Početna Blog Strana 214

Na Svetskom robotičkom takmičenju u Guangdžouu devojčice iz Vranja osvojile drugo mesto

Takmičenje koje je održano od 29. novembra do 1. decembra lansiralo ih je u vrh MakeX robotičkog sveta. 

Na Svetskom robotičkom takmičenju u Guangdžouu devojčice iz Vranja osvojile drugo mesto

Leonora Ristić i Anđela Ristić učenice osmog razreda OŠ ”Svetozar Marković” iz Vranja, osvojile su drugo mesto u kategoriji Tehnički izazov na Svetskom robotičkom takmičenju u Guangdžouu.

U konkurenciji od 50 timova iz sveta napravile su odličnu kombinaciju mehaničkog rešenja robota i upravljačkih sposobnosti. Ove godine tema je bila Čuvar grada (City Guardian) kako bi se videla rešenja u kojima će robot svojim aktivnostima uticati na uređenje grada. Čestitamo dobitnicama i mentoru Saši Ristiću.

Zahvaljujući programu ,,Bitka za znanje,, koju u Srbiji sprovodi Fond B92, 431 škola u Srbiji dobila je 2.155 edukativnih mBot robota.

Sistemski pristup rešavanju problema vršnjačkog nasilja

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević i drugi ministri u vladi razgovarali su sa predstavnicima prosvetnih sindikata i nevladinih organizacija o nasilju u školama.

Istaknuto je da je za rešavanje ovakvih problema neophodan sistemski pristup, kao i uključivanje svih relevantnih aktera.

Razgovoru su prisustvovali i potpredsednici Vlade Zorana Mihajlović i Nebojša Stefanović, ministar omladine i sporta Vanja Udovičić, ministar zdravlja Zlatibor Lončar i predstavnici drugih ministarstava.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Unicefa, Fondacije „Tijana Jurić“, Foruma beogradskih gimnazija i Udruženja „Drug nije meta“.

Sistemska obuka za sticanje licence za direktore škola

U saradnji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja počela je realizacija sistemske obuke za direktore škola, što je uslov za polaganje ispita za licencu.

Ukupno 130 direktora škola sa područja Školske uprave Beograd bili su učesnici prvog dela obuke koja je održana 27. i 28. novembra 2019. godine u Beogradu, a nastavak je planiran za 24. i 25. decembar 2019. godine.

Pored četvorodnevnog interaktivnog rada učesnici nastavljaju sa učenjem na daljinu tokom januara i februara 2020. godine.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević pozdravio je učesnike obuke i tom prilikom podsetio direktore na značaj  njihove pozicije i važnost sticanja licence.

On je naveo da direktori treba posebnu pažnju da posvete razvoju kompetencija za pedagoško rukovođenje ustanovom, kao i doslednoj primeni propisa.

Sva pitanja koja se odnose na obuku i licenciranje direktora uređena su Pravilnikom o programu obuke i polaganju ispita za licencu za direktora ustanove obrazovanja i vaspitanja, od 25. avgusta 2018. godine.

Ovim pravilnikom propisano je sledeće: program obuke u skladu sa standardima kompetencija direktora, program ispita, način i postupak polaganja ispita, sastav i način rada komisije ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja, odnosno nadležnog organa autonomne pokrajine pred kojom se polaže ispit za direktora, sadržina i izgled obrasca licence za direktora, sadržaj i način vođenja registra izdatih licenci za direktora, naknade za rad članova komisije i ostala pitanja u vezi sa polaganjem ispita i sticanjem licence za direktora.

Do sada je obuku za sticanje licence savladalo ukupno 367 direktora od čega je samo 127 pristupilo ispitu zbog čega im je upućeno pismo urgencije.

Novi programi Fonda za nauku

Program saradnje srpske nauke sa dijasporom i Program za razvoj projekata u oblasti veštačke inteligencije danas su svečano otvoreni na ceremoniji u novootvorenim prostorijama Fonda za nauku Republike Srbije.

Događaju su prisustvovali ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević i predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, kao i predstavnici naučne zajednice.

Ministar prosvete ocenio je da je raspisivanje Programa saradnje srpske nauke sa dijasporom nova prilika za istraživače u Srbiji i da će omogućiti razvoj saradnje sa srpskom dijasporom i unapređenje kapaciteta kroz posete istraživača iz Srbije stručnjacima iz dijaspore.

Govoreći o drugom program koji ima za cilj podršku razvoju naučno-istraživačkog rada iz oblasti veštačke inteligencije ministar je ukazao da je veštačka inteligencija oblast koja će u narednim godinama u svetu doneti krupne promene u svim sferama.

Iz ovog razloga Vlada Republike Srbije radi i na izradi Strategije za razvoj veštačke inteligencije, rekao je ministar.

V.d direktora Fonda za nauku Milica Đurić Jovičić rekla je da će se program saradnje srpske nauke sa dijasporom realizovati u formi vaučera u vrednosti do 10.000 evra, za jednogodišnji period trajanja projekta.

Kako je rekla, poziv će trajati do utroška sredstava, a za sredstva mogu da konkurišu istraživači zaposleni u akreditovanim naučnoistraživačkim organizacijama, samostalno ili u timu. Budžet ovog programa iznosi 800.000 evra.

Fond za nauku je raspisao i Program za razvoj projekata iz oblasti veštačke inteligencije, čiji je ukupan budžet 2.400.000 evra. Maksimalan budžet za finansiranje jednog projekta u okviru ovog programa je 200.000 evra, a projekti traju do dve godine.

Evropskom univezitetu oduzeta dozvola za rad

Studious female high school student

Zbog nepodnošenja zahteva za novu redovnu akreditaciju visokoškolske ustanove u zakonom propisanom roku oduzima se dozvola za rad Evropskog univerziteta

Način izbora članova Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta (KAPK) kao stručnog organa Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT) definisan je članom 17. stav 1 tačka 2. Zakona o visokom obrazovanju: „Upravni odbor bira i razrešava članove Komisije za akreditaciju“ kao i članom 20. stav 4 istog zakona: „Članove Komisije za akreditaciju bira Upravni odbor NAT, na predlog Nacionalnog saveta, vodeći računa o zastupljenosti pripadnika oba pola, kao i o zastupljenosti obrazovno-naučnih, odnosno obrazovno umetničkih polja.“

U skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju NAT je nezavisno telo koje obavlja poslove akreditacije, provere kvaliteta visokoškolskih ustanova i jedinica u njihovom sastavu, vrednovanja studijskih programa i obezbeđivanja kvaliteta u visokom obrazovanju. U donošenju odluka o akreditaciji NAT je u potpunosti nezavisan.

Postupak akreditacije i provere kvaliteta u visokom obrazovanju obavlja se u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, standardima koji su u potpunosti usklađeni sa Evropskim standardima i uputstvima (ESG), kao i sa Etičkim kodeksom NAT. Akredituju se samo visokoškolske ustanove i studijski programi koji ispunjavaju sve standarde. Nezavisnost NAT ogleda se i u načinu finansiranja i isključivo se finansira iz sopstvenih izvora.

Za poništavanje diploma zbog sumnje na plagijat nadležni univerziteti

U slučaju kada se utvrdi da diploma magistarskih i doktorskih studija nije rezultat samostalnog rada kandidata (plagijat), univerzitet, odnosno akademija strukovnih studija i visoka škola, nadležne su za postupak i za poništavanje diplome o stečenom visokom obrazovanju.

Ove institucije nadležne su i za postupak i za poništavanje diploma o stečenom visokom obrazovanju i drugim slučajevima. Na primer: kada imalac diplome nije ispunio sve ispitne obaveze u skladu sa zakonom i studijskim programom, kada imalac diplome nije prethodno ispunjavao uslove za upis na studije osnovnih, master ili doktorskih studija, ili kada je diplomu potpisalo neovlašćeno lice.

Ukoliko visokoškolska ustanova utvrdi da postoje razlozi da se neka diploma poništi, a to ne uradi ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prvo izdaje upozorenje i daje joj rok od 30 dana da to učini.

Ukoliko ni u tom dodatnom roku visokoškolska ustanova ne poništi diplomu, ministar obrazuje komisiju čiji je zadatak davanje stručnog mišljenja na osnovu kojeg se diploma poništava.

Za diplome koje su izdale neakreditovane ustanove postupak po službenoj dužnosti pokreće ministar, a diplome se poništavaju kada se utvrdi da ustanova koja je izdala diplomu nije imala dozvolu za rad.

Saglasno navedenom, ministar nema pravnog osnova da bez prethodno sprovedenog postupka na visokoškolskoj ustanovi koja je izdala diplomu obrazuje komisiju na osnovu čijeg mišljenja odlučuje o poništavanju te diplome.

U ovim godinama smo najsamouvereniji

Samopouzdanje dolazi godinama, odlukama, stanjem uma i sveopštim zadovoljstvom.

Dok neko ima previše, neko pati od premalo samopouzdanja, tzv. kompleksa niže vrednosti. Samopouzdanje nam raste kako starimo, ali kada smo najsamouvereniji?

Prema studijama, koje su analizirale preko 165 hiljada ljudi, ispostavilo se da je pojedinac najsamouvereniji kada napuni 60. godina. Od 11. do 15. godine samopouzdanje prestane da raste ali nikada ne pada.

Sa šezedest godina smo u potpunosti (više ili manje) ostvarili svoje ciljeve, pa smo samim tim zadovoljni svojim životom i nismo toliko nesigurni po pitanju donošenja odluka i načina života, te naših izbora po pitanju posla, izbora partnera i sl.

6 nerešenih misterija o Tutankamonu

Na današnji dan, 26. novembar 1922. godine otvorena je grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luksora otkrio engleski arheolog Hauard Karter. 

Karter i lord Karnavon bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu posle više od 3.000 godina kada je u nju položen faraon.

Tutankamon je bio egipatski faraon. Vladao je najverovatnije od 1334. p. n. e. do 1325. p. n. e. za vreme osamnaeste dinastije. Njegovo prvobitno ime, Tutankaton, znači „živa slika Atona“, dok Tutankamon znači „živa slika Amona“.

Uprkos tome što je grobnica otkrivena još u prošlom veku, ona i dalje krije brojne tajne o samom faraonu ali i egipatskoj istoriji.

Nerešene misterije Tutankamona

1. Nije poznato ko su bili Tutankamonovi roditelji. Tutankamon se pominje kao kraljev sin, ali nije jasno o kom kralju se radi. Najveći broj stručnjaka smatra da je on bio sin Amenhotepa III (verovatno ne sa njegevom ženom Tijom) ili Amenhotepa IV (Ehnatona), verovatno sa njegovom drugom ženom, Kijom. Kada je Tutankamon nasledio Ehnatona na prestolu, Amenhotep III je već neko vreme bio mrtav.

Neki egiptolozi smatraju da je period od smrti Amenhotepa III, do dolaska na vlast Tutankamona iznosio sedamnaest godina, iako oko tog pitanja nema konsenzusa. Tutankamon je vladao Egiptom između osam i deset godina. Ispitivanja njegove mumije govore da je Tutankamon bio veoma mlad kada je umro. Pretpostavlja se da je tada imao samo 19 godina. Do ovog zaključka se došlo posle ispitivanja njegovih zuba. Ako bi ovo bilo tačno, to bi značilo da je Tutankamon rođen između 1342. p. n. e. i 1340. p. n. e. i učinilo bi manje verovatnom pretpostavku da je Amenhotep III bio njegov otac.

2. Nije poznato ni ko je pre njega vladao. Navodno, to je bio Smenkara, veoma kontroverzna ličnost iz istorije. Neki misle da je on bio rođak Enhenatona.

3. U današnje vreme, Tutankamon spada u najpoznatije faraone, pre svega zbog toga što je on jedini egipatski faraon čija je grobnica pronađena netaknuta u 20. veku.

4. Nije poznato ni ko je vladao posle njega. Tutankamon je preminuo sa 19 godina i nije imao naslednike. Istorijski spisi kažu da je bio oženjen  Ankesenamon, Nefertitinom ćerkom i da su imali dve ćerke koje su umrle ubrzo nakon rođenja. Posle Tutankamonove smrti, Ankesenamon se udala za Aja, moguće pod prinudom, i ubrzo nestala iz pisane istorije.

5. Tutankamona je nasledio Aj, a ubrzo zatim, Horemheb, koji je uklonio većinu tragova o Ehnatonu, Tutankamonu i Aju.

6. Uzrok Tutankamonove smrti dugo nije bio poznat. Telo je prvi put ispitivao tim Hauarda Kartera (Howard Carter), dvadesetih godina 20. veka. 2005. godine, egipatski arheolog Zahi Havas je izneo rezultate istraživanja Tutankamonove mumije po kojima nema podataka koji bi ukazivali na to da je faraon ubijen. Postojala je rupa u glavi, ali je ona najverovatnije nastala tokom mumificiranja. Postoje nalazi koji ukazuju na mogućnost da je Tutankamon slomio nogu, i da je moguće da je umro od posledica infekcije.

Početkom 2010. godine tim naučnika iz Sjedinjenih Američkih Država objavio je razultate istraživanja DNK analize i rendgenskih snimaka Tutankamonovih kostiju u kojima je zaključeno da je faraon najverovatnije umro od posledica malarije u kombinaciji sa koštanim oboljenjem. Nalazi navode na zaključak da su za smrt Tutankamona (u 20. godini 1324. pre nove ere) najverovatnije odgovorni loša cirkulacija krvi u koštanom tkivu, uz slabljenje ili delimično uništenje kostiju, u sprezi sa malarijom.

Poslednjim istraživanjem iz avgusta 2010. otkriveno je da je Tutankamom plod incesta i da su njegovi roditelji u stvari brat i sestra. Do ovih podataka došlo se DNK ispitivanjem 16 mumija. Naučnici smatraju da se zbog srodnosti roditelja lakše prenosi kopija loših gena na potomka. Ce-Te snimanja pokazala su da je Tutankamon imao genetsku deformaciju stopala i rascep usne što mu je otežavalo život, ali ne u toj meri da ga ubije.

Prema istraživanjima egiptologa Krisa Nauntona smatra se da je faraona udario točak kočija koje su se kretale velikom brzinom i da mu je telo zbog toga bilo unakaženo i zahtevno za balsamovanje. Zbog loše urađenog balsamovanja njegovo telo se zapalilo u sarkofagu usled hemijske reakcije.

Poslednji sumatranski nosorog u Maleziji uginuo

Nakon što je uginula poslednja ženka sumatranskog nosoroga na Borneu, može se utvrditi kako je ova vrsta u potpunosti izumrla u Maleziji, javlja BBC.

Dvadesetpetogodišnja ženka po imenu Iman uginula je u 17:35 sati po tamošnjem vremenu, nakon što je bolovala od raka. Poslednji mužijak sumatranskog nosoroga, Tam, preminuo je u maju ove godine.

“Umrla je prirodnom smrću, a kao uzrok se smatra šok”, rekla je Sabah State, ministarka turizma, kulture i životne sredine te dodala kako je ovoj ženki nosoroga pružana najbolja njega i pažnja nakon što je uhvaćena 2014. godine.

Inače,pre su sumatranski nosorozi živeli u celoj Aziji. No, sada su gotovo pa nestali, te se veruje da ih je na svetu ostalo manje od 100, a neke pesimističnije procjene navode broj od 30.

Ova vrsta je tako sada kritično ugrožena, a preostale jedinke žiive na ostrvima Sumatre i Indonezije.

Glavni razlozi izumiranja sumatranskog nosoroga su krivolov i nestanak prirodnog staništa. Na svetu sada postoji pet vrsta nosoroga, dve u Africi , a tri u Aziji.

Nasa potvrdila: Na Jupiterovom mesecu Evropi ima vode!

Nova Nasa studija potvrdila je da na jednom od 79 Jupiterovih meseca ima tečne vode- neophodnog sastojka za život.

Evropa (zajedno sa Enceladusom) je možda najbolji kandidat za nastanak života u Sunčevom sistemu. Ispod površine ovog Jupiterovog šestog meseca možda postoji tečni okean koji bi potencijalno mogao da bude “domaćin” nekih oblika života.

Ove godine, tamo su otkriveni tragovi soli, što implicira da je okeansko dno hidrotermanlno aktivno, što može da dovede do kompleksne hemije i toplote, opet stvarajući pogodno tle za nastanak života.

Sada, Nasa tim potvrdio je da nad površinom Evrope postoji vodena para. Daljim istraživanjima, koje su zakazane za narednih nekoliko godina, naučnici će moći da otkriju ima li na ovom Jupiterovom mesecu nekog oblika života.