Početna Blog Strana 298

Svetski dan borbe protiv prirodnih katastrofa

Danas, 11. oktobra, obeležava se Svetski dan borbe protiv prirodnih katastrofa.

Svetski dan borbe protiv prirodnih katastrofa obeležava se širom sveta, u cilju podizanja svesti o održavanju prirodnog okruženja i očuvanja resursa prirode. U suprotnom, opstanak čovečanstva može biti ozbiljno ugrožen.

Naime, prema podacima Svetske meteorološke organizacije i Ujedinjenih nacija, na zemlji se tokom godine dogodi oko stotine elementarnih nepogoda.

Brojne i razne nepogode dovode do pojave novih bolesti, nestanka pijaće vode, promene klime, širenja pustinja i mnogih drugih posledica koje mogu zadestiti planetu i čovečanstvo.

Kakvu tajnu skriva Pariz?

Ispod sjaja, trgova i buke Pariza, kriju se neobična mesta.

Oko 20 metara ispod površine Pariza nalaze se podzemni kamenolomi, koji datiraju od kraja 18. veka.

Skrivene grobnice

Podzemni kamenolomi povezani su hodnicima, a predstavljaju stara pariška groblja.

Naime, tokom 18. veka, vlasti su odlučile da rasterete prenatrpana pariška groblja i spreče zarazu, prebacivanjem kostiju iz zajedničkih grobnica u kamenolome.

Danas se u ovim podzemnim tunelima nalazi oko 6 miliona posmrtnih ostataka. Među njima su i neka od značajnih imena Francuske revolucije.

Mrežu tunela koristio je i Pokret otpora tokom Drugog svetkog rata, za tajna okupljanja i “neprimetno” kretanje kroz grad.

Zaljubljenici u katakombe traže skrivene ulaze u ovu podzemnu mrežu tunela.

Oni koji žele to da urade na legalan način treba da odu na trg Denfert-Rocherau gde će ih dočekati upozorenje da dole caruju mrtvi. Ukoliko se ne bojite mrtvih, možete prošetati kroz jedan deo ove skrivene grobnice.

Ulaz se čeka satima, a silazi se putem koji čine 130 stepenica u podzemlje.

Ulaz je zabranjen invalidima, osobama sa srčanim ili plućnim problemima i deci.

Rešenje za oskudicu hrane je hleb sa bubašvabama?

Poznata je činjenica da su insekti bogati proteinima, ali nismo znali da ih Ujedinjene nacije, zbog toga, smatraju idealnim za masovno uvođenje u ljudsku ishranu.

Pored toga što su bogati proteinima, insekti su prirodna hrana i ne koštaju mnogo.

Hleb od bubašvaba?!

Verovali ili ne, već je ispečen!

Naime, naučni tim iz Brazila napravio je hleb sa brašnom od bubašvaba.

Stručnjaci smatraju da bi ovaj recept vrlo lako mogao biti rešenje za veliki problem koji preti svetu, a to je oskudica hrane. Usled porasta populacije, planeta će se u bliskoj budućnosti suočiti sa nedostatkom životinjskih proteina.

Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, do 2050. godine, Zemljom će šetati oko 9,7 milijardi ljudi.

Istraživači iz Brazila su koristili vrstu bubašvabe koja originalno potiče iz severne Afrike. Bubašvabe se često nalaze na meniju kućnih ljubimaca poput tarantula i guštera, a razmnožavaju se vrlo brzo i lako u zatočeništvu.

Pored toga što su bogate proteinima, bubašvabe su odabrane jer postoje milionima godina, a za to vreme su sačuvale svoje genetske karakteristike i nakon evolucionog procesa.

Inženjeri Andresa Janzen i Lauren Menegon iz Federalnog univerziteta u Rio Grandeu u južnom Brazilu proizvode brašno od dehidriranih bubašvaba. Kilogram ovog brašna košta oko 51 dolar.

Prema recepturi za hleb, brašno zauzima samo 10 odsto, ostalo je pšenica. Međutim, podaci su pokazali da je to sasvim dovoljno za stvaranje iznenađujućih rezulatata.

Naime, brašno sa bubašvabama povećava sadržaj proteina u hlebu za 133 odsto, odnosno 100 grama domaćeg hleba sadrži 9,7 grama proteina, dok hleb od bubašvaba ima 22,6 grama proteina.

Izvor:nationalgeographic.rs

Koje namirnice izazivaju nadutost?

Stručnjaci tvrde da je nadutost direktna posledica konzumiranja pojedinih namirnica.

Namirnice koje utiču na pojavu nadutosti su kupus, kelj, brokoli, grašak, pasulj i druge.

Namirnice bogate vlaknima i šećerom

Naime, ove namirnice sadrže vlakna i posebnu vrstu šećera, koja uzrokuje probleme u varenju hrane i metabolizmu.

Pored konzumacije navedenih namirnica, na nadutost utiču i loše navike koje praktikujemo prilikom konzumiranja hrane i pića.

Na listi se pored lisnatog povrća, nalaze i mahunarke, koje sadrže šećere i vlakna koje organizam ne može da upije. Tada ih bakterije razgrađuju i dolazi do proizvodnje gasova.

Na organizam sličan efekat ima i svež sir, jer sadrži laktozu, dok probleme sa varenjem može izazvati kod osoba koje su intolerantne na ovu vrstu šećera.

Šećerom i vlaknima bogate su i jabuke, te se i ovo najomiljenije voće nalazi među izazivačima nadutosti, ali i kruške, breskve i suve šljive.

Česti uzročnici gasova su i gazirana pića. Naime, ugljen dioksid iz napitka ispunjava stomak, a mehurići doprinose nadimanju.

Jedna od loših navika je i prebrzo jedenje. Kada brzo konzumiramo namirnice, unosimo veliku količinu vazduha, a to se dešava i kada pijemo pića na slamku.

Otkrivena jaja dinosaurusa stara 80 miliona godina!

U kineskoj provinciji Džeđang otkrivena su jaja dionosaurusa, stara 80 miliona godina.

Prema rečima arheologa, 15 fosila je pronađeno u mestu Guanyintang, u blizini grada Yiwu.

Dino jaja

Prema izveštavanju medija u Kini, nekoliko jaja je otkriveno pojedinačno, dok su druga pronađena u grupama. Ekspertni tim Gradskog muzeja sprovodi detaljno istraživanje i analizu otkrivenih fosila.

Predstavnik Muzeja Zhejiang i istoričar, Du Tianming, istakao je da preliminarne analize otkrivaju da je reč o fosilima starim 80 miliona godina. Naveo je i da je reč o neviđenom arheološkom otkriću koje je značajno za buduće naučne i istraživačke projekte.

Na području na kom su otkrivena jaja, u selu Guanyintangu i ranije su pronađeni tragovi dinosaurusa. Najstarija otkrića, odnosno fosili ove izumrle životinje, otkriveni su u provinciji Hebei, a reč je o 130 miliona godina starim fosilima.

FOTO:www.anews.com.tr

Kako izgleda unutrašnjost Keopsove piramide?

Najveća piramida u Gizi je Keopsova piramida koja je visoka 146 metara.

Zahvaljujući BBC-ju i njihovom 3D snimku, dobili smo priliku da pogledamo kako ona izgleda iznutra.

Tajne odaje i tuneli

Unutar piramide nalaze se skriveni prolazi i prostorije.

Velika piramida se u antičko doba smatrala jednim od sedam svetskih čuda, a izgrađena je tokom perioda vladavine faraona Keopsa, između 2509. i 2483. pre Hrista.

Ono što je naučnicima i javnosti poznato od ranije je postojanje tri velike komore, hodnika i brojnih prolaza. Najpoznatija je Velika galerija, koja je dugačka 47 metara i visoka 8 metara.

Iako postoje ulazi u piramidu, veliki deo njene unutrašnjosti bio je neistražen, sve do nedavno. Naime, stručnjaci Instituta HIP iz Francuske, uspeli su da prodru u piramidu, zahvaljujući metodu koji je zasnovan na detektiranju miona. Ove elementarne čestice nastaju kad se svetlo izvan Sunčevog sistema, a emituju ga eksplodirajuće zvezde, blještave nebule i susedne galaksije, sudare sa atmosferom Zemlje. Kada čestice padnu na površinu Zemlje i prodru kroz njenu strukturu, prodiru i u Veliku piramidu.

Na 3D snimku BBC-ja, vidi se utrašnjost ove piramide, kao i brojni skriveni prolazi i prostorije.

Izvor:nationalgeograpic.rs

Koliko je zdravo pojesti hranu koja je pala na pod?

Većini je poznato pravilo “5 sekundi”, odnosno period nakon kog hranu koja je pala na pod možemo da smažemo.

Nakon tog perioda razmnožavaju se bakterije.

Koliko je ova tvrdnja tačna?

Ukoliko niste gadljivi, te se svaki put oslonite na ovo pravilo i pojedete namirnicu s poda, ovo treba da znate.

Pravilo “5 sekundi” vezuje se za Džilijan Klark, koja je učestvovala u istraživanju Univerziteta u Ilinoisu. Naime, ona je odlagala hranu na pločice s bakterijama i posmatrala kako one utiču na nju.

U izveštaju navodi da su bakterije nakon nekog vremena kontaminirale hranu, ali nije navela o kojoj količini bakterija je reč.

Količina bakterija

Ranije sprovedeno istraživanje je pokazalo da količina bakterija koja se prenosi na hranu, zavisi od količine bakterija na određenoj površini. Naučnici tvrde da vreme ne igra nikakvu ulogu u ovom procesu, odnosno nije bitno koliko će vremena hrana provesti na kontaminiranoj površini.

FOTO:media.glamour.com Scena iz serije “Prijatelji”

Ukoliko hrana padne na glatku površinu, verovatno će pokupiti više bakterija, jer glatke i ravne površine brže i lakše “talože”bakterije. Pojedini stručnjaci smatraju da količina bakterija zavisi i od same vrste namirnica.

Naime, “lepljive namirnice” poput marmelade, meda, džema, skupiće više bakterija, dok će keks i voće sakupiti manje.

Neki ljudi veruju u ovo pravilo od “5 sekundi”, a reč je o pitanju koje izaziva različita uverenja i tvrdnje.

Sve zavisi od izbora i higijene pojedinca.

Međutim, stručnjaci tvrde da je reč o lošoj navici, koja itekako može biti opasna po zdravlje. Pa, sledeći put, pre nego što podignete hranu s poda, dobro razmislite o tih “5 sekundi”.

Ove tvrđave u Kini predstavljaju pravo arhitektonsko blago!

Provinciju Fuđen na jugu Kine krase fascinantne, masivne i kružne građevine koje datiraju vekovima unazad.

Naime, reč je o tulou tvrđavama koje je sagradio Haka narod.

Arhitektonsko blago

Pre 2000 godina narod Haka je stigao u južni deo Kine i podigao tvrđave. Kako su u tom periodu harale bande, jake odbrambene strukture bile su neophodne.

Počeli su sa izgradnjom masivnih struktura, koje su bile odlične za odbranu, ali i za male zajednice. Naime, u sklopu utvrđenja sagrađena su mesta idealna za skladištenje hrane, prostori za konak, hramovi, oružarnice, bunari za vodu, čak jednostavni kanalizacioni sistemi.

Spektakularne strukture izgrađene su od kamenih blokova ili od nabijene zemlje. Karakterišu ih debeli zidovi visine i do dva metra. Najveće kuće su pokrivale više od 40.000 metara kvadratnih.

Pojedine kuće su pokrivale i više od 10.000 metara kvadratnih, što je prostor za 80 porodica.

Danas postoji na hiljade tvrđava- tuloua, širom južne Kine, dok se pod zaštitom UNESCO-a nalazi 46 “Fuđen tulou” utvrđenja.

Mnogi stanovnici su se odselili u veće gradove i u modernije domove, ali se vlasnici vraćaju i porodično okupljaju tokom sezone godišnjih odmora i praznika.

Poštujući obaveze prema zajednici čuvaju ovo arhitektonsko blago za buduće generacije.

Izvor:nationalgeographic.rs

Danas je Svetski dan osmeha!

Danas se obeležava Svetski dan osmeha.

Širom sveta, svakog prvog petka u oktobru, proslavljaju se smeh i osmeh.

Provedite dan uz parolu: “Danas učini nešto lepo. Izmami makar jednoj osobi osmeh na lice!”

Ovaj praznik se obeležava od 1999. godine, zahvaljujući kreatoru čuvenog smajlija, dizajneru Harviju Rosu Bolu.

Naime, on je pomislio kako bi bilo lepo da postoji dan, kada će ljudi jedni drugima činiti samo dobre stvari i kada će se potruditi da obraduju jedni druge.

Pogledajte i: Kako smeh utiče na organizam?

Nakon što je, dve godine kasnije Bol preminuo, u njegovu čast je osnovana fondacija “Harvey Ball World Smile Foundation”, koja se vodi motom “Osmeh po osmeh i učinićemo svet boljim mestom za život”.

Ulepšajte dan sebi i drugima, osmehujte se!

Kako se rešiti neprijatnog zadaha?

Ukoliko imate problem sa neprijatnim zadahom iz usta, koji vam stvara mnogo muka, postoji prirodan način za njegovo rešenje. 

Prema recepturi od prirodnih sastojaka, uz naravno, redovno pranje zuba i konzumiranje bombona, možete zaboraviti na neprijatnosti u budućnosti.

Naime, potrebni su vam cimet, med i limun. Nakon što napravite smesu:

  • 1/2 kašičice cimeta u prahu,
  • 1/2 kašike meda
  • 2 limuna,

uzimajte je svako jutro, pre kafe i pre doručka.

Kako do smese?

Med i cimet istresite u posudu i prelijte šoljom tople vode. Mešajte dok se med ne istopi i dok masa ne postane homogena. Dodajte sok od limuna, a zatim smesu sipajte u teglu i ostavite da odstoji u frižideru.

Svako jutro, uzmite po jedan gutljaj i dobro promućkajte u ustima, a onda progutajte.