Početna Blog Strana 270

Istorija Gremi nagrada

Sinoć su održane 61. Gremi nagrade, a ovogodišnja dodela imala je rekordan broj nominacija. Da li znate kada je i zašto nastala dodela američkim muzičkih nagrada Gremi?

Istorija dodele Gremi nagrada

Gremi svoje poreklo vodi iz projekta “Holivudske staze slavnih” (Hollywood Walk of Fame) iz pedesetih godina prošlog veka. Jedna grupa izvršnih direktora komniteta Staze slavnih sklapala listu važnih ljudi iz industrije za kvalifikacije za čuvenu zvezdu na ovoj stazi, shvatili su da ima mnogo više ljudi u industriji koji ne bi dobili zvezdu na Holivud Bulevaru, ali su veoma bitni.

Muzički direktori odlučili su da ovo isprave tako što su stvorili nagrade njihove industrije slične Oskaru i Emiju. Ovo je bio početak “Akademije za diskografsku umetnost i nauku” (NARAS).

Nakon ovoga, odlučeno je da se stvori nagrada, a jedna od ideja za ime bila je Eddie, po čuvenom Tomasu Edisonu– izumitelju fonografa. Konačno, nagrada je dobila ime po izumu Emili Berliner– gramofonu. Prvi put, Gremi nagrade dodeljivane su 1958. godine, a ostatak je istorija.

Kako ostati motivisan zimi i izbeći sezonsku depresiju?

Kada je napolju zima, kao što znamo, većina nas upadne u stanje hibernacije. A glavni krivac za to je manjak sunčeve svetlosti. Evo kako da izbegnete pad energije u zimskim danima.

Zimska depresija: Kako je izbeći

1. Izađite napolje. Uprkos tome što je hladno i radije biste sedeli u toplom domu, pod “jorgan planinom”, ipak, svaki dan izvodjte makar pola sata i otidite u šetnju. Svež vazduh i boravak u prirodni može da vam povrati energiju.

2. Isplanirajte put. Februar je idealno vreme za produženi vikend, jer pored brojnih popusta pred kraj sezone, napolju nisu toliko niske temperature.

3. Promenite autfit. Zimi uglavnom svi biramo tamne boje koje dodatnu utiču na neraspoloženje. Osvežite garderobu šalom jarkih boja ili pak parom rukavica koji će razbiti monotoniju. Birajte boje koje nas prirodni čine srećnijima, kao što su žuta, zelena, narandžasta ili crvena.

4. Vežbajte! Naučno je dokazano da fizička aktivnost pozitivno utiče na naše raspoloženje, pa tako nemojte praviti pauzu u vežbanju zimi. Čak i sama šetnja može da vam popravi raspoloženje.

5. Zimi imamo manji izbor zdravih namirnica, ali nemojte se prepustiti zimskim đakonijama u potpunosti, potrudite se da vam meni bude raznovrstan i da u njega uvrstite i sezonsko voće i povrće. Minerali i omega 3 masne kiseline, koje možete naći u ribi i orašastim plodovima, idelani su za vraćanje energije i dobrog raspoloženja.

Zašto štucamo?

Štucanje je iritantno, pa čak iako je bezazleno. A znate li zašto dolazi do štucanja?

Sigurno ste dosad čuli brojne savete kako da zaustavite štucanje, a ispijanje vode ili pak metoda da vas neko uplaši, samo su neki od predloga. Da li znate zašto dolazi do štucanja na prvom mestu?

Zašto nastaje štucanje?

Ova iritantna pojava nastaje kao reakcija respiratornog sistema, kada naglo i brzi progutamo hranu ili piće. Uglavnom, štucanje prestane za nekoliko minuta, ali kod nekih može da traje i satima. Britanac Kris Sands je pre nekoliko godina tvrdio da je neprestano štucao 15 meseci!

Bilo kako bilo, meganizam iza štucanja počinje u dijafragmi, mišiću koji se nalazi između pluća i želuca. Kada udišemo ili izdišemo, dijafragma se pomera, praveći mesta da vazduh uđe u pluća. Dok dišemo, ona se opušta pa tako vazduh nesmetano struji iz usta ili nosa, do pluća.

Iritacija dijafragme, koja se tom prilikom grči, dovodi do štucanja. Sam okidač štucanja je različit, od naglog gutanja, preko stresa, nervoze, promena temperature, pa čak i usled korišćenja nekih medikamenata.

10 zanimljivih činjenica o Žilu Vernu

Žil Vern

Na današnji dan rođen je Žil Vern, jedan od najpoznatijih pisaca epske fantastike.

Žil Vern rođen je u Nantu 8. februara 1828. godine. Iako je trebalo da krene očevim stopama i da postane advokat, od rane mladosti interesivalo ga je pozorište i pisanje. U saradnji sa izdavačem Pjerom Žilom Ecelom nastala je serija romana “Neobična putovanja”, gde su se nalazila i čuvena dela “Put u središte zemlje”, “20.000 milja pod morem”, te “Put oko sveta za 80 dana”.

U nastavku saznajte neke zanimljivosti o ovom velikom piscu.

Zanimljivosti o Žilu Vernu

1. Pre nego što je pisao priče, pisao je tekstove pesama za operu.

2. Njegov otac mu je ukinuo džeparac kada je shvatio da Žil neće da bude advokat. Vern je počeo da se bavi berzom i bio je poprilično dobar u tome.

3. Družio se sa čuvenim Viktorom Igom i Aleksandrom Dimom.

4. Priča “Put oko sveta za 80 dana” bazirana je na istinitim događajima, kada je 1870. godine, Džordž Francis Trejn u pola predsedničke kampanje izjavio da će obići svet za 80 dana. Na kraju trebalo mu je duplo više vremena, ali 20 godina kasnije, uspeo je da obiđe svet i za manje (za 67 dana).

5. Njegova podmornica Nautilus predvidela je moć podmornica, a prva električna, 25 godina kasnije, dobila je upravo ovaj naziv.

6. Verne je optimistično gledao na tehnologiju budućnisti, ali je tokom karijere postao sve pesimističniji.

7. Davne 1863. napisao je roman o 20. veku, opisivao je staklene nebodere, brze vozove i svetsku komunikacijsku mrežu. Protagonista nije mogao da nađe sreću uprkos svim čudima 20. veka. Roman je objavljen tek 1989. godine, zahvaljujući Vernovom praunuku.

8. Punih 40 godina, objavljivao bi po jednu knjigu godišnje.

9. Zapravo je veoma malo putovao, a jedini put kada se vozio dirižablom, put je trajao svega 24 minuta.

10. Njegov mentalno oboleli nećak upucao ga je 1886. godine. Ispalio je u Žila dva metka, jedan ga je pogodio u levu nogu. Nećak Gaston je do kraja života bio u ludnici, a Vern je do kraja života šepao na tu nogu.

Prošla godina je bila četvrta najtoplija godina u istoriji merenja temperature Zemlje!

Svi znamo da je globalno otopljavanje ogroman problem i da se planeta zagreva, a 2018. godina bila je i dokaz. Naime, prošla godina bila je 4. najtoplija godina otkako se meri temperatura Zemlje.

Izgleda da je 2018. oborila nekoliko rekorda, ali nijedan nije bio dobar. Od početka merenja temperature planete, od 1880. godine, prošla godina bila je 4. najtoplija ikada. Usled zagrevanja Zemlje, došlo je do brojnih prirodnih katastrofa, koje su ove godine SAD koštale 160 milijardi dolara!

Predviđanja su crna. U poslednjih nekoliko decenija, planeta se rapidno zagreva, a samim tim, zagrevaju se i mora i okeani. Sve ovo utiče na živi svet, ali i na promene u vremenskim prilikama. Pored zemljotresa, dolazi i do oluja, uragana, suša i požara, ali i poplava, usled topljenja leda na polovima.

Naučnici još uvek nemaju konkretan plan kako se izboriti s ovim problemom.

Fruktarijanci, vegani, vegeterijanci… A sada i paleo-vegani!

Domaćice sedamdesetih godina bile su opsednute dijetama, a naročito popularnim “Pratiocima težine” (Weight Watchers”. Posle toga usledele su brojne dijete, na osnovu krvne grupe, makrobiotička ishrana, a u poslednje vreme, sve je više popularna veganska ishrana.

Vegeterijanci i vegani deluje kao da su preplavili tržište, pa je sve više proizvoda i restorana usmereno upravo na ishranu bez mesa i bilo kakvih namirnica životinjskog porekla. Posle ova dva pokreta, pojavio se i novi: peganizam, odnosno paleo-veganizam.

Šta je peganizam?

U pitanju je ishrana bazirana na biljkama, povrću, semenkama, voću i orašastim plodovima. Meso, riba, jaja i neki mlečni porizvodi dozvoljeni su u retkim momentima, kao “prilog”.

Paleo-vegani ne jedu šećer, rafinisano ulje i prerađenu hranu. Mlečni proizvodi, sem jogurta, putera, kefira i ovčijeg ili kozijeg sira, su zabranjeni. Takođe, zabranjene su mahunarke, jer sadrže šećer.

Ovaj način ishrane prvi put opisan je 2014. godine, a u poslednje vreme, postaje sve popularniji. Stručnjaci još uvek nisu saglasni koliko je ovaj način ishrane zdrav ili ne, ali se slažu u tome da treba sve jesti, na šta nismo alergični i da treba biti umeren.

Smanjuje se obim lektira za osnovce

Narednu školsku godinu učenici drugog i šestog razreda osnovne škole dočekaće sa manje odlazaka u školsku biblioteku.

Naime, donešena je odluka da deca u ovim razredima obrađuju manje književnih dela. U Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV) kažu da učitelji i nastavnici sada imaju dovoljno vremena da sa učenicima dobro obrade neko književno delo, a ne da preko njega samo „pretrče”.

Za učenike šestog razreda ukupan broj književnih dela – lektire (osnovni i dodatni spisak književnih dela), smanjen je sa 41 na 31 književno delo.

“Program u šestom razredu ima 144 časa i mi moramo voditi računa da smanjimo broj tekstova kako bi se poboljšao kvalitet obrade. Naravno, dela su različitog obima, negde je u pitanju samo pesma, negde roman”, rekla je Tanjugu zamenica direktora ZUOV-a Dejana Milijić Subić.

Ona pojašnjava da nacionalni korpus književnih dela nije menjan, ali da je bilo izmena u izbornom programu.

Ostala je u programu epska narodna poezija, tekstovi Đure Jakšiće, Jovana Dučića, Desanke Maksimović, Alekse Šantića, Milovana Danojlića, Sergeja Jesenjina, Ive Andrića.

Nastavnicima i učenicima je ostavljeno da izaberu da li će obrađivati delo Isidore Sekulić „Bure” ili Branka Ćopića „Čudesna sprava”.

Uvodi se slovenska mitologija Vesne Aleksić „Kaljavi konj”, a novi sadržaji su i naučno-popularna dela „Enciklopedija loših đaka, buntovnika i ostalih genijalaca”, Grozdana Olujuć „Bili su deca kao i ti”.

Kao obavezna lektira ostala su dela „Orlovi rano lete” Branka Ćopića i „Dečaci Pavlove ulice” Ferenca Molnara.

Izvor: politika.rs

Portal edukacija.rs među 50 najboljih onlajn stvari u 2018!

U Skupštini grada Beograda uručene su nagrade za najbolje onlajn stvari na domaćem Internetu.

Manifestacija se održala po 22. put, a okupila je najbolje i najznačajnije sa domaćeg Interneta, kako iz sveta sajtova, tako i Jutjub kanala te mobilnih aplikacija.

Pored samog sadržaja, za osvajanje nagradu PC Press Top 50 važnan je dizajn, broj pregleda i pozicioniranost na samom Guglu.

Portal edukacija.rs dobila je nagradu za jednog od najboljih iz oblasti obrazovanja i kulture, uz narodnimuzej.rs, kultivise.rs, savremena-osnova.edu.rs te naukakrozprice.rs.

Portal edukacija.rs je već dva puta dobio priznanja i nagradu PC Press. Prvi put, 2015. portal je bio jedan od pet najboljih sajtova u kategoriji – Baza znanja.

Godinu dana kasnije, dobili smo nagradu za najbolji obrazovni sajt u Srbiji.

Hvala Vam na poverenju!

Tim edukacija.rs

Novi obrazovni profil – modni krojač po dualnom obrazovanju

Modni krojač je uveden kao novi obrazovni profil u školama i to po dualnom obrazovanju.

Dualno obrazovanje jedan je od načina podizanja kvaliteta znanja učenika, kao i mogućnost da karijeru grade u svom gradu, u svojoj zemlji, poruka je okruglog stola na temu novog obrazovnog profila – modni krojač po dualnom obrazovanju, održanom u sali Gradskog veća u Čačku.

Pomoćnica ministra prosvete Gabrijela Grujić, istakala je da je grad Čačak dao izuzetan doprinos razvoju dualnog obrazovanja i da je Ministarstvo podržalo razvojni plan lokalne samopurave sa težištem na tekstilnu industriju tako što je, uz podršku GIZ-a, kreiran profil modni krojač.

Ovde je tekstilna industrija izuzetno jaka i naša obaveza je bila da kreiramo profile po dualnom modelu koji će je podržati, rekla je Grujić.

Ona je dodala da se ubrzano radi i na pripremi Zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju, a u saradnji sa Vojskom Srbije na uvođenju još dva obrazovna profila za potrebe namenske industrije.

“To su tehničar naoružanja i tehničar za municiju i raketnu tehniku, koje ćete i vi moći da razvijate kroz saradnju Mašinske škole i Tehničkog remontnog zavoda u Čačku”, istakla je pomoćnica ministra.

Gradonačelnik Čačka Milun Todorović podsetio je da se u četiri srednje stručne škole na području Moravičkog okruga po modelu dualnog obrazovanja školuje 185 učenika u okviru tri obrazovna profila – modni krojač, bravar zavarivač i trgovac, koji praksu obavljaju u 27 kompanija.

“Nadam se da ćemo veoma brzo dobiti dualno obrazovanje i na fakultetima, što će stvoriti mogućnost da imamo što više kadrova sa kvalitetnim diplomama, vrednovanim od strane poslodavaca, jer cilj ovog modela obrazovanja jeste da školujemo one profile, koji su potrebni privredi,” rekao je Todorović.

Direktor Sektora za edukaciju Privredne komore Srbije Mirjana Kovačević dodala je da je PKS pre tri godine, na inicijativu privrednika, započela aktivnosti na uvođenju dualnog sistema obrazovanja u obrazovni sistem Srbije.

“To znači iskorak u realizaciji stručnog srednjeg obrazovanja kako bi se na kvalitetniji način obavljala praktična nastava, odnosno proces učešća kompanija u realizaciji praktične nastave”, istakla je Kovačević.

Okrugli sto organizovali su Grad Čačak i PKS – Regionalna komora Moravičkog i Raškog okruga, a događaj su podržali i Mašinsko-saobraćajna škola Čačak i kompanije „TIFFANY Production“ i „P.S. Fashion Desing“.

Znate li zašto plačemo?

Kada smo tužni, uglavnom plačemo. Ali ovo se dešava i kada smo srećni ili pak besni. Zašto se to dešava?

Postoje tri vrste suza. Prve, bazične suze, nastaju iz suznih kanala, čuvaju oči i čiste ih od prašine. Druga vrsta suza, nastaje kada je oko iziritirano, najčešće stranim predmetom poput trepavice ili pak dimom. Konačna i treća vrsta suza je najinteresantnija. U pitanju su emotivne suze do kojih dolazi usled jakih osećanja, kako pozitivnih, tako i negativnih.

Zašto plačemo?

Naučnici nisu sigurni, ali postoji nekoliko pretpostavki. Jedna jeste da su emocionalne suze neverbalna komunikacija. Na primer, beba plače kada je gladna, jer još uvek ne ume da priča.

Suze su zapravo moćan socijalni signal, na koji čak i ljubimci reaguju. Drugi razlog mogao bi da bude da nam plakanje ublažava emocionalni i fizički bol. Plakanjem, telo ispušta hormone sreće koji su prirodni lek protiv bolova.