Početna Blog Strana 286

148. rođendan Valdemara Poulsena

Na današnji dan, 23. novembra 1869. godine, rođen je danski inženjer Valdemar Poulsen.

Poulsen je značajno doprineo razvoju radio tehnologije.

Tokom 1898. godine, razvio je telegrafon i prvi radio predajnik sa kontinuiranim talasom, zatim Poulsenov prijemnik, 1903. godine, koji se upotrebljavao u prvim radio emisijama, pa sve do početka dvadesetih godina 20. veka.

Od 1939. do 1993. godine, 23. novembra, Danska akademija tehničkih nauka dodeljivala je Zlatnu medalju Valdemar Poulsen, za značajan doprinos na polju radio tehnike i srodnim oblastima.

Takmičenje za srednjoškolce – Design never sleeps!

Univerzitet Metropolitan organizuje prvi dizajnerski hakaton u Srbiji, pod nazivom – Design never sleeps!

Takmičenje je namenjeno učenicima 4. razreda srednje škole. Takmičari mogu osvojiti vredne nagrade: 1.000 € za studije na Fakultetu digitalnih umetnosti, kao i nagradu iznenađenja od Guarane.

Ukoliko ste kreativni i uživate u dizajnu, imaćete priliku da to i pokažete na 24h hakatonu.

Šta je potrebno za prijavu?

Potrebno je da se prijavite individualno ili da okupite tim od 2 do 4 člana. Sa mentorima i asistentima Fakulteta digitalnih umetnosti proćićete kroz osnove dizajna korišćenjem programa Photoshop-a i Illustrator-a.

Pored glavne nagrade od 1.000€, takođe će biti nagrađeno 2. mesto sa 500€ i 3. mesto sa nagradom od 250€ za prvu godinu studija na Fakultetu digitalnih umetnosti Univerziteta Metropolitan.

Možete se prijaviti na takmičenje do 10. decembra.

Za više informacija, posetite sajt.

More usred pustinje – nezapamćene padavine u Saudijskoj Arabiji

Saudijska Arabija pogođena je nezapamćenom olujom i padavinama.

O lošem stanju govore i činjenice da su vremenske nepogode odnele ljudske živote i napravile veliku materijalnu štetu.

More u pustinji

Velike padavine uzrokovale su poplave koje su odnele ljudske živote, dok je ekipa za spasavanje evakuisala oko 4.000 ljudi iz područja koja su zahvaćena poplavama.

Na društvenim mrežama objavljeni su brojni snimci koji svedoče o tome kako su poplave stvorile more usred pustinje.

Mnogi su ove snimke okarakterisali kao apokaliptične.

Voda je doslovno prekrila pustinju, što je otežalo kretanje vozila na takvom terenu.

Udar asteroida razlog postojanja čovečanstva?

Meksičko poluostrvo Jukatan i savršen krug. O čemu je reč?

Naime, gotovo savršen krug prostire se na površini od oko 200 kilometara.

Udar asteroida

Naučnici su otkrili, pročavajući snimke poluostrva sredinom osamdesetih godina, brojne zatvorene depresije. Iako deluju potpuno nepovezano, kada se posmatraju iz svemira čini se kao da obrazuju polovinu kruga.

Otkriven je krater, koji se prostire od glavnog grada do luka Sisal i Progreso. Tokom istraživanja civilizacije Maja, koje su nekada vladale ovim poluostrvom, otkriven je ovaj podatak. Naime, Maje su iz kratera izvlačile vodu za piće, ali su naučnici ipak bili iznenađeni udubljenjima, posebno tokom osamdesetih godina.

Naučnici su polemisali da li je za ovu pojavu kriv udar asteroida, koji je bio dovoljno veliki i jak da uništi Zemlju pre 66 miliona godina.

Polemika je bila temelj mnogih naučnih razmišljenja koja stoje i danas. Istraživanja su pokazala da krug odgovara ivici kratera kojeg je napravio asteroid ogromne snage.

Krater Čiksulub je drevni udarni krater, s prečnikom većim od 180 kilometara, i smatra se jednim od najvećih udara nebeskih tela u istoriji Zemlje.

Svetski naučnici su tokom devedesetih godina, zajedničkim snagama pokušavali da odgonetnu šta se tačno dogodilo.

Stručnjaci danas smatraju da je udar formirao krater dubine 30 kilometara i pretvorio taj deo u veliko jezero. Samo na trenutak nastala je planina od šljunka, dva puta veća od Mont Everesta, koja je se brzo urušila.

Udar je prouzrokovao globalnu zimu koju su preživeli samo retki hladnokrvni organizmi. Stradalo je oko 75 odsto živih organizama na planeti.

Središnji deo kratera počiva duboko ispod gradića Čiksulub Puerto.

Do početka devedesetih godina, nakon što su objavljena prva istraživanja, za ovaj deo Jukatana gotovo niko nije znao.

Kako ističu stručnjaci, asteroid, bez obzira na uništenje koje je doneo, pomogao je u evoluciji ljudi. Vrlo je verovatno da bez udara, čovečanstvo možda nikada ne bi postojalo.

Izvor: nationalgeographic.rs

U utrobi kita pronađena plastika!

Kod istočne obale Indonezije otkriven je uginuli kit, u čijoj utrobi je pronađeno oko šest kilograma otpada.

Otkriveni otpad čine plastične čaše, japanke i kese.

Krivac je plastika?

Lešina je otkrivena u provinciji Sulavezi, navode iz Uprave nacionalnog parka Vakatobi.

Naime, u utrobi kita, dugačkog 10 metara, pronađeno je 115 plastičnih čaša, četiri plastične flaše, 25 kesa, najlonski džak, par japanki i više od 1.000 komada različitog plastičnog otpada.

Stručnjaci ističu da nije poznato od čega je životinja uginula.

Izvor/Foto: nationalgeographic.rs

Koliko su mandarine zdrave?

Slatke i sočne mandarine omiljena su poslastica tokom hladnih dana.

Mandarine predstavljaju laku dostupnost neophodnim vitaminima.

Bogate vitaminom C

Kao i kada je reč o drugim citrusima, mandarina je takođe bogata vitaminom C. Poznato je da ovaj vitamin odlično štiti organizam od respiratornih infekcija, poput prehlade i gripa.

Preporučuje se konzumacija jedne do dve mandarine tokom dana, kako bi se unela dovoljna količina vitamina C.

Pored vitamina C, mandarine sadrže i vitamine B grupe, zatim vlakna, kalijum, gvožđe, kalcijum i magnezijum. Konzumiranje mandarina savetuje se osobama koje su pušači, obolelim od hepatitisa C, gojaznim osobama i onima koji imaju problem sa visokim nivoom holesterola u krvi.

Vlakna koja mandarina sadrži pozitivno utiču na probavu.

Mandarina nije samo lekovita već i aromatična. Miris zagrejane kore na ringli ili peći, može osvežiti ceo dom.

Mandarine potiču iz jugoistočne Azije i Filipina. Pored Kine, koja je najveći svetski proizvođač ovog voća, gaje se i u Japanu i Indiji, ali i na Mediteranu. Od evropskih mandarina, najboje su one sa Sicilije.

Preporučuju se teži plodovi, jer su sočniji i ukusniji.

Otkrivena zanimljiva freska u Pompeji!

Arheolozi su otkrili fresku u jednoj spavaćoj sobi u antičkoj Pompeji.

Na fresci je prikazna ljubavna scena između vrhovnog rimskog boga Jupitera, koji je prerušen u labuda i legendarne kraljice Sparte, Lede.

Večni ljubavni zagrljaj

Lik Lede u ljubavnom zagrljaju s bogom u obliku labuda bila je česte tema dekoracija u kućama u Pompeji i Herkulanumu, gradovima koji su uništeni 79. godine nove ere u erupciji vulkana Vezuv.

Prema rečima direktora arheološkog nalazišta Pompeja, Masima Osana, posebnost ove freske leži u načinu na koji je naslikana, odnosno tako da Leda gleda direktno u onog ko ulazi u spavaću sobu.

Leda je na fresci prikazana kao da štiti labuda koji sedi u njenom krilu.

Boje na fresci su izuzetno očuvane, a otkrivena je tokom radova na saniranju štete, koju su tokom poslednjih godina nalazištu nanele kiše.

Izvor/Foto: nationalgeographic.rs

Prve licence za uzgoj kanabisa u Grčkoj

Prve licence za uzgoj kanabisa u Grčkoj, izdate su privatnim kompanijama za uzgoj u medicinske svrhe.

Grčka je u martu ukinula zabranu uzgoja i proizvodnje kanabisa, izdala dve licence, a do kraja godine će izdati još 12 dozvola.

Licence za uzgoj kanabisa

Kako navodi zamenik ministra ekonomije Grčke, Stergios Piciorlas, postoji ogromno interesovanje pogotovo iz Kanade i Izraela, odnosno potencijalni investitori su veliki. Legalizovanje kanabisa u rekreativne svrhe, još uvek se ne razmatra.

Prvi proizvodi od kanabisa u medicinske svrhe očekuju se na tržištu za oko 12 do 18 meseci. Reč je uglavnom o izvozu robe.

Očekuje se da će 14 licenci dovesti do otvaranja više od 750 radnih mesta i doneti oko 185 miliona evra investicija.

Do sada je više zemalja, poput Britanije, Nemačke, Italije i Danske, dozvolilo izdavanje recepata za medicinski kanabis, dok je u junu mesecu Kanada postala druga zemlja u svetu koja je, nakon Urugvaja, legalizovala u potpunosti marihuanu.

Izvor: nationalgeographic.rs

U Kini grade najveći rezervat za pande!

Rezervat za pande u Kini biće duplo veći od Nacionalnog parka Jeloustoun u Sjedinjenim Američkim Državama.

U izgradnju ogromnog centra za istraživanje i zaštitu džinovskih pandi u provinciji Sečuan, Kina ulaže 10 milijardi juana.

Najveći rezervat

FOTO: nationalgeographic.rs/Profimedia

Rezervat za pande prostiraće se na dva miliona hektara.

Cilj izgradnje ovog parka je poboljšanje uslova života za pande, kao i jačanje ekonomije jugozpadne provincije Sečuan.

U planu je da park postane mesto uživanja svim ljubiteljima ove dobroćudne vrste, pa se očekuje poseta od oko 20 miliona posetilaca na godišnjem nivou.

Džinovske pande su nezvanična nacionalna maskota Kine. I dok su ranije naseljavale područja širom južne i istočne Kine, danas ih ima u šest planinskih lanaca u provincijama Sečuan, Šansi i Gansu.

Izvor/Foto: nationalgeographic.rs

Šta je sindrom kompjuterskog vida?

Reč je o medicinskom stanju koje se povezuje sa zavisnošću osobe od digitalnih uređaja.

Naime, Sindrom kompjuterskog vida je sve izraženiji u svetu.

“Kompjuterski vid”

Prema rečima stručnjaka doktora Majkla Duenjasa iz Američkog udruženja optometrisa, osobe koje provode više od tri sata dnevno ispred računara, verovatno imaju određen nivo sindroma kompjuterskog vida.

Sindrom kompjuterskog vida prouzrokuje zamor očiju, glavobolju, zatim bolove u vratu, leđima, ali i pojave poput duplog i zamagljenog vida.

Stručnjaci smatraju da ovaj sindrom zapravo ne oštećuje vid i ne dovodi do ozbiljnih bolesti. Međutim, ono predstavlja površinsko isušivanje očiju i umor, zbog fokusiranja koje je naporno za oko.

Isušivanje i umor usled gledanja u ekran, posledica su činjenice da ljudi tada nedovoljno trepću. A umor nastaje jer se mišić u oku umara.

Teže je usredsrediti se na ekran nego na štampani materijal, jer zahteva veći napor. Štampani materijal ima bolji kontrast.

Lekari preporučuju posebne naočare sa staklima za rad na računaru. Takođe, pomažu i kapi za oči ili veštačke suze koje održavaju vlažnost.