Početna Blog Strana 336

Ova boja je kriva za nesanicu?

Krivce za loše stvari koje nam se dešavaju svakodnevno, koji tako i utiču na celokupno funkcionisanje i zdravlje uopšte, nalazimo u okruženju. Često su nam “drugi” krivi, za sve nedaće koje nas zadese, pa tako i ovom slučaju. 

Naime, glavni krivac za nesanicu nije stres, nismo ni mi sami jer ne nalazimo dovoljno vremena za odmor, nego, prema tvrdnjama stručnjaka, određena boja.

Bojama protiv sna

Pored brojnih tema, podataka i informacija o štetnosti veštačkog svetla i prekomerene upotrebe mobilnih i drugih uređaja, ljudi ne odustaju.

Nedavna statistika, samo jedna u nizu, koja obuhvata ovakvu tematiku, pokazala je da bi pre odlaska u krevet trebalo izbegavati upotrebu pametnih uređaja, odnosno mobilnih telefona. Naime, ekrani ovih pametnih uređaja, emituju boju cijan koja uzrokuje nesanicu.

Poznata je i činjenica da se velika količina vremena, tokom dana, utroši na gledanje u pametne uređaje.

Tim naučnika sa Univerziteta u Mančesteru otrkrio je da je za video ekrane karakterističan visok nivo cijan boje. Cijan utiče tako što smanjuje proizvodnju melatonina, odnosno hormona sna.

Ispitanici koji su bili izloženi ovoj boji, imali su dosta manje melatonina, pokazali su rezultati istraživanja.

Novo dostignuće u svetu tehnologije je nova vrsta ekrana koja sadrži podešavanja nivoa boje cijan.

O kakvoj boji je reč?

Boja cijan dobija se kombinacijom plave i zelene boje, u standardnim ekranima. Kod verzija koje poseduju podešavanja, smanjenje nivoa ove boje naglo bi uticalo na kvalitet sna.

Stručnjaci savetuju, da se izbegava dugo gledanje u ekran, u vreme pred spavanje, bar dok se ne pojave nove verzije ekrana u prodaji.

Ove namirnice su bogate gvožđem

Nedostatak gvožđa u organizmu može se ispoljiti kroz razne simptome i negativno uticati na zdravlje. Simptomi koji se javljaju u ovom slučaju su slabost, nesanica, umor i anemija.

Stručnjaci preporučuju konzumaciju ovih namirnica, kako bi se povećao nivo gvožđa u organizmu.

Spanać

I Popaj je jeo spanać! Što znači da je ova namirnica idealna za zdravlje, jer organizmu pruža snagu i energiju. Konzumacijom spanaća, unećete mnogo hranljivih materija u organizam. Samo 200 grama kuvanog spanaća sadrži 6,4 miligrama gvožđa.

Ostrige

Iako ne predstavlja čest obrok, ostrige su veoma bogate gvožđem. Oko 80 grama ostriga sadrže oko 30 odsto dnevno preporučene količine gvožđa.

Tunjevina

Tunjeva predstavlja odličan izbor za obrok, a pritom je bogata gvožđem.

Govedina

Trećinu dnevnih potreba za gvožđem zadovoljiće 100 grama govedine.

Piletina

Ukoliko niste ljubitelj govedine, opredelite se za piletinu. I ova vrsta mesa sadrži odgovarajući nivo gvožđa.

Žitarice

Prava porcija žitarica obezbediće organizmu potrebnu količinu gvožđa. Preporučuju se za doručak i za večeru.

Zašto je dobro dnevno popiti čašu piva?

Ovaj podatak obradovaće ljubitelje piva. Naime, nakon sprovedenih istraživanja, rezultati su otkrili mnoge benefite ovog napitka. Iako je dobro po zdravlje, ne preporučuje se preterivanje u konzumaciji, jer je ipak reč o alkoholnom piću.

Umerena kozumacija piva pozitivno će uticati za organizam.

Svetle strane piva

Preterana konzumacija piva može dovesti do neželjenih reakcija i raznih srčanih oboljenja, kao što su srčani udar, kancer i bolesti jetre. Međutim, ukoliko konzumirate pivo u umerenim količinama, to možete dovesti do pozitivnih efekata na zdravlje.

Pozitivan uticaj na mozak

Američka istraživanja su pokazala da osobe koje piju pivo imaju manje šanse da obole od Alchajmera. Naime, silikon u pivu pomaže u sprečavanju opadanja moždanih funkcija.

Drugo istraživanje je pokazalo da oni koji povremeno konzumiraju pivo, za 32 odsto brže slažu puzle od onih koji ne piju. Umerene količina piva može uticati na smanjenje šansi od oboljenja, dok prekomerena utiče na porast isith.

Štiti srce

Stručnjaci navode da čaša piva dnevno smanjuje rizik od srčanih bolesti. Studija je pokazala da oni koji na ovaj način konzumiraju pivo imaju 42 odsto manje šanse da obole od srčane bolesti, u odnosu na one koji ne piju. Preporučuje se pivo od 5 odsto alkohola.

Jača kosti

Za jačanje kostiju odgovoran je silikon u pivu, isti onaj koji utiče na pozitivan rad moždanih funkcija. Studija je pokazala da osobe koje unose umerenu količinu piva imaju jaču gustinu kostiju od onih koji ne konzumiraju pivo, dok oni koji konzumiraju previše ovog pića, imaju preslabe kosti. Stvar je u umnerenosti, koja itekako može da se primeni kada je zdravlje u pitanju.

Sprečava dijabetes

Studija Evropske asocijacije za izučavanje dijabetesa pokazala je da osobe koji piju do četiri puta nedeljno imaju manje šanse da obole od dijabetesa.

Oni koji konzumiraju više od ove količine nedeljno, za 21 odsto su manje izoženi riziku oboljevanja od šećerne bolesti.

Prema tvrdnjama stručnjaka, pivo sprečava nagli porast šećera u krvi.

Odlično je za zube

Pivo pomaže zubima da zadrže belu boju.

Ono sprečava rast i razvoj bakterija koje se formiraju na zubima. Pivo je testirano na bakterije koje su krive za razvoj karijesa i bolesti zuba, i otkriveno je da ono blokira njihovu aktivnost.

Pivo sadrži antizapaljenska svojstva pa na taj način štiti organzam od zapaljenja koja mogu biti uzrok mnogih bolesti. Zahvaljujući hmelju, pivo je idealno sredstvo u borbi protiv prehlade i infekcije pluća.

Istraživanja su takođe pokazala da pivo odlično reaguje na pritisak, odnosno snižava ga.

Štiti bubrege

Ovaj napitak sprečava stvaranje kamena u bubregu. Finski naučnici su otkrili da konzumiranje piva smanjuje ovaj rizik za 40 odsto. Veruje se da je reč o količini tečnosti koja pokreće bubrege da rade više.

Pivo je hranljivo

Pivo sadrži posebne nutrijente koji su hranljivi. Bogat je vitaminom B i proteinima, a pritom sadrži podjednaku količinu antioksidansa kao i vino. Takođe, bogato je nijacinom koji je odličan za kosu, kožu i rad creva.

Koje sastojke treba izbegavati u ishrani?

Stručnjaci savetuju izbegavanje ovih namirnica u ishrani, zbog karakteristika koje mogu nepovoljno uticati na zdrav organizam.

Karamel boja

Naučnici su sproveli istraživanje na životinjama i došli do rezultata koji upućuju na kancerogeno dejstvo karamel boje.

Veštački zaslađivač

Zaslađivač ne sadrži kalorije, međutim imaju negativno dejstvo koje prevazilazi pozitivne karakteristike u dijeti. Ova namirnica povezana je sa dijabetesom tipa 2, kao i povećanim unosom kalorija. Jači su od prirodnih šećera oko 700 puta.

Karaginan

Karaginan je supstanca za zgrušavanje, a uglavnom se može naći u mleku i u mlečnim proizvodima. Kako njeno dejstvo nije poznato, odnosno nije utvrđeno da li je bezbedna za upotrebu ili ne, stručnjaci preporučuju da je najbolje izbegavati je.

Mononatrijum glutaminat

Reč je o pojačivaču ukusa, koji izaziva zavisnost od hrane, kao i gojaznost.

Trans masti

Veštačke nezasićene masti često se dodaju proizvodima kako bi se produžio rok upotrebe. Loša strana ovog dodatka je što povećava rizik od srčanih bolesti.

Fruktozni sirup

Upotreba fruktoznog sirupa ukazuje na prerađenu hranu, koja je pritom bogata veštačkim zaslađivačem. Namirnice koje najčešće sadrže sirup su hleb, kolači, kečap i dresing za salatu.

7 zanimljivosti o Finskoj

Državljani Finske poznati su kao velike pivopije. Ali. ovo nije jedina zanimljiva činjenica vezana za Finsku. Evo šta još karakteriše ovu državu, na severu Evrope.

Finska je jedna od najinteresantnijih država u Evropi ali u svetu.

7 zanimljivih činjenica

Parkirališta za kućne ljubimce

Ukoliko ste vlasnik radnje u Finskoj, od vas se zahteva da omogućite specijalno parkiralište za životinje. Ovakav način “pažnje” privlači mušterije. Ali i zakon, u slučaju nepoštovanja propisa.

FOTO: brightside.me

“Interesantno” kažnjavanje za saobraćajne prekršaje

Finci imaju poseban zakon kada su prekršaji u saobraćaju u pitanju. Oni koji zarađuju više, u slučaju saobraćajnog prekršaja, plaćaju više, u odnosu na one sa manjim primanjima.

Mačevi za odbranu doktorata 

Pojedini univerziteti u Finskoj, tradicionalno nagrađuju uspešne doktorande, tako što im sa diplomom dodeljuju i mač. Jedini problem je, što doktorandi moraju sami da izdvoje sredstva za mač.

Policajci i irvasi

Verovali ili ne, policajci u ovoj državi imaju svoje irvase. Većina tvrdi da je u pitanju samo marketinški trik, jer ove životinje ni na jedan drugi način ne doprinose radu policajaca.

FOTO:brightside.me

Velike pivopije

Stanovnici Finske uživaju u pivu, a u proseku godišnje popiju oko 85 litara. Naime, u njihovim supermarketima postoje akcije za kupovinu 1000 limenki piva.

FOTO: brightside.me

Pošteni građani

Eksperiment koji je sproveden na ulicama nekoliko svetskih metropola pokazao da su u Helsinkiju ljudi najpošteniji. Stručnjaci su testirali savesnost i poštenje tako što su na ulici ostavili novčanik pun novca, uključujući i podatke vlasnika. U gradovima širom Evrope, polovina ljudi je uzela novac, dok je u Helsinkiju 11 osoba od 12 pokazao nameru da vrati izgubljeno vlasniku.

Više sauna nego automobila

Statistika je pokazala da u Finskoj, zemlji koja broji 5 miliona stanovnika, postoji 2 miliona sauna. Većina kompanija poseduje sopstvene saune za zaposlene, pa čak i zatvori u Finskoj imaju saune, na koje zatvorenici imaju pravo jednom nedeljno. Ovaj broj umnogome je veći od broja automobila na uicama Finske.

Ljubitelji kafe

Finska zauzima prvo mesto na listi najvećih konzumatora kofeina. Prosečan građanin Finske konzumira oko 12 kilograma kafe tokom godine, dok na primer Italijani konzumiraju 5 kilograma godišnje.

115 godina najpoznatije biciklističke ture!

Najpopularnija ali i najstarija biciklistička tura Tur de Frans, ove godine obležava 115 godina “vožnje”.

Francuska biciklistička tura počela je 1903. godine, kao projekat francuskog lista Loto.

Tour de France

Prema zamisli lista Loto, biciklistička tura je trebala da se sastoji od pet etapa i da traje od 31. maja, do 05. jula. Počela bi u Parizu, zatim bi usledila mesta Lion, Bordo, Nant i Marselj, a pre završnice i povratka u Pariz, dodat je i grad Tuluz.

Planirano je da etape započnu u večernjim satima, a da se završe u jutarnjim, narednog dana. Između etapa, sledio je dan za odmor. Međutim, ovakav plan pokazao se kao skup, a pritom prijavu za takmičenje popunilo je samo 15 vozača.

Ideja se našla na ivici propasti, pa je odlučeno da se dužina ture smanji na 19 dana, i da obuhvata period od 01. jula do 19. jula.

Novac je sledovao svakog ko bi ostvario prosečnu brzinu od najmanje 20 km/h, na svakoj etapi. Nagrada za pobednika iznosila je 12.000 franaka, dok je pobednike svake pojedinačne etape očekivalo po 3.000 franaka.

Ovo je privuklo veliki broj biciklista, jer prema krajnjoj računici, pobednik osvaja i do šest puta veću sumu od većine radnika u fabrici, za godinu dana.

Prvi Tur de Frans počeo je 1. jula 1903. u 15.16 časova, po lokalnom vremenu. Nakon početnih etapa, veliki broj biciklista je odustao, jer im je bilo naporno, pa je tako nakon četvrte etape, na stazi ostalo samo 24 vozača.

Trka je završena u blizini Pariza, u mestašcetu Vil d’Avre. Pobednik na prvoj i na zadnje dve etape bio je Moris Garen, koji je dominirao tokom cele trke i koji je ostvario prosečnu brzinu od oko 25 km/h. Zadnji je na cilj stigao Mijošo, koji je turu završio nakon 64 sata i 57 minuta.

Tur de Frans, posmatran je kao uspešna misija koja je donela ogroman publicitet, napraviviši od zanimljive biciklističke trke, pravu svetsku manifestaciju, koja se održala 115 godina.

Zašto Šveđani ugrađuju mikročipove u dlan?

Napredna evropska država uvela je novi “trend”. Reč je o ugradnji mikročipova u dlan.

U Švedskoj je u porastu ugradnja mikročipova u dlan, u praktične svrhe. Naime, oko 3.500 ljudi, do sada, odlučilo se za postavljnje ovog sićušnog čipa, kako bi olakšala svakodnevnicu.

Napredni trendovi

Šveđani uz pomoć ugrađenih mikročipova plaćaju i voze.

Naime, mikročipovi im služe kao sredstvo plaćanja, kao kartice za prevoz, zatim kao ključ od stana ili automobila. Navodno, nakon što ugrade ovakav čip, ne moraju da razmišljaju gde im je novčanik.

Kako je za svaku situaciju, potrebna i ekipa “protiv”, tako i u ovom slučaju u Švedskoj postoje osobe koje smatraju da je ovo loš potez koji podseća na početak ere distopije.

Loša strana ugradnje mikročipa

Koliko god ovaj trend zvučao dobro, napredno i iako predstavlja veliki korak ka budućnosti, pogotovo kada je način plaćanja u pitanju, postoje i one loše strane. Svaki sistem može da se hakuje, pa što ne bi i ovaj?

Ovde na scenu stupaju biohakeri, koji poput kompjuterskih hakera, mogu provaliti u bilo šta biološko.

Isti ti biohakeri su i osmislili ove mikročipove veličine zrna graška. Oni su pored toga i tranhumanisti – fokus im leži na unapređivanju ljudskog tela, kao i ideja o dugoročnom poboljšanju ljudske rase.

Čipovi se ugrađuju između palca i kažiprsta, a reč je o istim čipovima koji su decenijama ugrađivani životinjama.

Prema statistici, Šveđani su pokazali veliko interesovanje za tehnologiju, kao i poverenje u digitalnu eru. Mišljenja su da tehnološki napredak, svetu, može doneti samo dobro. Vođena takvim mišljenjem, poslednje dve decenije Vlada ove države, uložila je na milione u tehnološku infrastrukturu.

Ekonomija Švedske bazira se na izvozu digitalne tehnologije, usluga i inovacija.

Iako se većina zgražava postupkom ugradnje čipa, vodeći mikrobiolog ovog projekta, Ben Liberton naglasio je da bi ovakav projekat umnogome pomogao pri lečenju teških bolesti, jer bi čip na vreme detektovao promene u organizmu.

Ovu vrstu orhideje koristimo u ishrani

Vrsta orhideje, bogata neodoljivim mirisom i slatkastim ukusom predstavlja jedan od čestih začina u ljudskoj ishrani.

Reč je o najpopularnijem slatkom začinu na svetu.

Mahune vanile

Mahune vanile karakeristične arome su plod orhideje Vanilla planifolia.

Orhideja je jedna od delikatnijih i nalepših biljaka na svetu, a pored toga ima i jestiv plod.

Iako cvet živi samo jedan dan, on ustupa mesto daljem razvitku mahune. Mahune vanile beru se ručno, a zatim se suše narednih šest meseci. Vanila predstavlja jedan od najskupljih začina na svetu, odmah posle šafrana.

Vanila koju konzumiramo potiče od orhideje koja je karakteristična za područje Meksika. Reč vainilla je španskog porekla, a u prevodu znači “mala mahuna”.

Proizvodnja vanile

Meksiko je do sredine 19. veka bio vodeća zemlja u proizvodnji vanile. Monopol je razbijen 1819. godine, kada su je Francuzi preneli u svoju koloniju na Madagaskaru i na Mauricijus.

Za uzgajanje vanile, koja je puzavica, potrebni su posebni uslovi. Naime, puzavici je potrebna odgovarajuća potpora kako bi rasla uvis pravilno.

U prirodi, vanila ostvaruje rast zahvaljujući drveću. Proces oprašivanja vanile je komplikovan proces, iako je za biljku karakteristično da nosi muške i ženske cvetove.

Kako bi se izbeglo samooprašivanje, vanila se oprašuje ručno.

Ova biljka se danas, industrijski gaji u pet svetskih oblasti, i svaka vrsta poseduje određene karakteristike. Najveći proizvođač vanile poznate kao burbon vanila je Madagaskar. Ovu vrstu karakteriše blaga, kremasta i slatka aroma, dok vanila sa Tahitija podseća na voće.

Postojbina i nekadašnji najveći proizvođač vanile, Meksiko, danas je zanemarljiv proizvođač.

Vanila i medicina

Vanila se nekad koristila kao protivotrov ujeda insekta, dok je u kombinaciji sa čokoladom lečila nadustost. Korišćena je kao lek za ublažavanje disajnih problema, protiv kašlja, u lečenju stomalnih tegoba, kao i za smirivanje histerije.

Danas se najčešće koristi kao dodatak raznim sirupima, kako bi im obezbedila podnošljiv ukus.

Evropski dan Dunava – 29. jun

Danas, 29. juna, obeležava se Evropski dan Dunava.

Najduža reka u Evropi protiče kroz 10 zemalja i od velikog je značaja za iste.

Slavimo Dunav

Reka Dunav predstavlja veliki značaj za Evropu. Kako protiče kroz deset zemalja, ova reka je najznačajniji transportni koridor.

Širom Evrope, 29. juna, organizuju se razne manifestacije i proslave pod sloganom “Dan Dunava”.

Ovaj dan, prvi put je obeležen 2004. godine, kada je i doneta zvanična odluka o danu proslavljanja u Beču. Međunarodnu konvenciju o zaštiti Dunava potpisalo je 14 podunavskih zemalja.

Tokom manifestacija širom zemalja organizovane su ture krstarenja Dunavom.

Sačuvajmo Dunav

U Srbiji se ovaj dan obeležava pod sloganom “Sačuvajmo Dunav”. U gradovim širom Srbije obeležiće se Dan Dunava, u cilju podizanja svesti o očuvanju reke i o njenom značaju.

Da li su ljudi jedina napredna civilizacija u galaksiji?

Često postavljeno pitanje, koje decenijama muči naučnike glasi: jesmo li jedina napredna civilizacija?

Poznat kao “Fermijev paradoks”, verovatnoća postojanja brojnih oblika života u svemiru i potraga za istim, do sada je pokazala slabe rezultate.

“Fermijev paradoks”

Pravi kamen spoticanja naučnika, ovaj paradoks poneo je ime fizičara Enrika Fermija, koji ga je prvi i izneo.

Naime, paradoks se odnosi na neusaglašenu vezu između očekivane verovatnoće postojanja drugih oblika inteligencije u Svemiru i nedostatka dokaza o postojanju vanzemaljske inteligencije.

Gde su svi?

Decenijama nakon što je Fermi prvi put postavio ovo pitanje, naučnici se trude da ga objasne.

Studija “Rešenje Fermijevog paradoksa” obuhvata model koji predviđa šanse otkrivanja inteligentnih bića u galaksiji Mlečni put. Naime, studija je rezultat rada i istraživanja naučnika sa Instituta za budućnost čovečanstva Univerziteta u Oksfordu, Andersa Sandberga, Erika Drekslera i Toda Orda.

U pitanju je jedinstveno rešenje Fermijevog paradoksa, a koji je rezutat konflikta Drejkove jednačine. Jednačina sa jedne strane predviđa svemir pun života, dok ga sa druge strane vidi kao svemi bez drugih inteligentnih bića, osim ljudi.

Drejkova jednačina preispitana je više puta i drugi naučnici smatraju da je previše nesigurnih faktora uključeno u istu.

Prema drugom i drugačijem modelu, naučnici prate porast šanse za postojanje drugog oblika inteligencije. Naime, 99,6 odsto siu šanse da smo sami u našoj galaksiji.

Zaključak stručnjaka svodi se na objašnjenje da je velika verovatnoća da smo sami u univerzumu, te stoga do sada nisu pronađeni znaci, a ni dokazi o postojanju inteligentnog života van planete.

Ovo ne isključuje teoriju da negde u univerzumu, van ljudskog domašaja, postoji inteligentan život.