Početna Blog Strana 329

Đino Bartali – najpoznatiji italijanski biciklista

Najpoznatiji italijanski biciklista, Đino Bartali rođen je na današnji dan, 18. jul 1914.

“Bartalijevo vreme” obuhvata period pre Drugog svetskog rata, kada je bio na vrhuncu slave, odnosno najpopularniji italijanski biciklista.

Ostvario je pobedu tri puta na trci Điro d’Italija – 1936., 1937. i 1946. godine i dve pobede na trci Tur de Frans.

Nakon osvojenog drugog Tur de Fransa, ostvario je rekord u najdužem razmaku između dve pobede.

Početak karijere

Kao dečak od 13 godina, počeo je da radi u biciklističkoj radnji i upravo tada je započela njegova amaterska karijera. Obećavao je mnogo.

Nakon što je napunio 21 godinu, prešao je u profesionalce i prve godine osvojio nacionalno prvenstvo i Tur Baskijske zemlje.

Bartali je tokom Drugog svetskog rata pomagao Jeverjima. Naime, koristio je svoju popularnost kako bi prenosio poruke i važnu dokumentaciju za italijanski pokret otpora.

Iako je postojala sumnja, kada su njegove aktivnosti vezane za pokret otpora u pitanju, ni italijanski fašisti ni nacisti nisu ništa preduzimali, iz straha da ne izazovu nezadovoljstvo među narodom, koje bi njegovo hapšenje moglo prouzrokovati.

Đino Bartali je odrastao u pobožnoj porodici u Toskani, tako je i dobio nadimak Đino “Pobožni”.

Karijeru je završio u 40. godini, nakon uličnog incidenta tokom trke. Nakon toga izgubio je veliku sumu novca.

Umro je 5. maja 2000. godine od srčanog udara.

Predsednik Evropske komisije, Romano Prodi prozvao ga je najpoštenijim sportistom.

Porodica Romanov streljana na današnji dan 17. jul

Nikolaj I Romanov

Porodica Romanov streljana je na današnji dan, 17. jula 1918. godine.

Nikolaj II Aleksandrovič Romanov bio je poslednji sveruski imperator, kralj Poljske i veliki knez Finske.

Dinastija Romanov

Vladavina Nikolaja II Romanova obeležila je ekonomski razvoj Rusije ali i porast socijalno-političkih protivrečnosti i revolucionarnih pokreta. Reč je o pokretima koji su doveli do Ruske revolucije, 1905. godine i do Oktobarske revolucije, 1917. godine.

Vodio je rat sa Japanom, a u Prvom svetskom ratu priključio se Silama antante.

Abdicirao je tokom Februarske revolucije. Naime, odrekao se prestola 1917. godine i od toga momenta se sa porodicom nalazio u kućnom pritvoru u Carskoselskom dvorcu. Iste godine, odlukom Privremene vladavine, sa porodicom je upućen u Tobolsk.

U proleće naredne godine, 17. jula 1918., boljševici su ga prebacili u Jekaterinburg, gde je streljan sa ženom i decom.

Bio je sin naslednik Aleksandra III i Marije Fjodorovne, danske princeze. Vladao je od 20. oktobra/1. novembra 1894. do 2/15. marta 1917. godine.

Sa suprugom Aleksandrom Fjodorovnom imao je je petoro dece – četiri kćeri i jednog sina.

Ruska pravoslavna crkva kanonizovala je 1. novembra 1981. godine Nikolaja II Aleksandroviča Romanova sa suprugom i decom. Proglašeni su za mučenike.

Olga, Tatjana, Marija, Anastasija i Aleksej Romanov

Nova istraživanja DNK autentičnosti ostataka porodice Romanov

DNK analiza koja je izvršena na ostacima poslednjeg ruskog cara Nikolaja II i njegove porodice, potvrdila je autentičnost.

Ruski istražitelji navode da bi ovi rezultati mogli da navedu Rusku pravoslavnu crkvu da prizna autentične ostatke i dozvoli versku sahranu.

Crkva, do sada, nije priznavala nikakve dokaze ni tvrdnje o autentičnosti ostataka. Međutim, ovoga puta, ispitivanja su sprovedena baš na zahtev crkve.

Iz Istražnog komiteta, koji je zadužen za rešavanje glavnih kriminalnih slučajeva u Rusiji, navode da je bilo potrebno ekshumirati ostatke Aleksandra III, Nikolajevog oca, kako bi se dokazalo da se radi o “ocu i sinu”.

Ove namirnice sprečavaju zadržavanje vode u telu

Kada telo zadržava vodu, reč je o edemu.

Naime, ovaj višak vode se iz određenog razloga ne luči, već naprotiv, nagomilava se.

Otoci na rukama i nogama

Edem ili zadržavanje vode, manifestuje se oticanjem ruku, stopala i zglobova. Žene često pate od ove pojave, kada su u drugom stanju ili tokom menstrualnog ciklusa.

Postoji još nekoliko razloga za zadržavanje vode u organizmu.

Stručnjaci savetuju upotrebu određenih namirnica, kako bi se izbacio višak vode!

Krastavac

Krastavac je niskokalorična namirnica, koja sadrži kofeinsku kiselinu, vodu i nutrijente koji omogućavaju izbacivanje mokraćne kiseline iz bubrega.

Brusnice

Brusnice su bogate vitaminom C i antioksidansima. Idealne su za izbacivanje vode iz organizma i štite od toksičnih i slobodnih radikala.

Lubenica

Prava letnja voćka i poslastica – lubenica sadrži 92 odsto vode, plus vitamine i minerale!

Celer

Zahvaljujući jedinjenju kumarin koji sadrži, celer pomaže da se telo očisti tako što podstiče izbacivanje viška vode kroz urin. Takođe, odličan je za pospešivanje varenja i snižavanje visokog pritska.

Đumbir

Đumbir je jedna od najzdravijih namirnica i najmoćnija kada su diuretička svojstva u pitanju! Odličan je za oslobađanje tela od štetnih toksina.

Šargarepa

Šargarepa pomaže u detoksikaciji organizma i u održavanju zdravog nivoa holesterola u krvi. Bogata je kalijumom i antioksidansima.

Zeleni čaj

Istraživanja su pokazala da je zeleni čaj izuzetno moćan prirodni diuretik. Naime, redovno ispijanje zelenog čaja smanjuje količinu masnih naslaga.

Maslačak

Maslačak se kao prirodni diuretik koristi od davnina. Njegov ekstrat se u evropskoj medicini koristi za lečenje mnogih stanja, a u Nemačkoj je odobren kao odlično sredstvo za sprečavanje zadržavanja vode.

Crni nosorozi na granici da izumru?

Ugrožena vrsta crnog nosoroga izgubila je još osam pripadnika.

Nakon pokušaja transporta iz jednog u drugi nacionalni kamp, uginulo je osam jedinki crnog nosoroga.

Kritično stanje

Osam crnih nosoroga, ugrožene vrste sisara, uginulo je u Keniji, nakon pokušaja transporta iz jednog nacionalnog kampa u drugi.

Državna služba za divlje životinje, sprovela je istragu i došla do saznanja da su se nosorozi otrovali solju, nakon što su pili vodu u novom staništu. Ministar turizma Kenije, Nadžib Balala izjavio je da više nijedan nosorog neće biti pomeran iz svog staništa.

Nerazjašnjene okolnosti?

Mediji u Keniji objavili su vest da su nosorozi uginuli pod nerazjašnjenim okolnostima, stavljajući akcenat na pripadnost grupi od 14 nosoroga, koje je služba za zaštitu divljih životinja htela da prebaci iz Najrobija u park u kom su nosorozi i uginuli.

Jedan od zvaničnika kenijske vlade izjavio je da je reč o prostoj nemarnosti zaposlenih u parku.

Cilje premeštanja ovih životinja je, kako navode iz službe za zaštitu divljih životinja, povećanje njihove populacije.

Otkrivena grobnica sa radionicom za mumificiranje!

Tim arheologa otkrio je grobnicu i radionicu za mumificiranje u Egiptu.

Reč je o drevnoj nekropoli staroj oko 2.500 godina.

Radionica za mumificiranje

Arhelozi ističu da će otkirvena radionica za mumificiranje igrati veliku ulogu u nastavku istraživanja hemijskog procesa koji su Egipćani koristili za mumificiranje mrtvih.

Radionica koja je otkrivena blizu egipatskih piramida, stara je oko 2.500 godina.

Predstavnici egipatskog ministarstva za antikvitete su na konferenciji za štampu izjavili da se arheolozi nadaju da će ova otkirća doprineti znanju o tajnama koje skriva proces mumifikacije u vreme 26. dinastije egipatskih faraona.

Pored radionice otrkiveno je i mesno groblje.

Otkriće iz saisko-persijskog perioda

Najnoviji pronalazk potiče iz saisko-persijskog perioda egipatske istorije, od 664. i 404. godine pre nove ere.

Otkriće pripada groblju u Sakari, koje se pripada nekropoli u Memfisu, a koja je pod UNESCO-vom zaštitom.

U dvorani je otkriveno 33 mumije, kao i kameni sarkofazi. Zahvaljujući ovom otkriću velike su šanse da se identifikuju ulja korišćena u procesu balzamiranja.

Iskopavanja na ovoj lokaciji prethodni put su vršena 1900. godine.

FOTO:www.bbc.com

Žorž Lemetr – tvorac jedne od najgenijalnijih modela nastanka kosmosa

Na današnji dan, 17. jul 1894. godine u Belgiji, rođen je Žorž Lemetr. 

Lemetr je bio rimokatolički sveštenik, doktor fizike, matematike i astronomije, ali i tvorac modela nastanka kosmosa.

Dostignuća

Najvažnije dostignuće Žorža Lemetra je rešenje Ajnštajnovih jednačina polja, koje opisuju svemir ne kao statično prostranstvo, već kao univerzum koji se neprestano širi.

Do ovog saznanja došli su i mnogi drugi fizičari i astronomi, međutim Lemetrova teorija postigla je najširi odjek. Njegovu ideju, o kosmičkom jajetu iz kog je poteklo sve što nas okružuje prihvatio je i sam Ajnštajn.

Pored brojnih priznanja bio je i nosilac najvišeg odlikovanja za učešće u Prvom svetskom ratu.

Umro je 26. juna 1966. godine.

5 najlepših evropskih parkova skluptura

Reč je o najlepšim evropskim vrtovima i parkovima. 

“Stanovnici” parka su vredne i sasvim neobične umetnine.

Najlepše sklupture

Austrijski park skulptura – Grac, Austrija

FOTO:www.pinterst.com

Austrijski park se prostire na 7 hektara i u njemu se nalazi oko 60 skluptura, koje su dela austrijskih i međunarodnih umetnika. Reč je o Fricu Votrubu, Francu Vestu i Joko Ono. Pored neobičnih skluptura možete uživati i u malim jezerima, travnjacima i šumama.

Muzej vajarstva Domaine du Muy – Provansa, Francuska

FOTO: Instagram/Printscreen

Ovaj muzej otvorio je Žan Gabrijel Miteran, 2015. godine u dolini San Trope. Karakteriše ga 40 umetničkih dela.

Muzej savremene umetnosti Lujzijana – Danska

FOTO: Instagram/Printscreen

Muzej je osnovan 1958. godine, u nameri da postane centar moderne danske umetnosti, međutim, vremenom je počeo da uključuje i radove međunarodnih umetnika.

Zgrada muzeja obuhvata više od 60 skluptura, a pored predivnog uređenja, pruža i pogled na moreuz Eresund.

Skulptur Pilane – Geteborg, Švedska

Na vrhu kamenog platoa Tjorn nalazi se ogromna glava od belog mermera.  Ovi neobični radovi mešunarodnih umetnika ističu kamene krugove i pašnjake.

Park Lough Boora – Irska

Irsko područje Midlands bogato je neobičnim sklupturama. Naime, Lough Boora, predstavlja dom 24 zemljane sklupture koje su inspirisane industrijskim nasleđem područja.

Koja je razlika između američkog i evropskog doručka?

Najvažniji obrok dana je doručak. Međutim, ovaj obrok se razlikuje od nacije do nacije. Pripremaju se i konzumiraju različite namirnice.

Evo kako izgleda doručak na dva kontinenta.

Šta se jede u Americi, a šta u Evropi?

Zašto je razlika u doručku na ova dva kontinenta toliko šokantna?

Naime, švedski doručak izgleda ovako – jaja i namaz od ribe ili povrća, dok na Islandu ljudi započinju dan sa voćem, žitaricama i jogurtom.

Za Špance je karakterističan tost sa maslinovim uljem i paradajzom.

Stručnjaci navode da su ove verzije doručka itekako zdrave i hranljive, dok se u Americi o tome ne vodi računa. Stanovnici SAD-a, doručak tretiraju kao dezert. Njihov doručak se sastoji od velike količine šećera koja u velikoj meri prevazilazi granice dozvoljenog dnevnog unosa.

Američki doručak izgleda ovako: palačinke, voćni – preslatki sirup i tart sa višnjama. Međutim palačinke nisu jedina opcija, čest obrok na američkoj jutarnjoj trpezi su rolnice sa cimetom, ali i žitarice sa mlekom i šećerom.

Doručak je obrok koji je najbitniji i koji bi trebao biti najzdraviji, ali je u Americi najopasniji po zdravlje.

Pacovi ugrožavaju koralne grebene?

Deluje neobično, jer pacove ne možemo povezati sa koralnim grebenima, međutim naučnici tvrde drugačije.

Tim stručnjaka otkrio je da invazivni pacovi predstavljaju veliki problem.

Invazija pacova

Naučnici koji rade na arhipelagu Čagos u Indijskom okeanu uočili su veliki broj pacova na koralnim grebenima. Naime, oni uništavaju populaciju morskih ptica i na taj način smanjuju prirodno đubrivo korala. Korali se đubre, zahvaljujući ptičijem izmetu.

Na ostrvu Čagos nalazi se velika laboratorija.

Ovaj arhipelag nije naseljen ali su pojedina ostrva postala dom velikom broju pacova, koji su do obala stigli na olupinama brodova.

Kako navodi profesor Nik Grejem sa Univerziteta Lankaster, ova “ostrva pacova” su bučna i prepoznaljiva po karakterističnom mirisu gvana, izmetu morskih ptica. Međutim, otkako su se pacovi raširili, ptica skoro i da nema.

Invazivni pacovi ubijaju morske ptice i uništavaju zdrav ekosistem.

 

Šta se krije iza najlepšeg zamka u Budimpešti?

Ovde nije reč samo o zamku. U pitanju je dar u čast jubileja hiljadite godišnjice postojanja mađarske države.

Ali to nije sve. Ovaj zamak povezan je i sa poznatim evropskim grofom.

Tajne zamka Vajdahunjad

Zamak Vajdahunjad, podignut je 1896. godine u Budimpešti, u gradskom parku, na veštačkom ostrvu. Njegova izgradnja bila je u čast osvajanja karpatskog basena 895. godine ali i zbog proslave hiljadite godišnjice mađarskog carstva.

Reč je o zdanju koje je sačinjeno od 21 građevine, a koje predstavljaju posebne replike arhitektonskih stilova i epoha austrougarskog carstva. Naime, u pitanju je kombinacija gotike, romanike, baroka i renesanse.

Ovaj kompleks zamišljen je kao izložba bitnih građevina iz svih delova starog carstva. Nakon što je javnost pokazala oduševljenje idejom, počela je izgradnja pravog zamka. Gradnja je trajala od 1904. do 1908. godine.

Korvin – simbol Drakule

Ovim kompleksom dominira zamak Korvin, koji je replika zamka Hunjad u Transilvaniji. Prema starim predanjima, grof Vlad Cepeš, poznatiji kao Drakula, bio je zatočen zbog neslaganja sa mađarskim vladarom Janošem Hunjadijem.

Kompleks čak poseduje i bistu mađarskog glumca Bela Lugošija, koji je tumačio lik Drakule u ostvarenju iz 1931. godine.

Vajdahunjad zamak, danas, ima funkciju mađarskog muzeja poljoprivrede i predstavlja najveći muzej takvog tipa u Evropi.