Početna Blog Strana 213

Kako sprečiti poslepraznični “bluz”?

Iako deluje čudno, novogodišnji i božićni praznici i te kako mogu da izazovu depresiju, bilo u vreme samih praznika, tako i posle.

Bilo da je u pitanju manjak novca, usamljenost, sećanje na preminule članove porodice… Praznici su vreme kada mnogi ljudi zapadnu u depresivna stanja. Evo kako to da sprečite.

Sprečite postprazničnu depresiju

  1. Vežbajte! Fizička aktivnost utiče na povećanje hormona sreće.
  2. Neka vam novogodišnje odluke budu realistične, kako se ne biste razočarali ako ih kojim slučajem ne ispunite.
  3. Neka vam svaki dan bude ispunjen nekim obavezama oko praznika. Izađite sa prijateljima, gledajte filmove i serije, čitajte. Ispunite dan tako da nemate vremena da razmišljate i analizirate.
  4. Zapišite sve ono što vam se lepo desilo u prethodnoj godini. Čitajte spisak svaki dan.
  5. Okitite kuću, kupite poklone za vas i najbliže, okružite se najbližima i probudite u sebi euforiju i praznični duh.
  6. Spavajte. Iskoristite ovo vreme da nadoknadite preko potrebni san.
  7. Jedite namirnice koje podižu raspoloženje, kao što je zeljasto povrće, bobičasto voće i crna čokolada.
  8. Konzumirajte vitamin D, bilo preko suplemenata bilo preko hrane.
  9. Osvetlite prostor u kojem živite. Manjak sunca i svetlosti tokom zime utiče na pojačanu depresiju.

Dodeljene stipendije za žene u nauci

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u partnerstvu sa Komisijom Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i kompanije Loreal Balkan, sprovodi program  dodele nacionalnih stipendija „Za žene u nauci“ koje se dodeljuju ženama koje se bave naučnim istraživanjima u Srbiji ,već deveti ciklus, počev od 2010. godine.

Stipendije „Za žene u nauci“ za 2019. godinu dodeljene su danas Aleksandri Barać sa Klinike za Infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije, Neveni Veličković sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu – departman za biologiju i ekologiju i Emiliji Stojanović, studentu doktorskih studija na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Nišu (završna godina) i Fakultetu medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu (prva godina)

One su na ceremoniji održanoj  u Vladi Republike Srbije nagrađene za izuzetan naučnoistraživački rad u oblastima mikrobiologije-infektologije, genetike i eksperimentalne i primenjene fiziologije sa sportskom medicinom. Stipendije u vrednosti od po pet hiljada evra namenjene su realizaciji njihovih značajnih naučnih istraživanja koja će biti sprovedena u Srbiji.

Na svečanosti u Vladi Srbije pomoćnik ministra za nauku dr Marina Soković čestitala je dobitnicima i navela je da je bio težak zadatak izabrati najbolje, jer je bilo dosta izvanrednih kandidatkinja. Ona je istakla da će Ministarstvo, prosvete, nauke i tehnološkog razvoja raditi na poboljšanju uslova za nauku i istraživače, navodeći da u pojedinim institutima radi oko 90 odsto žena, a da 52 odsto istraživača u Srbiji čine žene.

Prof. dr Goran Milašinović, predsednik Komisije Republike Srbije za saradnju sa Uneskom čestitao je dobitnicama uz napomenu da je „ova nagrada veoma bitna iz dva razloga – reč je o ženama, kao i da Unesko vodi računa o rodnoj ravnopravnosti.  On je predočio neke od podatka Uneska koje se odnose na obrazovanje žena i istakao da od 750 miliona nepismenih dve trećine čine žene, te da je od svih naučnika u svetu samo 28 odsto žena.

Generalna direktorka Loreal Balkan i Loreal Adria Balkan regiona Brigit Štreler navela je da od 2010. godine od kada je program pokrenut svake godine talentovanim mladim naučnicama u Srbiji se dodeljuju tri stipendije kao vid podrške profesionalnom usavršavanju i podsticaj da se bave naukom u Srbiji.

On je istakla da je kroz ovoj program, koji se sprovodi u 117 država do sada nagrađeno više od 3.100 žena, te da  se na taj način ženama istraživačima pruža podrška kakvu zaslužuju.

Cilj međunarodnog programa „Za žene u nauci“ je da širom sveta, a tako i u našoj zemlji, podrži izvanredne žene istraživače koje svojom posvećenošću, dostignućima i vizijom doprinose napretku nauke i društva.

Završetkom devetog ciklusa programa, ujedno je otvoren i novi konkurs za prijavu za nacionalne stipendije „Za žene u nauci“ za 2020. godinu.  Konkurs je namenjen mladim naučnicama u Srbiji, do 35 godina starosti, koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Svake godine dodeljuju se po tri stipendije, svaka u iznosu od 5 hiljada evra u dinarskoj protivvrednosti. Detaljne informacije o programu i proceduri konkurisanja za stipendije moguće je naći na internet stranici www.zeneunauci.co.rs

Predstavljena publikacija Evropski dnevnik

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević, i Sem Fabrici, šef delegacije EU u Srbiji učestvovali su na promociji 10. jubilarne edicije Evropskog dnevnika.

Evropski dnevnik je publikacija u kojoj učenici, ali i njihovi nastavnici, mogu olakšano i na zanimljiv način da se informišu o Evropskoj uniji, njenim vrednostima i mogućnostima koje pruža.

U Kulturnom centru „Vlada Divljan“ više 400 učenika trećeg razreda srednjih škola razgovaralo je sa ministrom Šarčevićem i šefom EU u Srbiji Fabricijem o različitim temama u vezi sa obrazovanjem u Srbiji i EU, otvaranju poglavlja za pristupanje EU, kao i o drugim pitanjima o odnosu Srbije i EU.

Ministar Šarčević je istakao da je nastavak puta Srbije ka Evropskoj uniji dugoročno opredeljenje čitave zemlje i da su u pregovorima za pristupanje Srbije EU jedino zatvorena Poglavlja 25 i 26, koja se odnose na obrazovanje i nauku, od 35 koliko ih ima. On je naveo da se u Srbiji sprovodi sveobuhvatna reforma obrazovanja čiji je cilj da obrazovni sistem u Srbiji bude u rangu onih u visoko razvijenim zemljama. On je naveo i da je Evropska unija pozitivno ocenila reformske procese u Srbiji.

Sada radimo novu Strategiju obrazovanja do 2030. godine. Najvažnije je da promenimo model nastave i učenja, da učenici nauče kako da povezuju stečena znanja i da to primene u praksi, rekao je ministar Šarčević.

Na pitanje da navede pet asocijacija na EU ministar Šarčević je rekao da su to mir, demokratija, prosperitet, standardi, kao i pokretljivost ljudi.

Predstavljanjem publikacije Evropski dnevnik ujedno je otvoren i 10. konkurs „Evropa i ja“ kojim se pozivaju srednjoškolci da učestvuju sa svojim kreativnim i inovativnim radovima, individualno ili timski na teme: EU i Srbija, EU u tvom svakodnevnom životu, mitovi o EU, ljudska prava, životna sredina i klimatske promene, prevencija nasilja i Evropa – ujedinjeni u raznolikost. Za pobednike konkursa i njihove nastavnike biće organizovano nagradno putovanje u zemlje EU.

Neke od tema koje se nalaze u Evropskom dnevniku su učenje i volontiranje u EU, studentske mogućnosti , sigurnost na internetu, digitalni svet inovacija, ljudska i manjiska prava, mitovi o EU, životna sredina, kultura.

Zanimljive činjenice o ponedeljku

Iako je ponedeljak mnogima najomraženiji dan u sedmici, ovaj dan ima i neke pozitivne strane.

Kako biste lakše preživeli još jedan ponedeljak, pročitajte ove zanimljivosti o prvom danu u nedelji.

Ovo niste znali po ponedeljku!

  1. Studije su pokazale da je ponedeljak najbolji dan za kupovinu automobila i da se tada dobija najbolja moguća ponuda.
  2. Prosečna osoba se ponedeljkom prvi put nasmeje tek posle 11 sati ujutro!
  3. Ljudi su za 30% manje produktivni ponedeljkom.
  4. Ponedeljak je najpopularniji dan za onlajn šoping.
  5. Samo ime nastalo je iz staroengleske reči “Mōnandæg” što znači “dan meseca”.
  6. 2012. i 2018. godini je bilo 53 ponedeljka. Ovo će se ponovo desiti tek 2024.
  7. Prosečna osoba ponedeljkom stenje 34 minuta.
  8. Ponedeljkom 50% zaposlenih kasni na posao.
  9. “Bluz ponedeljkom” može da se umanji na razne načine- kupovinom čokolade, planiranjem putovanja, onlajn šopingom…
  10. Imamo za 20% veće šanse da imamo srčani udar ponedeljkom.
  11. Ponedeljak je najmanje kišovit dan sedmice.
  12. Ponedeljak se po nivou emocija ne razlikuje od drugih dana u sedmici, ali zbog vikenda i početka nove radne nedelje, ponedeljak je okarakterisan kao najstresniji.
  13. Zbog više sna koji imamo vikendom, ponedeljkom smo umorniji.
  14. Studije su pokazale da smo najmanje aktivni ponedeljkom.

10 lepih vesti 2019. godine

Iako smo ove godine bili svedoci ogromne količine loših vesti, 2019. godina će ipak ostati upamćena i po nečemu lepom.

Za trenutak smo odlučili da vam skrenemo pažnju sa ružnih vesti i da vam prenesemo pozitivne događaje koje će 2019. ostaviti iza sebe.

Lepe vesti u 2019.

U moru loših vesti, otvoren je Instagram koji prenosi najbolje vesti iz sveta. Jeste li znali da je na obalama jezera Malavi na vlast došla žena? Proglasila je brak između dece ilegalnim.

Donosimo deset vesti s profila The Happy Broadcast.

  1. Oplođeno je sedam jaja od dva poslednja severna bela nosoroga na planeti. Ovo bi moglo spasiti vrstu koja izumire!
  2. Na obalama jezera Malavi, na vlast je došla žena. Poništila je 1500 brakova između dece, proglasila takav čin ilegalnim i poslala devojčice u škole.
  3. U Švedskoj je pokrenuta fenomenalna inicijativa! Donori krvi počeli su dobijati poruke kada njihova krv spasi život.
  4. Čovek iz Indije sadio je po jedno drvo svaki dan 35 godina i napravio šumu veću od Central Parka.
  5. Morske kornjače se “vraćaju”. Naime, populacija je porasla za 980%, zahvaljujući Zakonu o ugroženim vrstama.
  6. Supermarketi u Tajlandu rekli su ‘ne’ plastici pa namirnice pakuju u lišće banane.
  7. Tim hemičara razvio je tehniku kojom četvrtinu plastike pretvaraju u gorivo.
  8. Svet je doslovno zelenije mesto, više nego što je to bilo pre 20 godina, pokazali su sateliti NASA-e.
  9. Sada možemo 3D štampačem praviti ‘kosti’. Bioprinteri su uzbudljivi i mogli bi imati velik uticaj na medicinsku industriju.
  10. Jednostavan test pljuvačke može zameniti krvne pretrage koje ukazuju na mogućnost srčanog ili moždanog udara.

Izvor: Dnevna doza lepog, INstagram @the_happy_broadcast

Dva nova programa Fonda za nauku

Nauka u razvoju ali nedovoljno finansirana

Fond za nauku otvorio je dva nova programa. 

U novim prostorijama Fonda za nauku svečano su otvorena dva nova Programa – Program za razvoj projekata iz oblasti veštačke inteligencije i Program saradnje srpske nauke sa dijasporom.

Tom prilikom, predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić svečano je objavila da je budžet PROMIS-a povećan za 3.000.000 eura odnosno da sada iznosi 9.000.000 eura, što znači da će biti podržano 50% više projekata nego što je to inicijalno bilo planirano.

U skladu sa novim budžetom, programski odbor u drugom stepenu evaluacije će biti organizovan u novom terminu koji će Fond za nauku uskoro objaviti, zajedno sa celokupnom vremenskom linijom kada je u pitanju PROMIS.

Zašto je u Japanu znak za pešake na semaforu plav?

Od malena učimo da na zeleno na semaforu krenemo, a da na crveno stanemo. Međutim, u Japanu, semafori su sasvim drugačiji.

Naime, u ovoj zemlji, svetlo kao znak da učesnici u saobraćaju krenu je plav. Odgovor na pitanje zašto je plav krije se u japanskom jeziku.

Pre hiljadu godina, japanski jezik je sadržao reči za samo četiri bazične boje: crnu, belu, crvenu i plavu. Ako ste želeli nešto u to vreme da opišete kao zeleno, koristili biste reč za plavu boju “ao”. Kada se pojavila reč za zelenu boju “midori”, smatrana je samo nijansom plave boje.

Japanska vlada i dalje tvrdi da je plavo svetlo na semaforu zapravo samo nijansa zelenog te ne razume zabune.

Objavljeni rezultati PISA testiranja

Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije danas su predstavljeni rezultati međunarodnog PISA testiranja postignuća učenika za 2018. godinu.

Prema tim rezultatima u Srbiji prosečno postignuće na skali matematičke pismenosti iznosi 448 bodova, na skali čitalačke pismenosti 439,  na skali naučne pismenosti 440 bodova, dok je prosečno postignuće u OECD zemljama oko 500 bodova.

Postignuća učenika iz Srbije, u odnosu na druge zemlje iz regiona, bolja su od postignuća učenika iz Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine, a slabije od postignuća učenika iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Poljske.

Ključni nalazi studije pokazali su i da u odnosu na prethodni PISA ciklus nisu uočene značajne razlike u postignuću učenika.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević ocenio je danas na konferenciji za novinare da je stiglo vreme da se mnogo više ulaže u obrazovanje i da budžeti moraju da se „drastično povećaju“.

Ono što je bitno je da smo još 2016. godine shvatili da mnogo toga mora iz korena da se promeni zbog čega je i započeta reforma obrazovanja na svim nivoima. Suština je u promeni paradigme kada je reč o prenošenju znanja. Poenta je da se dođe do projektne nastave, da se rade međupredmetne kompetencije i da kompetencije koja deca stiču mogu da iskažu kroz primenu stečenih znanja. To meri PISA, rekao je on.

Ministar prosvete rekao je da je umereni optimista da će se rezultati popraviti 2021. godine, ali da se ozbiljniji pomak očekuje 2024. godine, zbog vremena koje je potrebno da se osete efekti reformi.

On je objasnio  da je dosta toga već urađeno, da je reforma plana i programa krenula u školskoj 2018/2019, i to za prvi i peti razred osnovne škole i prvi razred gimnazija, dok ove godine po reformisanom programu ide drugi i šesti razred osnovne i druga godina gimnazija.

U Srbiji je testirano ukupno 8.442 petnaestogodišnjaka, koji su uglavnom učenici prvog razreda srednje škole. Osim matematičke, čitalačke i naučne pismenosti, učenici su prvi put radili i test iz finansijske pismenosti i opšte kompetencije.

Međunarodni program procene učeničkih postignuća – PISA (Programme for International Student Assessment) je u ovom trenutku najobuhvatnije istraživanje u oblasti obrazovanja. Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prvi put je pokrenula ovu studiju 1997. godine. U istraživanju koje je sprovedeno prošle godine učestvovalo je 79 zemalja sveta uključujući i Srbiju.

Srbija je peti put učestvovala u studiji i to u ciklusima 2003, 2006, 2009, 2012. i 2018. godine.

Osnovci iz Donjeg Tavankuta pobedili iz programiranja na mikro:bit uređajima

Na trećem takmičenju iz programiranja na mikro:bit uređajima pobedio je tim osnove škole „Matija Gubec“ iz Donjeg Tavankuta. 

Takmičenje je organizovano u okviru programa „Škole za 21. vek“ koji je u Srbiji implementirao Britiš Kansl (British Council) u saradnji sa Ministarstvom nauke, prosvete i tehnološkog razvoja, a koje finansira Vlada Velike Britanije.

Škole iz prvog, od pet, ciklusa obuka predale su svoje radove u digitalnom formatu, a stručni žiri je pozvao 19 najboljijh radova na uživo takmičenje u Zrenjanin. Tema takmičenja bila je da se odgovori na neki od ciljeva održivog razvoja koje je definisao UN.

Zbog svog jedinstvenog doprinosa nastavnoj praksi, ovaj program se našao na listi strateški važnih projekata za Republiku Srbiju. Izuzetno je značajna saradnja sa Britiš Kansl (British Council) i ambasadom Velike Britanije u Beogradu u cilju postizanja još kvalitetnijih nastavnih praksi,, izjavio je Milan Pašić, pomoćnk ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje.

Ognjen Berberović i Stefan Saulić, napravili su pobednički projekat ,,Klon Gupčeve lipe – fenološka meteorološka merenja,,. Oni su uspeli da naprave kompletnu meteorološku stanicu i da je isprogramiraju da meri vremenske uticaje na lipu koja je posađena u atrijumu njihove škole. Drugo mesto osvojio je tim osnovne škole „Miroslav Antić“ sa Palića, dok je treće mesto pripalo timu osnovne škole „Kizur Ištvan“ iz Subotice.

Otvaranju je prisustvala Šan MakLeod, ambasadorka Velike Britanije koja je ponosna što njena zemlja pomaže deci da razviju veštine potrebne za budućnost.

Pobednici takmičenja učestvovaće na regionalnom takmičenju koje će se održati u sklopu Digitalnog Samita za Zapadni Balkan u aprilu 2020. godine u Tirani.

Koliko dugo traje grip?

Sezona prehlada i gripa je u toku, a da li znate koliko dugo sam grip traje?

Povišena temperatura, glavobolja, drhtavica, preznojavanje, zapušen nos i kašalj samo su neki od simptoma gripa. Oni uglavnom traju nekoliko dana, a ako se ne lečimo mogu potrajati i nedeljama.

Koliko dugo traju simptomi gripa?

Svi ti simptomi koje su nabrojali traju nekoliko dana, ali je potrebno najmanje dve nedelje da se grip u potpunosti izleči, uz odgovarajuću terapiju koju nam pripisuju lekari.

Tako, na primer stomačne tegobe (mučnina i povraćanje) traju do tri dana, kao i glavobolja, dok povišena temperatura može da traje i do nedelju dana. Bol u celom telu može da traje i do pet dana, a umor i kašalj i do dve nedelje.

Zato je važno otići kod lekara i ako je ikako moguće, ostanite kod kuće dok se simptomi ne zaleče.