše 30 godina, redovnost studiranja i ukupnu prosečnu ocenu 9.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević rekao je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije da se dugo očekivalo da se pokrene novi projektni ciklus, ali da je zaključeno da bi to napravilo izvestan nered u istraživačkim krugovima.

On je dodao i da je predviđeno da se u postojeće projekte uključi od 50 do 100 istraživača srpskog porekla koji su u inostranstvu. Šarčević je podsetio da je trenutno na projektima uključeno 3.090 studenata doktorskih studija i da osim toga Ministarstvo stipendira još 395 doktoranata.

Kako da sebi olakšate studentski život

Svi znamo da studentski život nije nimalo lak i da zahteva brojna odricanja. Nikada dosta vremena za sve što treba da se uradi, ni dovoljno novca da bi se živelo i preživelo.

Ima nekoliko stvari i pogodnosti koje vam mogu pomoći da sebi priuštite stvari za koje ste mislili da su van vašeg domašaja.

Zaradite eksta džeparac

Studentski život se ne sastoji samo od učenja, nekada se mora malo odmoriti i družiti. Nisu baš svi u mogućnosti da sebi priušte izlaske svakog vikenda pa čak ni svakog drugog. Ukoliko ipak želite da zaradite koji dinar, nemojte biti lenji ni stidljivi.

Raspitajte se u studentskim servisima da li postoji neki posao koji bi vam odgovarao. Pored toga što ćete steći novo iskustvo, imaćete mogućnost da zaradite za sledeću studentsku žurku.

Volontiranje

Iako ovo nije ničija omiljena aktivnost jer vam neće biti plaćeno za vaš rad, ipak ne treba tako razmišljati. Ukoliko vas prime da radite kao volonter u nekoj firmi, steći ćete neprocenjivo iskustvo koje mozete staviti u svoj CV a to će vam dosta pomoći u pronalaženju zaposlenja. Ako ipak mislite da to nije za vas postoji još jedna opcija koja je dosta humanija.

Razmislite dobro da li postoji nešto do čega vam je veoma stalo. Ako volite da pomažete starijima, siromašnima ili deci, postoje organizacije kojima uvek treba volontera. Pored toga što ćete učiniti dobro delo, imaćete priliku da upoznate razne ljude i steknete nove prijatelje.

Sportske aktivnosti

under armour

Posle mnogo sati provedenih nad knjigom izuzetno je važno baviti se nekim sportom. Teretane mogu biti veoma skupe i teško je uklapati se u termine koje one nude. Postoje grupe na Fejsbuku koje nude besplatne treninge za sve kao što su “Free treninzi Đačko” gde ćete pored vežbanja sticati nova poznanstva i lepo se provesti.

Još jedna od aktivnosti koja će vas vrlo malo koštati je trčanje. Kada kažemo vrlo malo, to je zato što jedina stvar u koju treba uložiti novac su patike za trčanje. One su veoma važne da ne bi došlo do povreda zglobova ili stopala ukoliko trčite u patikama koje nisu za to predviđene.

Posvetite se stvarima koje volite

carefreeKada vam je svega preko glave i ne možete više ni jednu rečenicu da pročitate, vreme je za pauzu. Potrudite se da to vreme provedete kvalitetno radeći ono u čemu uzivate. Nemojte se zadovoljavati gledanjem u telefon samo zato što vas to ništa ne košta.

Postoji mnogo stvari koje možete raditi a da ne potrošite ni jedan jedini dinar. Svaki grad svakodnevno nudi aktivnosti koje su besplatne. Od izložbi do klizanja i plivanja, sve vam je omogućeno ukoliko se samo malo raspitate. Idite u vašu studentsku službu i raspitajte se šta vam se sve nudi, pronađite ono što vas najviše privlači i uživajte!

Anksioznost može i da nam spase život

Iako se ljudi koji pate od anksioznosti verovatno neće složiti, određen nivo brige i nervoze u pojedinim situacijama može i da nam spasi život, a evo i kako.

Život sa anksioznošću je veoma težak, a uz psihičke tegobe, ovo oboljenje izaziva i fizičke simptome, napade panike i umor. Međutim, istraživači iz Nemačke identifikovali su i pozitivnu stranu anksioznosti.

Naime, dokazano je da žene koje pate od anksioznosti imaju veći izgled da prežive srčani udar, jer će brže stići do bolnice od onih koji nemaju anksioznost.

Dobre strane anksioznosti

Od 619 pacijenata koliko je učestvovalo u istraživanju, 71 pacijent imao je anksioznost. Rezultati su pokazali da će one osobe koje pate od anksioznosti, ukoliko dođe do srčanog udara, odreagovati u proseku za 112 minuta od prvih simptoma. To je duplo kraće nego što će odreagovati osoba bez ovog oboljenja.

Istraživanja kažu da osoba bez anksioznosti na simptome srčanog udara reaguje uproseku nakon 238 minuta, a neki i duže od toga.

Prema Nacionalnoj akademiji nauke, svaki minut prilikom srčanog udara može biti presudan, a što pre potražimo pomoć, veće su šanse da preživimo.

Pročitajte i… Misli kojima izazivamo anksioznost

Simptomi fobromialgije koje možda ignorišete

Fibromialgija pripada grupi oboljenja zajedničkog naziva: sindrom difuznog idiopatskog mišićno-skeletnog bola. Uzrok nastanka ove bolesti je nepoznat, a u nastavku saznajte koji to simptomi ukazuju na postojanje fibromialgije.

Simptomi fibromialgije

  1. Umor– hroničan umor, uprkos promeni stila života, može biti posledica fibromialgije, koja uzrokuje bol  i osetljivost u mišićima.
  2. Povećana osetljivost– ukoliko vam odeća deluje teža nego obično, slab udarac izaziva jak bol koji traje satima, moguće je da patite od ovog oboljenja.
  3. Mnogi ljudi sa fibromialgijom žale se na bol koji se širi, najčešće po ekstremitetima, bez ikakvog razloga.
  4. Problemi sa varenjem, kao i dijareja odnosno zatvor, mogu biti simptom fibromialgije.
  5. Glavobolje toliko jake da izazivaju mučninu i povraćanje nekada su uzrokovane upravo ovim oboljenjem mišića.
  6. Osetljivost na temperaturu i preterana zimogrožljivost odlike su fibromialgije.
  7. Pojačan menstrualni bol i grčevi mogu biti uzrokovani brojnim razlozima, a jedan od njih je i mišićno oboljenje.
  8. Poteškoće u koncentraciji i držanju pažnje česti su simptomi fibromialgije.

Ne postoji zemlja na planeti koja počinje na ova dva slova

Na svetu postoji 195 zemalja, ali niti jedna ne počinje sa ova dva slova abecede. Da li možete da pogodite o kojim slovima i zemljama se radi?

Sigurno ste makar jednom igrali društvenu igru “Zanimljive geografije”, gde ste pored gradova, reka i planina, smišljali i imena država na zadato slovo. Koje slovo vam je predstavljalo najveći problem, da li se sećate?

Jedina dva slova abecede koja nisu upotrebljena jesu slovo “x”, kao i englesko slovo “w” (duplo “ve”). Iako nije u pitanju naša azbuka, ipak, dobro je znati ovu informaciju, ukoliko pak “Zanimljive geografije” budete igrali sa nekim strancem.

Napominjemo da se ovde misli na to kako se imena država pišu na engleskom, te je u pitanju i engleska abeceda. Tako, slovo “q” na primer jeste na listi, jer se Katar na engleskom piše “Qatar”.