Početna Blog Strana 374

Evolucija muzike

Krenite na magično putovanje kroz muziku, od 1400. godine pre nove ere, do 2017. godine.

Prvi zvukovi, kada je muzika u pitanju, svodila se na oponašanje zvukova u prirodi. Brojni narodi i dan danas se mogu uvrstiti u ovu grupu, kao što je muzika Indijanaca, Aboridžina i Afrikanaca.

Ipak, najstarija poznata pesma otkrivena je u Mesopotamiji, a datira iz 4000. godine p.n.e. Tada, instrumenti koji su korišćeni bili su harfa, lira, frula, gajde i bubnjevi. U staroj Grčoj došlo je do stvaranja horova, ali prepoznata je i važnost muzičkog obrazovanja.

Istorija muzike

U ranu muziku može se ubrojiti narodna ili tradicionalna muzika, mesopotamska muzika, egipatska muzika, iranska muzika, starogrčka muzika, jeverjska muzika, rimska muzika, arapska muzika, itd.

Objavljen je poslednji intervju sa Stivenom Hokingom

Svet je i dalje u šoku nakon što je preminuo najveći naučnik današnjice Stiven Hoking. U nastavku poslušajte poslednji intervju s njim.

Kanals BBC uradio je intervju sa Stivenom Hokingom u oktobru prošle godine i to je poslednji intervju sa ovim velikim naučnikom. Naravno, nezabilazne teme bile su gravitacijski talasi, crne rupe, zvezde i brojne druge zanimljivosti.

Ceo intervju možete da poslušate na SoundCloud-u, OVDE.

Stiven je preminuo  14. marta  u 76. godini, u svom domu u Kembridžu, a biće sahranjen u Vestimisterskoj opatiji u Londonu, kraj Isaka Njutna i Čarlsa Darvina.

Mračna tajna belih tigrova

Beli tigrovi očaravaju ljude već decenijama, ali malo je poznato da ova fascinantna stvorenja nisu nastala prirodnim putem, već kao produkt recesivnog gena.

Beli tigrovi su zapravo Bengalski tigrovi, a ne posebna vrsta, nastala u Sibiru, kako ljudi pretpostavljaju. I ne, nisu ni albino. Ipak, vrlo malo ih živi u prirodi. Većina belih tigrova u zarobljeništvu nastali su od jednog tigra, nazvanog Mohan, koji je uhvaćen blizu indijskog grada Reva 1951. godine.

Zatim, do kraja života, Mohan se pario sa drugim vrstama. Tako, većina belih tigrova koji danas žive u zarobljeništvu direktnis u rezultat selektivnog razmnožavanja.

Kako su nastali beli tigrovi?

Njihov izgled nastao je usled genetske modifikacije koja je sprečila crvene i žute pigmente, što znači da se je njihovo krzno belo, umesto standardno narandžasto. Genetska mutacija je recesivna, tako da je potrebna da oba roditelja imaju ovaj gen kako bi se rodio beli tigar.

Budući da je ovaj gen redak, beli tigrovi se razmnožavaju sa bližim i daljim rođacima. Tako su podložniji abnormalnostima, defektima, brojnim bolestima i oboljenjima.

Devedesetih godina prošlog veka, ljudi širom sveta upoznali su se s ovom vrstom tigra uz pomoć mađioničara Zigrida i Roja.

 

16 štetnih posledica konzumacije šećera

Svi vole slatkiše, kolače i ostale poslastice, ali da li ste zaista svesni koliko loše šećer utiče na vaše zdravlje?

Negativne posledice šećera

1. Istraživanja Hardvardskih naučika pokazala su da konzumiranje šećera povećava rizik od srčanih oboljenja i prerane smrti i do za duplo kod osoba koje u dnevne kalorije dodaju šećer.

2. Namirnice “bez šećera” sadrže mnogo veću koncenctraciju prirodnih šećera nego što na primer ima u jednoj voćki.

3. Istraživanja su takođe pokazala da konzumacija šećera povećava rizik od Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije.

4. Šećer ne utiče na hiperaktivnost dece, ali podiže krvni pritisak i holesterol.

5. Pripazite se i užine navodno bez šećera, jer na primer voćni jogurt može da ima i do 80 grama šećera u jednoj porciji. Umesto toga napravite sami smuti od svežeg voća i običnog jogurta ili mleka.

6. U proseku, Američka asocijacija zdrava srca preporučuje da muškarci ne konzumiraju više od 9 kafenih kašika šećera, dok žene ne više od 6. Ipak, stvarnost je da svako od nas u proseku u toku dana pojede 19,5 kašika šećera.

7.  Doktori savetuju da smanjite ili pak sasvim izbacite veštački šećer iz upotrebe.

8. Istraživanja su pokazala da konzumiranje prevelike količine frukoze jednako loše utiče na jetru kao alkohol.

9. Zdraviji zaslađivači, nisu ništa manje štetni po zdravlje.

10. Pokazano je da se četiri tipa ćelija raka hrane šećerom.

11. Pripazite i na tečni šećer, koji se nalazi u sokovima, kafi i drugim napicima.

12. Šećer može biti krivac i za loš kvalitet sna i za nesanicu.

13. Šećer povećava i nivo holesterola u krvi i izaziva kardiovaskularna oboljenja.

14. Istraživanja su pokazala da šećer povećava i rizik od depresije, stoga radije u ishranu uvrstite vlakna, voće i povrće.

15. Neke etikete kriju šećer, pa pripazite na ove sastojke: dekstroza, kukuruzni sirzp, amazake, fruktoza, maltota, šećer, koncentrat voćnog soka i sl.

16. Za hipertenziju, šećer može biti mnogo gori za hipertenziju od soli.

Otkriven novi ljudski organ koji može da promeni način lečenja kancera

Pomislili bismo da su ljudi, nakon istraživanja ljudskog tela nekoliko hiljada godina, shvatili šta se unutra dešava, ali nova istraživanja ukazuju na to da postoji još jedan organ u ljudskom telu, za kojeg dosad nismo znali.

Nova struktura bi čak mogla da objasni koliko tečnosti ima u našem telu, pa čak da bude i izvor limfe- tečnosti koja je najbitnija u funkcionisanju imunong sistema. Ova veza, ili struktura, kanala prepunih tečnosti, možda igra i glavnu ulogu u održavanju našeg zdravlja, kao i u borbi sa oboljenjima.

Otkriven novi ljudski ogran?

Ovaj organ čak nije ni limitiran opskurantan deo nas, nego se nalazi oko organa. Naime, dok smo mislili da su naša pluća, digestivni trakt i koža obloženi jakim konektivnim tkivom, ispostavilo se da je se u njemu nalaze prostori proteina koji sprečavaju oboljenja i dozvoljavaju tečnosti da slobodno protiče kroz organe.

Ovo bi moglo da objasni i gde toliko tečnosti u našem telu odlazi. Dok se same ćelije većim delom sastoje od tečnosti, a krvotok prenosi još više, za trećinu tečnosti dosad nije bilo objašnjenja.

Istraživači u studiji “intersitijum” odnosno spomenuti prostor, smatraju posebnim organom. Uz to, naučnici misle da neke vrste raka se upravo zato šire brže između organa, baš uz pomoć ovih kanala u tkivu.

Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se dokazalo da je zaista u pitanju novi organ, a ne novi tip tkiva, u šta veruje jedan deo naučnika.

Sponsored Stories

Zdravstveni benefiti avokada za koje niste znali

Avokado ima reputaciju da je mastan, ali te masti su veoma zdrave, a njegovo “meso” prepuno je vitamina i minerala. U nastavku saznajte zašto bi ovo voće trebalo da ne nađe na vašem meniju što češće.

Za šta je zdrav avokado?

U proteklih nekoliko godina, ova voćka postala je veoma popularna. Uglavnom, avokado se dodaje u soseve, jela i čorbe. U nastavku saznajte koji su to benefiti ovog voća.

1. Snižava holesterol

Budući da je avokado bogat sterolima- sastpjcima koji blokiraju absorpciju holesterola u krv, ova voćka je idealna za snižavanje istog u krvi. Uz to, avokado je prepun vitamina E, magnezijuma, vitamina C, cinka i folne kiseline, ali i kalijuma, i to mnogo više od banana.

2. Smanjuje rizik od srčanih oboljenja

Studije su otkrile da nezasićene masti uklanjaju rizik od srčanih oboljenja, a avokado je prepun ovih masti.

3. Smanjuje i rizik od kancera

Zdrave monozasićene masti pomažu telu da bolje absorbuje antikancerogene antioksidante kao što je beta-karoten. Stoga, avokado je idealna antikancerogena namirnica.

4. Održava šećer u krvi

Masti u avokadu usporavaju varenje šećera, što dovodi nivo šećera u telu u balans, a uz to, vlakna iz avokada pomažu u borbi sa otpornošću na insulin.

5. Zdravlje kose

Neke navike nege kose mogu samo da je oštete, ali maska od avokada jača vlasi, jer ih hrani proteinima. Izgnječite meso jednog avokada, dodajte kašiku maslinovog ili jojobinog ulja i nanesite na kosu i skalp. Umotajte u peškir ili plastičnu kesu i ostavite masku da deluje 30 minuta, a zatim isperite.

6. Poboljšava varenje

Pored toga što avokado stabilizuje nivo šećera u krvi, ono poboljšava i varenje, zahvaljujući vlaknima koji održavaju balans bakterija u želucu i crevima.

7. Bolji rad mozga

Masne kiseline su krucijalne u održavaju zdravlja centarlnog nervnog sistema, ali i reproduktivnog sistema. Stoga, avokado je idealan kada je poboljšanje rada mozga u pitanju, kao i jačanje kognitivnih funkcija.

Dani kroz istoriju koji su bili nesrećniji od petka 13.

April 13. ove godine pada u petak, a mnogi ljudi će, zbog sujeverja, dati sve od sebe da ostanu sigurni. Ipak, da li znate da su neki dani kroz istoriju doneli mnogo više nesreće nego ozloglašeni petak 13.?

Najnesrećniji dani u istoriji

 14. april

1865: Ubijen je Abraham Linkoln u Ford pozorištu u Vašingtonu.
1912: Titanik je udario u ledeni breg.
1935: U Teksasu i Olkaholmi desila se najveća peščana oluja zbog koje je preminuo veliki broj ljudi.
1944: Prva grupa Jevreja iz Atine stigla je u Aušvic.
1944: Masivni transportni avion SS Fort Stikine eksplodirao je dok je pristajao ka luci u Bombaju. U nesreći je preminulo na hiljade ljudi.
1972: Privremena irska revolucionarna armija bacila je 24 bombe širom Severne Irske.
1986: Usled oluje praćene gradom u Bangladešu. Tom prilikom poginule su 92 osobe, a ova oluja ostala je zapamćena kao oluja sa najvećim gradom ikada, koji je bio težak skoro kilogram.

20. april

1587: Kraljica Elizabeta I potpisala je smrtnu presudu svojoj rošaki, Mariji Stjuart.
1889: Rođen je Adolf Hitler.
1920: U Misijipiju i Alabami tornado je ubio 219 ljudi.
1999:  Erik Haris i Dilan Klebold ubili su 13 ljudi i ranili 24 u srednjoj školi Columbine High School.
2010: Eksplozija naftne bušotine u Meksičkom zalivu izazvala je smrt 11 ljudi i ispuštanje nafte u vodu.
2013: 193 osobe poginulo je u Kini, usled zemljotresa jačine 7 po Rihterovoj skali.

24. april

1184 p.n.e.: Grci su ušli u Troju, uz pomoć Trojanskog konja.
1915: Turci su ubili preko 1.5 miliona Jermenaca. O
1960: Zemljotres u Iranu ubio je 500 ljudi.

28. jun

1748: U neredima, posle javnog pogubljenja, u Amsterdamu poginulo je 200 ljudi.
1914: Ubijen je Franc Ferdinand u Sarajevu, što je bio povod za Prvi svetski rat.
1941: Nemački i rumunski vojnici ubili su 11.000 Jevreja u Kišinjevu.
1965: Predsednik SAD Lindon Džonson odobrio je prve bitke na kopnu u Vijetnamu. Poslednje trupe napustile us Vijetnam osam godina kasnije.

6. avgust

1890: izvršena prva smrtna kazna električnom stolicom u zatvoru u Njujorku.
1914: Austro- Ugarska objavila rat Rusiji, te su dve najveće sile zaratile jedna protiv druge u Prvom svetskom ratu.
1945: Pala je prva atomska bomba na Hirošimu, tokom Drugog svetskog rata, koja je usmrtila 80.000 ljudi.
1951: 4.800 ljudi poginulo je u severo-istočnoj Aziji, kada je na obalu udario masivni tajfun.
1964: Jedan student isekao je najstarije drvo na svetu, zarad istraživanja. Drvo se nalazilo u nacionalnom parku Great Basin i bilo je staro 4.900 godina. T

15. avgust

483 p.n.e.: Umro je Buda. Ovaj dan se smatra toliko nesrećnim, da se ne savetuje parovima da se venčavaju na taj dan.
1040: Dankana I Škotskog ubio je rođak i rival Makbet.
1950: Zemljotres jačine 8,6 Rihterove skale ubio je 30.000 ljudi u Indiji.
2007: Zemljotres jačine 8, ubio je 514 ljudi u Peruu.

  1. septembar

1923: Zemljotres jačine 7.9 earthquake usmrtio je 142.000 ljudi u Tokiju.
1939: Počeo je Drugi svetski rat u kojem je širom sveta umrlo 60 miliona ljudi.

2. septembar

1666: Početo je Veliki požar koji je uništio veći deo grada.
1792: Započeo je Septembarski masakr, tokom Francuske revolucije, gde je na kraju ubijeno 1000 zatvorenika. The “September Massacres” begin during the French Revolution; over the next four days, mobs attack prisons t
1944: Ana Frank odvedena je u Aušvic.
1949: Požar koji je trajao 18 sati je počeo i skoro uništio Čonging u Kini. Poginulo je 1000 ljudi.
1956: U Indiji, u Mahbubnagaru, srušio je most, dva voza pala su u reku, a poginulo je 121 osoba.bridge collapses, causing two train cars to fall into the river; 121 people are killed.
1992: Zemljotres u Nikaragvi usmrtio je 116. ljudi.

29. oktobar

1913: Poplave u El Salvadoru usmrtile su hiljade ljudi.Floods in El Salvador kill thousands.
1929: Dogodio se “Crni petak” i pad deonice, što je izazvalo Veliku depresiju.
1998: Drugi najsmrtonosniji uragan Atlanstkog okeana usmrtio je preko 11.000 ljudi.
1999: Tropski ciklon u Indiji ubio je 15.000 ljudi.

7. decembar

43 p.n.e.: Ubijen je Marko Tulije Ciceron.
1941: Japan napada Perl Harbor na Havajima i umire 2.403 osobe. Sledećeg dana, SAD ulazi u Drugi svetski rat.
1983: Dva aviona srušila su se na Madrid aerodromu prilikom čega je poginulo 93 ljudi. Two jets collided at +
1988: Zemljotres jačine 6.9 pogađa Jermeniju, tokom kojeg gine 25.000 ljudi.
1993: Putnik Kolin Ferguson ubija šestoro ljudi tokom vožnje vozom u Njujorku.

Ovo je jedina država u SAD koja nema Mekdonalds

Mekdonalds restoran brze hrane

Sigruno mislite da svaki veliki grad u SAD ima makar jedan Mekdonalds? Ukoliko je odgovor potvrdan, razočaraćemo vas. Jedna država nema niti jedan Mekdonalds, a u nastavku saznajte zašto.

Od 50 država u SAD, 49 njih ima makar jedan restoran brze hrane Mekdonalds. Jedini grad i država u kojoj poznati “Mek” ne postoji jeste Montpelier, Vermont.

Međutim, razočaraćemo vas, jer razlog nije niti velik niti zanimljiv. Naime, Montepelier je najmanji glavni grad Sjedinjenih država kada je u pitanju populacija, koja broji oko 7.500 ljudi. Uz to, Montpelier stanovnici radije podržavaju lokalne restorane, nego velike lance hrane.

Ipak, Mekdonalds ne mora da ovo uzima previše k srcu, jer u Montpelieru ne postoji ni Burger King.

7 grešaka pri tuširanju koje svi pravimo

Dermatolozi su otkrili naučestalije greške pri tuširanje koje svi pravimo, a da to ni ne znamo. U nastavku saznajte kako da se tuširate pravilno, zdravo i temeljno.

Greške pri tuširanju

1. Pranje skalpa noktima

Dobra masaža skalpa i te kako pomaže da koža glave bude zdrava, a vlas jača. Ipak, ukoliko skalp perete noktima, grebete kožu i oštećujete i skalp i kosu. Radije skalp perite prstima, izbegavajući da to činite noktima.

2. Pogrešan sapun

Sapuni bez ikakvih sastojaka za hidrataciju, kao što su antibakterijski sapuni, isušuju kožu, dovode do perutanja i pucanja kože. Zato, pre kupovine sapuna, proverite da li ima hidratantne sastojke u sebi.

3. Preugačko tuširanje

Svi volimo da stojimo ispod tuša minutima, naročito ispod vrelog tuša. Međutim, na ovaj način štetimo koži, jer toplija voda širi pore, uklanja prirodna ulja na koži, a što se duže tuširamo, to više isušujemo kožu.

4. Regenerator

Većina ljudi izbegava da regenerator nanosi na skalp, što je greška. Ovaj preparat treba da se nanosi duž cele kose, od korena ka krajevima, jer je i vašoj koži glave potrebna hidratacija, kako ne bi došlo do svraba i iritacije.

5. Agresivno tuširanje

Najčešće, kada koristimo krpice i sunđere za tuširanje, ribamo kožu veoma agresivno. To utiče na uklanjanje prirodne barijere na koži, te ona postaje osetljivija. Nežnije prelazite sunđerom preko kože tokom tuširanja.

6. Ispiranje

Veoma je važno da isperete svu sapunicu i proizvode za kosu sa tela. Ukoliko ostane sapunica, može doći do pojave peruti, akni i iritacija na koži.

7. Losion

Ne čekajte sa mazanjem losiona nakon tuširanja, već to učinite dok je koža još vlažna. Najbolje je da na nju nanosite neko od ulja, poput kokosovog ili maslinovog, dok se još niste obrisali peškirom, a da zatim peškirom utapkate višak ulja sa kože.

Prava skrivena blaga za kojima se još traga

Skrivena blaga nisu samo za pirate, a možda će vas ove priče podsetiti na to koliko je istorija misteriozna, a ko zna, možda vas naterati da krenete u potragu za blagom.

Najpoznatija skrivena blaga

Menora

Pre skoro 1950 godina, Rimljani su opljačkali Hram u Jerusalimu i našli menoru- osmokraki svećnjak. Doneli su ga u Rim, a nakon što je Hram mira izgoreo, ovom svećnjaku se gubi svaki trag.

Kineski carski pečat

Ovaj pečat napravljen je 221. godine p.n.e. za tadašnjeg kineskog vladara. Prenošen je iz dinastije u dinastiju do 10. veka nove ere, nakon čega, ne postoje zapisi o njegovom postojanju. Dosad se pojavilo nekoliko pečata za koje se verovalo da su autentični, ali to nije nikada potvrđeno.

Britanska kruna sa draguljima

Davne 1216. Jovan Bez Zemlje je, nakon potpisivanja Magna Carta Libertatum, bežao od neprijatelja, noseći ovu krunu kroz Englesku. Kralj se razboleo od dizenterije, a dok su pokušavali da ga izleče, prtljag sa krunom i ostalim draguljima je izgubljen. Neki veruju da je potonuo u vode zaliva Voš.

Faberžeovo jaje

Počev od 1885. godine, ruski car darivao je dame jajima od dragog kamenja i metala, koje je pravio zlatar Faberže. Svako jaje je imalo i malu zlatnu krunu na sebi. Ukupno je napravljeno 50 jaja, a sve je konfiskovala ruska vlada, tokom revolucije 1917. godine. Sedam jaja su tragom nestala, a jedno je otkriveno u domu metalostrugara u SAD.

Florentinski dijamant

Ovaj žuti dijamant pripadao je porodici Mediči, a originalno, potekao je iz Indije i imao je preko 137 karata. Tokom kasnog 17. veka, kako je umro poslednji Mediči, ovaj dijamant pripao je kraljevskoj porodici Austrije, a procenjen je na 750.000 dolara. Kada je palo Austrijsko carstvo, tokom Prvog svetskog rata, porodica je ponela dijamant sa sobom u Švajcarsku. Od tada, ovom dijamantu se gubi svaki trag, a neki veruju da je dijamant podeljen na manje delove i da ga niko nikada neće naći.

Dagobertov štap

Za potrebe krunisanja kralja Dargoberta, iskovan je štap od kraljevskih dragulja. Čuvan je u bazilici Svetog Denisa do 1795. godine, kada je nestao.